img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ekonomija

EXPO 2027 u Srbiji: Sumnjiva računica

14. јул 2023, 13:49 Sanja Zrnić
Foto: Tanjug
Copied

Stručnjaci najavljuju da će ukupni ekonomski efekti manifestacije “EXPO 2027” premašiti milijardu evra. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je izgradnju 130 novih hotela i 2,6 miliona turista koji će ovom povodom posetiti Srbiju. Konsultant za strana ulaganja dr Milan Kovačević kaže za portal “Vremena” da bi bilo korisnije fokusirati se na domaću ekonomiju, nego na skok u budućnost

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je sinoć za televizuju Pink da će Srbija za „EXPO 2027“ napraviti nešto što će biti u prva dva sajamska prostora u Evropi, kao i do 130 novih hotela. On je objasnio da će ovaj događaj privući 2,6 miliona dodatnih turista. 

“Računajte da potroše samo 300 evra. Moraćemo da izgradimo još preko 100, 120 do 130 potpuno novih hotela”, istakao je Vučić.

O realizaciji ovih planova i budžetu koji se izdavaja za organizaciju svetske izložbe “EXPO 2027”, za portal “Vremena” govorio je konsultant za strana ulaganja dr Milan Kovačević. 

“Organizacija svetske izložbe zahtijeva značajna ulaganja. Sa druge strane kad to urade zemlje koje su sposobne finasnsijski, koje imaju dovoljno kapaciteta i veliku posetu, iz toga onda proiziđe i pozitivan ekonomski efekat.

Mi ne spadamo u zemlje te veličine pa je vrlo teško vjerovati da možemo izvršiti tako velika ulaganja sa jedne strane, a sa druge kad se završi ta izložba, ako se napravi toliki smeštajni kapacitet, onda će doći do pogoršanja njihovog poslovanja jer neće imati dovoljno gostiju”, kaže Kovačević.

Kako kaže, da bi se ušlo u takav poduhvat, prvo je trebalo napraviti dobru analizu. Takođe, trebalo bi se znati kasnije ako to bude veliki neuspeh ko je glavni krivac.

Ulepšavanje stvarnosti i budućnosti

“Kod nas inače, vlast pokušava da predstavi stvarnost ljepšom nego što jeste, a naročito budućnost. Manje se govori šta je bilo u prošlosti, jer u prošlosti je bilo i uspeha i neuspjeha.

Tako da ovo deluje kao pokušaj da se ljudima podigne optimizam i to može biti korisno za neke naredne izbore. Sa ovim može da se desi i da se osustane od organizacije, kao što se već događalo u prošlosti sa nekim zemljama”, kaže Kovačević.

On ocenjuje da ovi potezi vlasti doprinose optimizmu, slici da smo mi u dobroj situaciji i da će to generalno doprineti interesovanju tursita za našu zemlju.

“Mi nažalost nemamo prave informacije o ukupnom stanju naše ekonomije. Primjetili se da vlast uopšte ne pominje našu inflaciju, koja je velika i veća nego kod drugih. To je naš veliki problem i to svako oseća na svojim džepovima.

Drugo, ne pominje se da praktično nemamo privrednog rasta, a bez stvaranja novog ne može se reći da ćemo imati dobru budućnost i da ćemo imati velike potencijale da investiramo.

Treće, nama se povećava dug. Stalno se priča o odnosu našeg duga prema bruto domaćem proizodu (BDP) što nije najbolji parametar. Bolje bi bilo pričati kako se nama brže povećavaju kamate koje ćemo morati da vraćamo po tom dugu, nego sam dug”, objašnjava Kovačević.

Fokus na domaću ekonomiju

Naš sagovornik smatra da bi trenutno bilo opravdano razmišljati kako ćemo izići iz sadašnje stagflacije, što znači i inflacije i skoro nikakvog rasta, a za tu svrhu bi se trebalo više pozabaviti domaćom poljoprivredom, građevinarstvom, kakvi se poslovi zaključuju sa insotranstvom, kakve se subvencije daju strancima i kakve efekte dobijamo od njih, zašto je bankarstvo u povlašćenom položaju i tako dalje.

“Bilo bi nam korisnije da vidimo kako ćemo podići domaću ekonomiju, nego da tako skočimo u budućnost kada ćemo mi svijetu prikazivati svetsku izložbu”, kaže Kovačević.

Prema analizi Makroekonomskih analiza i trendova (MAT) ukupni ekonomski efekti ove manifestacije premašiće milijardu evra. Procene su da bi taj novac mogao da se slije od posete blizu tri milliona ljudi koji bi došli iz 120 zemalja sveta.

Stručnjaci MATA navode da multiplikovani uticaj ove manifestacije je izuzetno pozitivan i da je upravo to efekat kojim će Srbija najviše dobiti ovom organizacijom.

Sanja Zrnić

Tagovi:

domaća ekonomija Ekonomija EXPO 2027 Milan Kovačević Srbija turziam u srbiji
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Pobuna naroda

18.јул 2025. N.M.

Građani ne odustaju: Protesti u Užicu, Zrenjaninu, Nišu i Pančevu

Večeras se u više gradova Srbije održavaju protesti. U Nišu građani protestuju protiv izveštavanja lokalne televizije, dok su se u Zrenjaninu okupili kao podrška studentu Luki Mihajloviću

Blokade

18.јул 2025. N. M.

Studenti za sutra najavili blokadu Zemuna

Studenti Poljoprivrednog fakulteta u blokadi najavili su za sutra (19. jul) u 17 časova blokadu Avijatičarskog trga u Zemunu

Tužilaštvo

18.јул 2025. M. L. J.

Potvrđena optužnica protiv Vesićevog advokata koji je udario policajca na spidu

Osnovni sud u Novom Sadu potvrdio je optužnicu Osnovnog javnog tužilaštva protiv advokata Nemanje Aleksića zbog više krivičnih dela

Srbija i Pokret nesvrstanih

18.јул 2025. B. B.

Zašto će Srbija 1. septembra slaviti Dan nesvrstanih?

Kako se nesuđeni premijer Đuro Macut obreo u veličanju Pokreta nesvrstanih, sprovođenju spoljne politike koja je bila jedan od trejdmarkova Titove komunističke Jugoslavije

Protesti u Novom Sadu

18.јул 2025. Andrej Ivanji

Od kuće do kuće: Na red za “linčovanje” došli Gojković i Madić

Novosađani nastavljaju sa protestima pred kućama naprednjačkih funkcionera. Da li je u pitanju “linč”, “čist nacizam” ili nešto treće

Komentar

Pregled nedelje

Orden Voje Šešelja sa bejzbol palicom

Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše.  Ista je to politika, samo prilagođena vremenu 

Filip Švarm  

Komentar

Gazi i lomi proklete „blokadere“, kaže predsednik

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić abolira siledžije i ludake koji prebijaju i gaze studente, dok iste te studente hapsi. Narodu u pobuni više ni goli život nije zagarantovan – ali ceh će na kraju platiti ovaj režim

Nemanja Rujević

Komentar

Užički ustanak: Da li će protest na Đetinji izazvati poplavu?

Protesti u Srbiji  ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Srbija i Evropska unija

Interesi, realpolitika i cinizam

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Povezane vesti

Beograd

14.јул Z.S.

Sudbina Beogradskog sajma: Selidba ili rušenje

Od kada je u javnosti najavljeno potencijalno rušenje Beogradskog sajma, stručnjaci staju u odbranu ovog gradskog simbola upozoravajući na posledice koje će osećati i naredne generacije. Od kada je ovo društveno preduzeće prešlo u status državnog, nagađa se da će se lokacija na kojoj se nalazi pripojiti naselju Beograda na vodi. Sa ili bez, graditeljskog podviga, koji je jedan od glavnih simbola grada

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure