img
Loader
Beograd, 36°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Izrael u ratu

Hezbolah: Da li je kucnuo čas za džihad na Izrael?

13. октобар 2023, 10:27 J.H.
Foto: Printsceen/Youtube/CBC News
Liban: Demonstracija sile "najjače nedržavne vojske na svetu"
Copied

Napad Hezbolaha na Izrael bi bio samoubilački, što ne znači da ga zato treba isključiti. Ova šiitska organizacija, za koju kažu da je najjača nedržavna vojska na svetu, koja se odomaćila u Libanu i koju finansira Iran je osnovana sa jasnim ciljem – da uništi državu Izrael

Izrael je rasporedio oko 300.000 vojnika na jugu zemlje na granici sa Pojasom Gaze. Ali daleko veća opasnost po jevrejsku državu vreba na severu, u Libanu, gde se nalazi najjača nedržavna vojna sila na svetu čiji je strateški cilj uništenje Izraela – Hezbolah (Partija Boga).

Za zapadne vojne analitačare to je „teroristička organizcija“, „milicija obučena kao vojska, a naoružna kao držva“, kako je to formulisao američki trust mozgova Center for Strategic and International Studies. Pretpostavlja se da ima oko 100.000 dobro obučenih, u ratovima prekaljenih boraca.

U jednom izveštaju koji je rađen za Američki Kongres piše da bi Hezbolah u Libanu mogao da raspolaže sa oko 150.000 raketa različite razorne moći – od malih, nenavođenih, kratkog dometa koje počivaju na ruskim, kineskim iranskim konstrukcijama, do navođenih raketa srednjeg dometa sa eksplozivnim punjenjem od pola tone. Novac i oružje uglavnom dobija iz Irana, preko Sirije.

Foto: AP Photo/Hassan Ammar, File
Vođa Hezbolaha: Šeik Hasan Nasralah / Foto: AP Photo/Hassan Ammar

Hezbolah se odomaćio u Libanu. Ima svoje predstavnike i u parlamentu i u izvršnoj vlasti. Verski, politički i vojni vođa ove moćne organizacije je od 1992. Hasan Nasralah (63) koji je u poslednjem velikom sukobu Hezbolaha sa Izraelom  u šiitskom svetu stekao status „nacionalnog heroja“.

Ohrabreni neprijatelji Izraela

Izrael od Jomkipruskog rata  1973. godine nije pokazivao ovoliku slabost – politički je već dugo na unutrašnjem planu rastrzan, a pokolj Hamasa tokom koga je ubijeno najmanje 1.200 Izraelaca, način na koji su ubice neometano iz Pojasa Gaze prodrle na izraelsku teritoriju, uspeli da odvuku stotinak talaca nazad u Gazu, pokazao je neslućenu ranjivost države koja ohrabruje njene neprijatelje.

Izraelske obaveštajne službe, koje su potpuno zakazale u Pojasu Gaze, muči da li će Hezbolah pokušati u ovoj situaciji da ostvari cilj zbog koga je osnovan – da Izraelu zada smrtonosan, ili makar parališući udarac. Predsednik SAD Džo Bajden je pre svega mislio na Iran i Hezbolah kada je pripretio da „niko ne pokušava da iskoristi trenutnu slabost Izraela“ i poslao najveći  nosač aviona na svetu „USS Ford“ sa pratećim ratnim krstaricama u istočni deo Sredozemnog mora. Ta flota već svakako pruža obaveštajnu pomoć Izraelu, a njena razorna vatrena moć bi trebalo da demorališe regionalne neprijatelje Izraela da povuku oroz.

Foto: AP Photo/Mohammed Zaatari
Libanska vojska prolazi pored bilborda sa vođom i šefom parlamentarne frakcije Hezbolaha u libanskom parlamentu Hasanom Nasralahom i Mohamedom Radom / Foto: AP Photo/Mohammed Zaatari

Mržnja u jednom delu arapskog sveta prema Izraelu, čije se puko postojanje osporava, je tolika, da ni samoubilačke akcije ne mogu da se isključe. Izrael je najmoćnija vojna sila na Bliskom istoku, jedna od najmoćnijih na svetu, i nuklearna sila. Nakon masakra koji je počinio militantni Hamas i koji je narušio mit o neranjivosti Izraela, valjalo bi bukvalno razumeti reči ministra odbrane Joava Galanta da bi u slučaju napada Izrael „izbombardovao Liban u kameno doba“. Zvanična vlada Libana nema nikakvog uticaja na Hezbolah.

Realna pretnja

Printskrin
Simbol Hezbolaha

A Hamas je jednostavnim, jeftinim, nenavođenim raketama demonstrirao kako može da se izigra izvanredan izraelski raketni odbrambeni štit „Gvozdena kupola“ – ispaljivanjem više hiljada raketa istovremeno iz različitih pravaca na različite ciljeve. Vojni stručnjaci smatraju da bi balističke rakete Hezbolaha mogle da probiju izraelski štit ako bi ih pratile krstareće rakete i dronovi.

Iran je krajem 2021. tokom jednog vojnog manevra simulirao raketni napad na izraelsku atomsku centralu kod pustinjskog mesta Dimona, piše nemački „Špigel“. Demonstracija je pokazala da bi napad trebalo da usledi u dva talasa – prvi bi „napravio rupu“ u antiraketnom sistemu, drugi bi trebalo da pogodi cilj. Iz Libana bi balističkim raketama treblo samo nekoliko minuta da dođu do cilja.

U takvom apokaliptičkom scenariju Izrael bi imao opravdanje, ili bi sebi mogao da uzme za pravo, da uzvrati i nuklearnim oružjem – što bi zaista neke delove Libana vratilo u „kameno doba“.

Rađanje Hezbolaha

Da Izrael ozbiljno shvata potencijalnu pretnju na severu zemlje pokazuje i da je šef Generalšaba Herci Halevi lično otišao do granice sa Libanom. Do puškaranja je već došlo, nekoliko boraca Hezbolaha je ubijeno. „Špigel“ piše da su sa nekoliko raketa gađali izraelske tenkove, a da je izraelska vojska digla helikoptere.

Za premijera Benjamina Netanjahua bi otvaranje novog fronta na severu Izraela bilo pravi horor. A potencijala za to i te kako ima: krvava je istorija Izraela i Libana, zemlje koja je od osnivanja bila poligon za sukobljavanje regionalnih sila, u kojoj je u građanskom ratu od 1975. do 1990. poginulo oko 150.000 ljudi.

IMG-6638
Foto: Printscreen/Youtube

To je bilo, piše „Špigel“ , vreme rađanja Hezbolaha – do zuba naoružane organizacije koja je postala država u državi. Osnovala ju je sredinom 1980-tih iranska Revolucionarna garda sa jasnim ciljem: da šire idologiju ajatolaha Homeinija među šiitima u južnom Libanu – i da se bore protiv Izraela.

Izraelska vojska je 1982. umarširala u Liban, umešala u građanski rat, da bi se obračunala sa svim tamo prisutnim neprijateljskim snagama, operacija se zvala „Mir za Galileju“.  Nije uspela u tom pohodu, ali je i nakon okončanja građanskog rata ostala na jugu zemlje.

Plan je bio da se osigura „bezbednosna zona“. Dolazilo je do stalnih sukoba između boraca Hezbolaha i izraelskih vojnika. Do 2000. godine, kada su se izraelske trupe konačno povukle iz Libana, život je izgubilo oko 1000 vojnika.

Izraelska libanska trauma

Do „drugog libanskog rata“ je došlo na leto 2006. Hezbolah je tada, piše „Špigel“, 33 dana izdržavao nalete izraelske vojske i izborio „pat poziciju“. Ovoj šiitskoj  gerili je tada je pošlo za rukom, što svim arapskim vojskama za pola veka nije – da zaustavi Izraelce. Tadašnjeg generalnog sekretra Hezbolaha Hasana Nasralaha su nakon toga u celom arapskom svetu slavili kao heroja.

Nasralah sluša naređenja mula iz Irana. Po nalogu Teherana bio je poslao svoje borce u rat u Siriji da pruže podršku Bašaru el Asadu u borbi protiv sunitskih pobunjenika. Hezbolah je na sirijskom ratištu izgubio nekolicinu najboljih boraca, ali je stekao veliko ratno iskustvo, naučio kako se zauzimaju gradovi i sela.

Foto: (AP/Hussein Malla
Juđni Bejrut: Hasan Nasralah se obraća svojim pristalicama / Foto: AP Photo/Hussein Malla

Nakon što su se obaveštajne službe onoliko opekle u Pojasu Gaze, Izrael pretnju koju predstavlja Hezbolah uzima veoma ozbiljno. Zato je, tvrdi „Špigel“, započeo evakuaciju civila iz pograničnog mesta Metula i jedan deo mobilisanih trupa poslao u taj region. Antiraketni sistemi su presreli nekolicinu raketa koje su iz Libana bile ispaljene na Izrael.

Može se poći od toga da bi se u slučaju većeg napada Hezbolaha na Izrael u sukob uključila i američka ratna flota koja se ukotvila u istočnom Mediteranu. U tom trenutku bi lokalni sukob prerastao u globalni.

J.H./Spiegel/BBC

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Izrael Rat Hezbolah Liban hasan nasrlah šta je hezbolah
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Režim

27.јун 2026. Nedim Sejdinović

Plan Vučićevog režima: Zastrašiti i proterati najbolje

Plan Vučićevog režima je da na studentsko-građanske proteste odgovore slično kako su na velike proteste odgovorili beloruski i turski režim

Mitinzi

27.јун 2026. Iva Manojlović (DW)

Šta Srbija može da očekuje od vidovdanskih mitinga

Po čemu se razlikuju mitinzi koje u dva dana, na dva različita mesta, organizuju vlast i studenti

Srpska napredna stranka

27.јун 2026. Bojan Bednar

Roboti, roštilj i toplotni udar: Miting SNS po vrelini

Otvoreno je pitanje koliko će na skupu SNS-a „Srbija, jedna porodica“ kombinacija užarenog asfalta, dima sa roštilja i gotovo četrdeset stepeni prijati fanovima Aleksandra Vučića

Dragan J. Vučićević

Tabloidi

26.јун 2026. A. P.

Draganu J. Vučićeviću zabranjen ulazak u Crnu Goru

Televiziji Informer je dozvola za emitovanje u Crnoj Gori ukinuta u maju

Aleksandar Vučić

26.јун 2026. B. B.

Savo Manojlović: Vučić je agent stranog uticaja u Srbiji

„Otkriće BIRN da je Vučić sprovodio plan Nemačke o iskopavanju litijuma jasno pokazuje da je Vučić agent stranog uticaja u Srbiji“, kaže Savo Manojlović

Komentar
Radić

Pregled nedelje

Smrt fašizmu i sloboda narodu, druže Radiću

Zašto je Aleksandra Radića, najistaknutijeg vojno-političkog komentatora u Srbiji, režim pretvorio u pokretnu metu

Filip Švarm
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Bivši šef beogradske policije Veselin Milić u policijskoj uniformi sa šapkom

Pregled nedelje

Tako je govorio Boske

Kako je priznavši ubistvo Aleksandra Nešovića, Saša Vuković Boske vratio pažnju javnosti na Veselina Milića? Šta još upada u oči u njegovom iskazu

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Povezane vesti

Izrael u ratu

13.октобар J.H.

Jeftinim raketama na skupoceni odbrambeni sistem: Šta je „Gvozdena kupola“?

Izrael poseduje najmoderniji odbrambeni raketni sistem na svetu. Ni on, međutim, ne pruža potpunu zaštitu

Kolumna

13.октобар Ivan Ivanji

Kako sam ponovo postao Jevrejin

Roditelji su mi bili ateisti, tako sam odgajan u Banatu. Bio sam Jugosloven. Jevrejinom sam se osećao samo kada su me nacisti zbog porekla strpali u koncentrcione logore, ni pre ni posle toga.  A onda se u subotu, 7. oktobra, nešto u meni desilo

Komentar

13.октобар Andrej Ivanji

Izraelski 9/11: Erupcija zamrznute mržnje

U zamrznutim konfliktima koji dugo traju po pravilu periodično dolazi do usijanja i erupcije nasilja. Tako se mržnja militantnih Palestinaca prema „jevrejskom aparthejdu“ ovog vikenda smrtonosno izlila na izraelsku teritoriju. Nema sumnje da će odgovor uzdrmanog Izraela biti brutalan. Hezbolah, Iran i Sirija vrebaju priliku da se aktivno umešaju u rasplamsani sukob

Izraelsko-Palestinski sukob

13.октобар A.E.

Humanitarna kriza u Pojasu Gaze

Izraelski vazdušni napadi na Gazu se nastavljaju. Ujedinjene nacije upozoravaju da se ova palestinska teritorija suočava sa „neizbežnom humanitarnom katastrofom“ nakon gašenja elektrane zbog nedostatka griva i potpune blokade Izraela

Svet

13.октобар A.E.

Šta predstavljaju Hamas, Islamski džihad i Hezbolah?

Hamas je deo regionalnog saveza koji čine Iran, Sirija, šiitska islamistička grupa Hezbolah u Libanu i svi oni se protive američkoj politici na Bliskom istoku i Izraelu

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure