img
Loader
Beograd, 4°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Politika

Deklaracija iz Atine: Šta tačno piše u njoj

22. avgust 2023, 10:50 B.G.
Foto: AP/Thanassis Stavrakis
Copied

Daje se podrška Ukrajini i ističe da je važno da se zaokruži vizija Evropske unije, u čijem bi sastavu bili Zapadni Balkan, Ukrajina i Moldavija

Na sastanku lidera Zapadnog Balkana i evropskih zvaničncka u Atini usaglašena je Deklaracija kojom se daje podrška Ukrajini i njenom predsedniku Volodimiru Zelenskom, ali se i ističe da je važno da se zaokruži vizija Evropske unije, u čijem bi sastavu bili Zapadni Balkan, Ukrajina i Moldavija.

U zajedničkoj Deklaraciji navodi se da je na neformalnom sastanku u Atini podvučena potreba za obnovljenim i ponovo fokusiranim procesom proširenja koji je opipljiv i kredibilan, bez prečica do uspostavljenih uslova, navodi se u saopštenju objavljenom na sajtu grčke vlade.

Posvećenost Ukrajini i Moldaviji

Navodi se da je izražena posvećenost Ukrajine i Moldavije u preduzimanju narednih koraka u njihovom procesu pridruživanja nakon što završe neophodne reforme.

„Čvrsto verujemo da je 20 godina nakon samita u Solunu i u svetlu nove geopolitičke realnosti, vreme da se usvoji hrabar i ambiciozan krajnji cilj koji će poslužiti kao vodič, inspiracija i okvir. Ruska invazija na Ukrajinu je ključni momenat za Evropu, koja stvara novi nivo svesti o zajedničkim principima, jedinstvu i zajedničkoj budućnosti unutar EU, navodi se u tekstu objavljenom na sajtu grčke vlade

Ističe se da je ovo kritičan trenutak za bezbednost, mir i stabilnost našeg evropskog kontinenta. Srušeni su zakoni i principi koji su tako dugo doprinosili stabilnom i predvidivom evropskom bezbednosnom poretku i ponovo smo svedoci ispoljavanja destruktivnih efekata revizionizma.

Kako se navodi u tekstu, izražava se „nepokolebljiva podrškau nezavisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine unutar njenih međunarodno priznatih granica, zasnovanih na vrednostima demokratije i vladavine prava“.

„U našim razgovorima u Atini, izrazili smo podršku i zahvalnost za iskrene napore predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog da postavi principe mira u skladu sa Poveljom UN, u svojoj formuli mira. Takođe smo pozdravili napore Generalne skupštine UN da promoviše sveobuhvatan, pravedan i trajni mir u Ukrajini. Složili smo se da ne može biti nekažnjivosti za ratne zločine i druge zločine kao što su napadi na civile i uništavanje infrastrukture i svi odgovorni moraju odgovarati“, navodi se u tekstu deklaracije.

Zajedničko nasleđe

Ističe se da je Solunski samit pre 20. godina priznao da Zapadni Balkan pripada Evropskoj uniji.

„Eskalirajući agresorski rat protiv Ukrajine otkrio je hitnu potrebu za snažnom, otpornom i inkluzivnom EU kao kamenom temeljcem mira i prosperiteta između naših naroda u ovim teškim vremenima. Naglasili smo da Zapadni Balkan, Ukrajina i Republika Moldavija, koje su geografski susedne državama članicama EU, imaju zajedničko evropsko nasleđe, istoriju i budućnost definisanu zajedničkim prilikama i izazovima. Kao strateško ulaganje za mir, bezbednost i stabilnost u Evropi, važno je da ovi regioni budu prihvaćeni kao punopravni članovi evropske porodice“, zaključuje se u tekstu zajedničke Deklaracije.

Na neformalnom sastanku u Atini, na poziv grčkog premijera Kirijakosa Micotakisa učestvovali su predsednik Srbije Aleksandar Vučić, predsednica Moldavije Maja Sandu, predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski, predsednik Crne Gore Jakov Milatović, premijer Grčke Kirijakos Micotakis, premijer Rumunije Jon-Marsel Čolaku, premijer Aljbin Kurti, premijerka Borjana Krišto, premijer Dimitar Kovačevski, ministar Nikolaj Denkov i premijer Hrvatske Andrej Plenković.

Prisutni su bili i prednik Evropskog saveta i predsednca Evropske komisije Šarl Mišel i Ursula fon der Lajen.

Ovo je druga verzija Deklaracije koja je potpisana, u prvoj je trebalo da se nalazi odredba o pozivu na uvođenje sankcija Rusiji, ali ona, prema pisanju medija, na zahtev predsednika Srbije Aleksandra Vučića nije usvojena.

Srbija nije saglasila sa delom Deklaracije

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je danas da se Srbija nije saglasila sa delom Deklaracije, koja je usvojena na neformalnoj večeri lidera Zapadnog Balkana i evropskih zvaničnika u Atini, koji govori o primeni sankcija Rusiji.

„Mi ne možemo kao jedna zemlja da menjamo ono što čine veliki, ali smo uspeli da zamolimo i da izdejstvujemo da se one stvari, koje su protivne našoj politici, ne nađu u tekstu Deklaracije“, kazao je Vučić u Atini novinarima iz Srbije nakon sastanka sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim.

Pročitajte još Vučić i Zelenski u ‘četiri oka’: O važnim pitanjima za Srbiju, ali i ceo svet

 

Prema njegovim rečima, postoje stvari za koje Srbija nije spremna da se opredeli i ne može da se opredeli.

„Onoliko koliko je bilo moguće svoje smo interese zaštitili i produbili odnose sa nekim zemljama“, istakao je Vučić.

B.G./FoNet/RTS

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Aleksandra Vučić Deklaracija iz Atine Evropska unija Ukrajina Volodimir Zelenski Zapadni Balkan
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Štrajk glađu

14.novembar 2025. K. S.

Trinaesti dan štrajka glađu Dijane Hrke: „Ostajem ovde“

Stanje Dijane Hrke stabilno je koliko je to moguće nakon 12 dana štrajka glađu na hladnoći, kažu veterani. Sa druge strane ograde šatori Ćacilenda se greju na agregate

Proces protiv bivšeg ministra građevinarstva

14.novembar 2025. J. G.

„Vreme“ saznaje: Tomislavu Momiroviću produžen kućni pritvor

Kako „Vreme” ekskluzivno saznaje, bivšem ministru građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Tomislavu Momiroviću produžen je kućni pritvor za još tri meseca

Mileva Malešić

Savet REM-a

14.novembar 2025. K. S.

Mileva Malešić: Ne pristajemo na fingiran izbor

Tek što je izabrana, Mileva Malešić podnela je zajedno sa troje kolega ostavku u Savetu REM-a. Za „Vreme” objašnjava zbog čega

Protesti

14.novembar 2025. I.M.

Viši sud Vladimiru Štimcu zabranio posete javnim skupovima

Vanpretresno veće Višeg suda u Beogradu usvojilo je žalbu tužilaštva i naložilo Vladimiru Štimcu zabranu prisustvovanja svim javnim okupljanjima, kao i obavezu da se dva puta mesečno javlja u policijsku stanicu

Regulatorno telo za elektronske medije

14.novembar 2025. K. S.

Režimsko šibicarenje sa REM-om: Nezavisni, tek izabrani članovi Saveta, podneli ostavke

Četvoro nezavisnih članova Saveta REM-a podnelo je ostavke na funkcije dva dana nakon što su izabrani. Reagovali su na nove opstrukcije režima, uprkos dogovoru sa institucijama Evropske unije i domaćim nevladinim sektorom

Komentar

Pregled nedelje

Otac, sin i neljudski režim

Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti

Filip Švarm

Komentar

Studije srpstva i drugi košmari

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ivan Milenković

Komentar

Nije bitno ko je na studentskoj listi

Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1819
Poslednje izdanje

Dijana Hrka, Milomir Jaćimović i emocije građana

Ranjene duše na obodu Ćacilenda Pretplati se
Intervju: Gojko Božović

Pobunjeno društvo je većinska Srbija

Pobuna srednjoškolaca

Majka se ne ostavlja sama

Portet savremenika: Nikola Dobrović

Pijačno tumačenje remek-dela

Na licu mesta: Eparhija raško-prizrenska

Čuvari crkava i groblja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Povezane vesti

Međunarodni odnosi

22.avgust Z.S.

Vučić i Zelenski u ‘četiri oka’: O važnim pitanjima za Srbiju, ali i ceo svet

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić saopštio je da je imao dobar i otvoren razgovor sa predsednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim o svim važnim pitanjima, za Srbiju i Ukrajinu, ali i za ceo region i svet. Vučić će se u Atini sastati i sa grčkim premijerom Kirijakosom Micotakisom i predsednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure