Prava prašina u vezi sa spomenikom srpskim vojnicima podigla se proteklog vikenda, kada se na slici sa ovogodišnjeg obeležavanja Dana primirja, za razliku od prethodnih godina, iza nemačkog ambasadora uočilo da se ovo spomen obeležje više ne nalazi na istom mestu
Koordinator Radne grupe Nacionalnog konventa o EU – poglavlje 35, Dragiša Mijačić, zajedno sa grupom intelektualaca, pokrenuo je peticiju za vraćanje spomenika srpskim vojnicima stradalim 1912-1918, koji je nedavno izmešten sa starog mesta na vojnom groblju u Prištini, a na inicijativu tamošnje francuske ambasade.
„Pokrenuli smo peticiju za vraćanje spomenika palim srpskim vojnicima 1912-1918 na vojnom groblju u Prištini i potrebna nam je vaša podrška“, saopštio je Mijačić juče na društvenoj mreži X.
Pomeren sa svog mesta
Prava prašina u vezi sa spomenikom srpskim vojnicima podigla se proteklog vikenda, kada se na slici sa ovogodišnjeg obeležavanja Dana primirja, za razliku od prethodnih godina, iza nemačkog ambasadora uočilo da se ovo spomen obeležje više ne nalazi na istom mestu.
Ispostavilo se u međuvremenu da je on sada izmešten u stranu što je prva potvrdila Eparhija raško prizrenska, koja je izrazila zabrinutost ali i sumnju da se na ovaj način vrši prekrajanje istorije odnosno pokušaj da se „zamagli nesporna istina o učešću i istorijskoj ulozi srpskog naroda na ovim prostorima“.
Dragiša Mijačić je u svojoj objavi naglasio da smatra da izmeštanje spomen ploče stradalim srpskim vojnicima u Prvom svetskom ratu na prištinskom groblju – „spada među najsramnije događaje francuske moderne istorije“.
Štaviše, francusku šeficu diplomatije, Katrin Kolonu, pozvao je da reaguje.
Javno izvinjenje
Osim što se u propratnom tekstu pokrenute peticije koju su do sada potpisale 1,482 osobe, traži vraćanje spomenika na mesto gde je bio, traži se i javno izvinjenje dvojice ambasadora, francuskog i nemačkog.
„Duboko uznemireni vešću da je spomenik srpskim vojnicima iz ratova 1912-1918 na vojničkom groblju u Prištini izmešten na inicijativu francuskog ambasadora Olivijera Geroa i nemačkog ambasadora Jorna Rodea, srpska zajednica na Kosovu poziva sve zainteresovane da podrže peticiju za vraćanje spomenika na prethodno mesto, a da se dvojica ambasadora javno izvine za njihov nepromišljeni čin“, glasi tekst pokrenute peticije.
Foto: Eparhija raško-prizrenska
Mijačić u izjavi za KoSSev poručuje da ih je upravo ovo objašnjenje motivisalo da pokrenu peticiju.
„Objašnjenje dvojice ambasadora o razlozima za takav sramni čin dodatno nas je motivisao da pokrenemo peticiju i zatražimo podršku građana za jasne zahteve koji su izneti, a to je vraćanje spomenika na staro mesto i javno izvinjenje ambasadora za njihove postupke“, kazao je Mijačić za KoSSev.
Rezultate peticije će, kaže, predati ambasadama Francuske i Nemačke u Prištini, njihovim ministarstvima spoljnih poslova, kao i medijima.
Nerazumni akt
Poručuje i da će o ovom „nerazumnom aktu“ razgovarati i na međunarodnim konferencijama i forumima, kao i na sastancima sa diplomatama i međunarodnim predstavnicima.
„Takođe ćemo obavestiti i udruženja veterana, kao i sve druge relevantne faktore koji se bave ovom tematikom“, kazao je on.
Smatra da izmeštanje ovog spomenika nije u duhu evropskih vrednosti za koje se Francuska i Nemačka „deklarativno zalažu“, niti je u skladu sa „principima vladavine prava na kojima oni insistiraju“.
Mijačić se ujedno nada da će ambasadori ove dve zemlje poslati instrukcije za vraćanje spomenika na svoje mesto i „izviniti se za svoje nerazumne postupke“.
Ukoliko se spomenik ne vrati, naglašava, izvršiće pritisak na Vlade ove dve zemlje da „isprave postupke svojih ambasadora“.
B.G./KoSSev
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Kroz aktivnu diplomatiju, otvoren dijalog i odgovornu politiku, nastavljamo da gradimo mostove saradnje i unapređujemo položaj naše zemlje na međunarodnoj sceni”, poručuje Đurić samozadovoljno iz Ministarstva inostranih poslova. O kojim uspesima je reč? Blokada evropskog puta? Rusija koja namerno pritiska Srbiju oko Nisa? Ulizivanje Trampu bez rezultata? Kalkulisana podrška kineskog lidera sa tajanstvenim osmehom Mona Lize? Svađe u regionu?
Ako ste mala zemlja i ako se sad najednom, posle Rusa, režim dvoumi oko dogovora sa Francuzima i najavljuje ponude od Kineza, nije zgoreg pogledati šta se sve krije u kineskom nuklearnom programu
U Šapcu će, kaže predsednik Srbije, 250 ljudi raditi u proizvodnji robota. Ako ne u Šapcu, onda u Beogradu, jer tu već postoji idealno mesto za novu proizvodnju: plac između fabrike čipova “Mubadala” i fabrike letećih automobila “Željko Mitrović” još uvek je prazan
Razorena je zajednica koja počiva na zakonima i bačena grabljivcima. Zbog toga ljudi pokušavaju da pronađu minimum zajedničke supstancije, najmanji zajednički sadržalac koji bi ih uverio da nisu sami. Otud redovi pred čudotvornom tkaninom
“Ja sam na protestima od kada sam u Beogradu. Bio sam i 1968, kada smo iz Novog Beograda išli prema gradu. Ti studenti su tad bili kao ja, bili smo ista generacija manje-više. Posle sam 1996. i 1997, od 88 dana, samo dva dana izostao. Pa onda u Kolarčevoj, kordon protiv kordona, sada sam stalno sa ovim studentima...”
Zašto su građani Srbije crveni od srama poslije naprednjačke operacije u Tivtu? Zbog čega Vučić redovno bruka zemlju i građane koje predstavlja? Upita li se kako ga na Samitu u Tivtu vide drugi državnici i što mu govore iza leđa
Čarter Er Srbije od Beograda do Tivta pun naprednjačkih lojalista sa kriminalnim dosijeima i najava pripreme ubistva Aleksandra Vučića u Crnoj Gori za vreme samita EU - Zapadni Balkan: šta je šahista sa Andrićevog venca ovim atakom na zdrav razum hteo da postigne
Kako se autolimar iz Nove Pazove našao u slučaju Milić, jednoj od najvećih afera u novijoj istoriji? Šta je za običnog naprednjaka deset hiljada evra, a šta za glavešine SNS-a? Ko su kederi i štuke u tom lancu ishrane
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!