img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Beograd

Gde je nestalo 150 umetničkih ateljea

18. novembar 2023, 19:53 Sonja Ćirić
Luka Tripković
Copied

Peticiju „Prostor za umetnost“ pokrenuli su Luka Tripković i Nemanja Nikolić s ciljem da se nađe sistemsko rešenje koje bi umetnicima obezbedilo prostor za rad

„Prostor za umetnost“ je peticija koju su pokrenuli asistent Luka Tripković i docent Nemanja Nikolić sa Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu.

U obrazloženju piše da srpski umetnici (slikari, vajari, grafičari, novomedijski umetnici itd.) u velikom broju uspešno predstavljaju Srbiju u inostranstvu kroz izložbe. Kao što je reprezentativcima plivačima neophodan bazen da bi na najvećim svetskim smotrama doneli Srbiji zlato, tako je i umetnicima neophodan pristupačan prostor kako bi mogli da se posvete ostvarivanju rezultata, a ne traženju prostora za rad.

Luka Tripković za portal „Vremena“ podseća da je „u Beogradu tokom druge polovine dvadesetog veka uspostavljena praksa dodele umetničkih prostora na osnovu konkursa. Danas kao umetnici ne znamo ništa o sudbini oko 150 ateljea koji su u vlasništvu grada. Nakon decenija u kojima je dopušten otkup ovih prostora i sama komisija za dodelu ateljea je de fakto prestala da postoji. Poslednji sastanak je održan 2011. godine, kada je konstatovano daje jednom od članova istekao mandat, i to je sve.“

Objašnjava da je „ovakvo stanje primoralo umetnike da prostor za rad traže na alternativne načine, pa je jedno vreme gro umetnika bio okupljen u zgradi nekadašnjeg BIGZ-a, uz prećutno odobrenje vlasnika te zgrade. Međutim, kada su se stekli uslovi za adaptaciju BIGZ-a za novu namenu, umetnici su preko noći izbačeno iz ovog zdanja.“

„Usledio je protest, a Goran Vesić tada na funkciji zamenika gradonačelnika Beograda je, istini za volju vrlo brzo pozvao predstavnike umetnika na sastanak u pokušaju da ih uveri u dobru volju da se za novonastali problem pronađe rešenje. Umetnicima je odobreno da do pronalaska trajnog rešenja nasele prostor fabrike Jugošped, koja se nalazi u neposrednoj blizini BIGZ-a.“

Nakon dve godine, situacija je i dalje potpuno nejasna, kaže Luka Tripković i naglašava da „neki od najtalentovanijih umetnika u Srbiji rade u prostorima koji nisu dovoljno bezbedni, zakupninu su dogovorili sa nepoznatim licima koja se predstavljaju kao zastupnici vlasnika, a naplata rente se vrši u devizama, i na ruke.“

„Cilj nam je da se stanje entropije prevede u legalne tokove, i da se u komunikaciji sa nadležnim organima iznađe sistemsko rešenje koje bi umetnicima ponudilo stabilnost i sigurnost.“

Predlažu model koji se sa uspehom primenjuje u Austriji. „Da se umetnicima prostori ne dodeljuju doživotno, kako bi se izbegla zloupotreba, već projektno, na određeni vremenski rok, nakon čega bi umetnici morali da opravdaju komisiji svoj boravak u ateljeu kroz dokaz o produkciji i izložbama na kojima su sa njom učestvovali. Onima koji imaju manje od 40 godina bi bili namenjeni manji prostori, i izdavali bi se na period od dve godine, dok bi stariji dobijali veće prostore, na period od pet godina. Tako bi se obezbedilo da naše najmlađe kolege, Nemanjini i moji studenti, mogu po završetku studija da nastave da se bave umetnošću i da neometano stvaraju samo zahvaljujući svom talentu, a ne na osnovu toga da li imaju sreće da pripadaju višim društvenim slojevima i da mogu sebi da priušte iznajmljivanje preskupih prostora po tržišnim cenama.“

„Mi ne tražimo milosrđe, i da se u našem zahtevu jasno kaže. Umetnici su spremni i voljni da plaćaju boravak u prostoru po cenama koje bi bile dovoljne da se objekat održava, dakle u iznosu koji bi bio taman onoliki da grad nema profit, ali i tačno onoliki da se obezbedi da umetnici ne predstavljaju budžetsko opterećenje i trošak.“

Luka Tripković kaže da je pitanje radnog prostora za umetnike rešeno „i u hiperkapitalističkom okruženju kakvo je London, ali i u komunističkoj Kini. Jedino kod nas su umetnici primorani da se dovijaju ne bi li imali prostor za rad, iako na svetskoj sceni iz godine u godinu beleže zapažene rezultate.“

Peticiju „Prostor za umetnike“ podržali su akademik i redovni profesor FLU u penziji Mrđan Bajić, profesor emeritus i nekadašnji rektor Univerzitet Umetnosti Čedomir Vasić, i istoričarka umetnosti, kustoskinja i dugogodišnja urednica likovnog programa SKC-a Biljana Tomić.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

 

 

Tagovi:

Beograd Peticija Umetnici atelje prostor za rad
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Rumunija

05.maj 2026. B. B.

Zašto je pala vlada Ruminije?

Proevropska vlada Rumunije premijera Ilija Bolojana pala je samo nakon 10 meseci

Niš

05.maj 2026. B. B.

Studentu preti kazna jer je koleginici rekao da je „ćaci“

Studenta koji je koleginicu nazvao „ćaci“ terete za težu povredu, za koju je propisana mera privremenog udaljivanja sa fakulteta, zabrana polaganja ispita i kao krajnja mera – isključenje sa fakulteta

Epilog lokalnih izbora

05.maj 2026. I.M.

Nakon tenzija i prekinute sednice u Kuli izbran predsednik Skupštine

Kandidat SNS Velibor Milojičić izabran je za predsednika Skupštine opštine Kula

Buduci izgled Beogradskog sajma

Menjanje prestonice

05.maj 2026. I.M.

Metastaze Beograda na vodi: Umesto Sajma, oblakoder od 120 metara

Beograd na vodi nastavlja širenje ka Adi Ciganliji, a nova faza razvoja na prostoru Beogradskog sajma uključuje 18 stambenih zgrada, marinu, produženje promenade i izgradnju kule visoke 120 metara

Patrola kosovske policije pretresa auto na ulazu u Banjsku

Na licu mesta

04.maj 2026. Milica Srejić

Banjska posle Banjske: Mrtvo selo, doživotna robija i vile na Dedinju

Ishod prvih suđenja za oružani sukob u Banjskoj odavno se znao, kažu sagovornici „Vremena“, tvrdeći da jedan od osuđenih sa incidentom nema ništa. Dok neki sada gule robiju, a države Srbije na Kosovu skoro više da nema, kolovođa Milan Radoičić u Srbiji i dalje „privređuje“

Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure