img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Izrael u ratu

Hezbolah: Da li je kucnuo čas za džihad na Izrael?

13. oktobar 2023, 10:27 J.H.
Foto: Printsceen/Youtube/CBC News
Liban: Demonstracija sile "najjače nedržavne vojske na svetu"
Copied

Napad Hezbolaha na Izrael bi bio samoubilački, što ne znači da ga zato treba isključiti. Ova šiitska organizacija, za koju kažu da je najjača nedržavna vojska na svetu, koja se odomaćila u Libanu i koju finansira Iran je osnovana sa jasnim ciljem – da uništi državu Izrael

Izrael je rasporedio oko 300.000 vojnika na jugu zemlje na granici sa Pojasom Gaze. Ali daleko veća opasnost po jevrejsku državu vreba na severu, u Libanu, gde se nalazi najjača nedržavna vojna sila na svetu čiji je strateški cilj uništenje Izraela – Hezbolah (Partija Boga).

Za zapadne vojne analitačare to je „teroristička organizcija“, „milicija obučena kao vojska, a naoružna kao držva“, kako je to formulisao američki trust mozgova Center for Strategic and International Studies. Pretpostavlja se da ima oko 100.000 dobro obučenih, u ratovima prekaljenih boraca.

U jednom izveštaju koji je rađen za Američki Kongres piše da bi Hezbolah u Libanu mogao da raspolaže sa oko 150.000 raketa različite razorne moći – od malih, nenavođenih, kratkog dometa koje počivaju na ruskim, kineskim iranskim konstrukcijama, do navođenih raketa srednjeg dometa sa eksplozivnim punjenjem od pola tone. Novac i oružje uglavnom dobija iz Irana, preko Sirije.

Foto: AP Photo/Hassan Ammar, File
Vođa Hezbolaha: Šeik Hasan Nasralah / Foto: AP Photo/Hassan Ammar

Hezbolah se odomaćio u Libanu. Ima svoje predstavnike i u parlamentu i u izvršnoj vlasti. Verski, politički i vojni vođa ove moćne organizacije je od 1992. Hasan Nasralah (63) koji je u poslednjem velikom sukobu Hezbolaha sa Izraelom  u šiitskom svetu stekao status „nacionalnog heroja“.

Ohrabreni neprijatelji Izraela

Izrael od Jomkipruskog rata  1973. godine nije pokazivao ovoliku slabost – politički je već dugo na unutrašnjem planu rastrzan, a pokolj Hamasa tokom koga je ubijeno najmanje 1.200 Izraelaca, način na koji su ubice neometano iz Pojasa Gaze prodrle na izraelsku teritoriju, uspeli da odvuku stotinak talaca nazad u Gazu, pokazao je neslućenu ranjivost države koja ohrabruje njene neprijatelje.

Izraelske obaveštajne službe, koje su potpuno zakazale u Pojasu Gaze, muči da li će Hezbolah pokušati u ovoj situaciji da ostvari cilj zbog koga je osnovan – da Izraelu zada smrtonosan, ili makar parališući udarac. Predsednik SAD Džo Bajden je pre svega mislio na Iran i Hezbolah kada je pripretio da „niko ne pokušava da iskoristi trenutnu slabost Izraela“ i poslao najveći  nosač aviona na svetu „USS Ford“ sa pratećim ratnim krstaricama u istočni deo Sredozemnog mora. Ta flota već svakako pruža obaveštajnu pomoć Izraelu, a njena razorna vatrena moć bi trebalo da demorališe regionalne neprijatelje Izraela da povuku oroz.

Foto: AP Photo/Mohammed Zaatari
Libanska vojska prolazi pored bilborda sa vođom i šefom parlamentarne frakcije Hezbolaha u libanskom parlamentu Hasanom Nasralahom i Mohamedom Radom / Foto: AP Photo/Mohammed Zaatari

Mržnja u jednom delu arapskog sveta prema Izraelu, čije se puko postojanje osporava, je tolika, da ni samoubilačke akcije ne mogu da se isključe. Izrael je najmoćnija vojna sila na Bliskom istoku, jedna od najmoćnijih na svetu, i nuklearna sila. Nakon masakra koji je počinio militantni Hamas i koji je narušio mit o neranjivosti Izraela, valjalo bi bukvalno razumeti reči ministra odbrane Joava Galanta da bi u slučaju napada Izrael „izbombardovao Liban u kameno doba“. Zvanična vlada Libana nema nikakvog uticaja na Hezbolah.

Realna pretnja

Printskrin
Simbol Hezbolaha

A Hamas je jednostavnim, jeftinim, nenavođenim raketama demonstrirao kako može da se izigra izvanredan izraelski raketni odbrambeni štit „Gvozdena kupola“ – ispaljivanjem više hiljada raketa istovremeno iz različitih pravaca na različite ciljeve. Vojni stručnjaci smatraju da bi balističke rakete Hezbolaha mogle da probiju izraelski štit ako bi ih pratile krstareće rakete i dronovi.

Iran je krajem 2021. tokom jednog vojnog manevra simulirao raketni napad na izraelsku atomsku centralu kod pustinjskog mesta Dimona, piše nemački „Špigel“. Demonstracija je pokazala da bi napad trebalo da usledi u dva talasa – prvi bi „napravio rupu“ u antiraketnom sistemu, drugi bi trebalo da pogodi cilj. Iz Libana bi balističkim raketama treblo samo nekoliko minuta da dođu do cilja.

U takvom apokaliptičkom scenariju Izrael bi imao opravdanje, ili bi sebi mogao da uzme za pravo, da uzvrati i nuklearnim oružjem – što bi zaista neke delove Libana vratilo u „kameno doba“.

Rađanje Hezbolaha

Da Izrael ozbiljno shvata potencijalnu pretnju na severu zemlje pokazuje i da je šef Generalšaba Herci Halevi lično otišao do granice sa Libanom. Do puškaranja je već došlo, nekoliko boraca Hezbolaha je ubijeno. „Špigel“ piše da su sa nekoliko raketa gađali izraelske tenkove, a da je izraelska vojska digla helikoptere.

Za premijera Benjamina Netanjahua bi otvaranje novog fronta na severu Izraela bilo pravi horor. A potencijala za to i te kako ima: krvava je istorija Izraela i Libana, zemlje koja je od osnivanja bila poligon za sukobljavanje regionalnih sila, u kojoj je u građanskom ratu od 1975. do 1990. poginulo oko 150.000 ljudi.

IMG-6638
Foto: Printscreen/Youtube

To je bilo, piše „Špigel“ , vreme rađanja Hezbolaha – do zuba naoružane organizacije koja je postala država u državi. Osnovala ju je sredinom 1980-tih iranska Revolucionarna garda sa jasnim ciljem: da šire idologiju ajatolaha Homeinija među šiitima u južnom Libanu – i da se bore protiv Izraela.

Izraelska vojska je 1982. umarširala u Liban, umešala u građanski rat, da bi se obračunala sa svim tamo prisutnim neprijateljskim snagama, operacija se zvala „Mir za Galileju“.  Nije uspela u tom pohodu, ali je i nakon okončanja građanskog rata ostala na jugu zemlje.

Plan je bio da se osigura „bezbednosna zona“. Dolazilo je do stalnih sukoba između boraca Hezbolaha i izraelskih vojnika. Do 2000. godine, kada su se izraelske trupe konačno povukle iz Libana, život je izgubilo oko 1000 vojnika.

Izraelska libanska trauma

Do „drugog libanskog rata“ je došlo na leto 2006. Hezbolah je tada, piše „Špigel“, 33 dana izdržavao nalete izraelske vojske i izborio „pat poziciju“. Ovoj šiitskoj  gerili je tada je pošlo za rukom, što svim arapskim vojskama za pola veka nije – da zaustavi Izraelce. Tadašnjeg generalnog sekretra Hezbolaha Hasana Nasralaha su nakon toga u celom arapskom svetu slavili kao heroja.

Nasralah sluša naređenja mula iz Irana. Po nalogu Teherana bio je poslao svoje borce u rat u Siriji da pruže podršku Bašaru el Asadu u borbi protiv sunitskih pobunjenika. Hezbolah je na sirijskom ratištu izgubio nekolicinu najboljih boraca, ali je stekao veliko ratno iskustvo, naučio kako se zauzimaju gradovi i sela.

Foto: (AP/Hussein Malla
Juđni Bejrut: Hasan Nasralah se obraća svojim pristalicama / Foto: AP Photo/Hussein Malla

Nakon što su se obaveštajne službe onoliko opekle u Pojasu Gaze, Izrael pretnju koju predstavlja Hezbolah uzima veoma ozbiljno. Zato je, tvrdi „Špigel“, započeo evakuaciju civila iz pograničnog mesta Metula i jedan deo mobilisanih trupa poslao u taj region. Antiraketni sistemi su presreli nekolicinu raketa koje su iz Libana bile ispaljene na Izrael.

Može se poći od toga da bi se u slučaju većeg napada Hezbolaha na Izrael u sukob uključila i američka ratna flota koja se ukotvila u istočnom Mediteranu. U tom trenutku bi lokalni sukob prerastao u globalni.

J.H./Spiegel/BBC

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Rat Hezbolah Liban hasan nasrlah šta je hezbolah Izrael
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Aleksandar Vucic portret

Izbori

04.maj 2026. B. B. / A. I.

Izborna kombinatorika: Šta kvari Vučićevu sreću

Aleksandar Vučić neće imati šansu za pobedu čak ni na delimično poštenim izborima, ako na suprotnoj strani bude vladalo jedinstvo, kaže analitičar Dragomir Anđelković

Mrdićevi zakon

04.maj 2026. B. B.

Packe iz Brisela: Da li Mrdićevi zakoni idu u istoriju?

Nema zvanične odluke EU o zamrzavanju, obustavi ili ukidanju sredstava Srbiji, tvrdi šef Operativnog tima za pristupanje EU Danijel Apostolović. I kaže da će vlasti izmeniti Mrdićeve zakone

Patrola kosovske policije pretresa auto na ulazu u Banjsku

Na licu mesta

04.maj 2026. Milica Srejić

Banjska posle Banjske: Mrtvo selo, doživotna robija i vile na Dedinju

Ishod prvih suđenja za oružani sukob u Banjskoj odavno se znao, kažu sagovornici „Vremena“, tvrdeći da jedan od osuđenih sa incidentom nema ništa. Dok neki sada gule robiju, a države Srbije na Kosovu skoro više da nema, kolovođa Milan Radoičić u Srbiji i dalje „privređuje“

Aleksandar Vučić

Kampanja

02.maj 2026. N.R.

Vučić o izborima i brčkanju, Đokiću i Bodirogi

Predsednik Aleksandar Vučić od silnih problema u svetu, kaže, još ne stiže da misli o izborima. Ali stiže da telefonira Informeru i pikira glavne mete

Ratko Mladić

Hag

02.maj 2026. N.R.

Ratko Mladić doživeo još jedan moždani udar?

Mladićev sin tvrdi da je osuđeni ratni zločinac ponovo prebačen u bolnicu zbog novog moždanog udara. Odluka o puštanju u Srbiju još nije doneta

Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Povezane vesti

Izrael u ratu

13.oktobar J.H.

Jeftinim raketama na skupoceni odbrambeni sistem: Šta je „Gvozdena kupola“?

Izrael poseduje najmoderniji odbrambeni raketni sistem na svetu. Ni on, međutim, ne pruža potpunu zaštitu

Kolumna

13.oktobar Ivan Ivanji

Kako sam ponovo postao Jevrejin

Roditelji su mi bili ateisti, tako sam odgajan u Banatu. Bio sam Jugosloven. Jevrejinom sam se osećao samo kada su me nacisti zbog porekla strpali u koncentrcione logore, ni pre ni posle toga.  A onda se u subotu, 7. oktobra, nešto u meni desilo

Komentar

13.oktobar Andrej Ivanji

Izraelski 9/11: Erupcija zamrznute mržnje

U zamrznutim konfliktima koji dugo traju po pravilu periodično dolazi do usijanja i erupcije nasilja. Tako se mržnja militantnih Palestinaca prema „jevrejskom aparthejdu“ ovog vikenda smrtonosno izlila na izraelsku teritoriju. Nema sumnje da će odgovor uzdrmanog Izraela biti brutalan. Hezbolah, Iran i Sirija vrebaju priliku da se aktivno umešaju u rasplamsani sukob

Izraelsko-Palestinski sukob

13.oktobar A.E.

Humanitarna kriza u Pojasu Gaze

Izraelski vazdušni napadi na Gazu se nastavljaju. Ujedinjene nacije upozoravaju da se ova palestinska teritorija suočava sa „neizbežnom humanitarnom katastrofom“ nakon gašenja elektrane zbog nedostatka griva i potpune blokade Izraela

Svet

13.oktobar A.E.

Šta predstavljaju Hamas, Islamski džihad i Hezbolah?

Hamas je deo regionalnog saveza koji čine Iran, Sirija, šiitska islamistička grupa Hezbolah u Libanu i svi oni se protive američkoj politici na Bliskom istoku i Izraelu

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure