img
Loader
Beograd, 26°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Intervju

Kilino Stojkov: Reciklažna industrija ne bi postojala bez neformalnih sakupljača

08. април 2023, 03:30 Sonja Ćirić
Foto: Media centar
Nema regulative o neformalnim sakupljačima: Kilino Stojkov
Copied

„Kada pričam o legalizaciji reciklažne delatnosti, pričam da treba uvesti poreske olakšice za neformalne sakupljače, obezbediti tim ljudima zdravstveno osiguranje što je jako bitno. Hoću da postignem da neformalni sakupljači postanu deo ovog velikog sistema“

Danas je Međunarodni dan Roma, i zato nećemo pričati o njihovom životu u nehigijenskim naseljima i ostavim poslovičnim temama vezanim za njih, o kojima se govori 8. aprila.

„Nema potrebe za takvom pričom, jer Romska zajednica je sposobna, ima potencijala da postane uspešna i da dobro živi, samo treba da nađe način i da ima strpljenja da pokaže šta sve može“, kaže Kilino Stojkov (28), osnivač ekološke zadruge „Connect Clean Roma Group“ iz Ade.

Priča da je Ekološka zadruga osnovana inicijativom Udruženja za prosperitet Roma Novi Bečej, koje postoji od 2014. godine. „Prošle godine smo obezbedili tehničku podršku od GIZ-a da uspostavimo Ekološku zadrugu, a zvanično postojimo od jula“.

Do sada su, kaže, svašta uradili. „Velikim uspehom smatram što je Zadruga uspela da oformi sakupljačku mrežu od 32 kooperanata, neformalnih sakupljača sekundarnih sirovina, i nekoliko kompanija. Oni sakupljaju materijal i donose u Zadrugu. Prikupljaju ga kao članovi Zadruge, znači u svojstvu pravnog lica, što je važno, jer to omogućava da postoji dokument o kretanju otpada, a to dalje vodi ka rešenju za  kojim je Srbija tragala: kako da se vidi trag otpada.“

Cilj mu je, kaže Kilino Stojkov, „da svi neformalni sakupljači imaju ugovor o radu.“

„Da bismo stigli do tog nivoa, država mora da se uključi kao partner, i to je nešto na čemu sad radimo“, kaže, i nabraja da sarađuju sa Evropskom delegacijom, sa UNDP, sa Nemačkom razvojnom agencijom – GIZ. „Zajedno pokušavamo da napravimo model koji će biti primenljiv i za ostale države, pa i na evropskom nivou.“

Stojkov naglašava da „u Srbiji 87 posto sirovina dolazi od neformalnih sakupljača. Reciklažna industrija ne bi mogla da postoji bez resursa neformalnih sakupljača. Postoji preko 60.000 neformalnih sakupljača. Zašto stalno svuda pričam o neformalnim sakupljačima, pa zato što ja dolazim iz porodice koja se bavi ovim poslom, ja sam treća generacija, i u mojoj porodici svi žive od tog posla. Tako sam i video da postoji ogroman resurs u Romskoj zajednici na polju o tranzicije zelene agende, i shvatio da mi u tome  imamo izuzetno važnu ulogu.“

Sve o čemu govori, kaže, zna iz ličnog iskustva. „Ja sam u nevladin sektor ušao sa 18 godina, sad će biti 10 godina te moje karijere, i smatram da je Ekološka zadruga kruna mog posla do sada.“

O Ekološkoj zadruzi kaže da je „po inovativnosti jedina ovakva u ovom delu Evrope – niko nije uspeo da sa sakupljačkog aspekta pređe na reciklažni.“

Od nedavno imaju „svoju mašinu za reciklažu kablova, hladnjaka, određenih komponenata iz elektronskih i električnih uređaja. Sufinansijer nam je UNDP, skoro 50 posto, a ostatak smo platili sami.“

„Izdvajamo se i zato što edukujemo naše sakupljače o, na primer, štetnosti spaljivanja kablova i sličnim ekološkim temama. Takođe se i širimo na druge lokacije, pa upravo pripremamo postavljanje manje mašine za guljenje koju će koristiti sakupljači u Beogradu u Kaluđerici. Pronašli smo sistem koji će nam omogućiti da se širimo, važno nam je da pokažemo da smo sposobni da vodimo ovaj biznis i da se ekvivalentno takmičimo sa ostalim reciklažnim kompanijama u Srbiji.“

Naglašava da je reciklažna delatnost nova i da „naša država tek treba da se navikne na nju. Ovo je „sivo ekonomsko područje ne samo kod neformalnih sakupljača nego u oblasti reciklaži uopšte. Naša regulativa treba da se harmonizuje sa evropskom, zato je bitno Poglavlje 27 koje se tiče životne sredine. Mislim da naš projekat daje doprinos razvijanju tog Poglavlja.“

„Kada pričam o legalizaciji, pričam da treba uvesti poreske olakšice za neformalne sakupljače, obezbediti tim ljudima zdravstveno osiguranje što je jako bitno. Hoću da postignem da neformalni sakupljači postanu deo ovog velikog sistema.“

Različite organizacije na globalnom nivou su se zainteresovale za Ekološku zadrugu, kaže. „Prošle godine, u Njujorku, predstavio sam naš projekat na  Generalnoj sednici UN. Nakon toga držao sam predavanje omladincima iz Evrope na koji način se razvija zeleno preduzetrništvo, a sada ponosno mogu da kažem da sam kao predstavnik Srbije i Zapadnog Balkana pozvan da budem u savetodavnom odboru UN za UNDP. Trudiću se da uvrstim neformalne sakupljače u globalni zeleni dijalog što je na planetarnom nivou jako bitno.“

Stojkov navodi da na svetu ima 15 miliona neformalnih sakupljača sekundarnih sirovina. Iznenadio se, kaže, da „na globalnom planu ne postoji nikakva regulativa o tome šta oni rade. Svi se bavimo zelenom agendom a niko se ne pita za ljude bez kojih ta tema možda ne bi bila ni moguća. Ekološka zadruga je evo počela da  to menja.“

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

Tagovi:

Ekološka zadruga u Adi Međunarodni dan Roma neformalni sakupljači sekundarnih sirovina Reciklaža Romi romi sekundarne sirovine UNDP
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Protest studenata

Ispitni rok u vreme blokada

16.јул 2025. M. L. J.

Ima li zle krvi među studentima u blokadi i onih koji izlaze na ispite

Kakva je atmosfera na univerzitetima dok traje onlajn nastava, a pojedini fakulteti već organizuju ispite, većinom pod policijskom zaštitom

Novi Sad

16.јул 2025. I.M.

Odgovor građana Novog Sada Vučeviću: Legalizovali ste bezakonje

Nakon što su nasilnici iz SNS-a pomilovani predsedničkom odlukom, Zborovi građana Novog Sada pozvali su na protest i uputili pismo Vučeviću: „Za vas zakon ne važi, a nasilje je pomilovano, ne sankcionisano“

Pčelarstvo

16.јул 2025. M. T.

Elektronski veterinar za pčele: Revolucionarno rešenje za očuvanje košnica

Umesto fizičkog pregleda košnica, zbog čega se neretko kasni sa nužnim intervencijama, "elektronski veterinar za pčele" pčelarima pruža informacije u realnom vremenu, uz predviđanje uslova danima unapred. I to za manje od pedeset dolara po uređaju

Hronika

16.јул 2025. I.M.

Prokuplje: Posle tragedije u Barajevu otkriven još jedan nelegalan starački dom

U Prokuplju je uhapšena žena zbog sumnje da je u svom objektu, bez ikakvih dozvola, organizovala nelegalan starački dom u kojem je pružala medicinske i druge usluge starijim osobama. U prostorijama su zatečeni korisnici i medicinska sredstva, a tužilaštvo je pokrenulo predistražni postupak

Vojna saradnja

16.јул 2025. I.M.

Prva zajednička vojna vežba Srbije i Kine: Balans ili početak otklona od Zapada?

U drugoj polovini jula u kineskoj provinciji Hebej, specijalne jedinice Srbije i Kine izvešće zajedničku vojnu obuku pod nazivom „Čuvar mira 2025“. Da li je ovaj presedan signal da Beograd definitivno gradi bezbednosne veze van okvira Zapada

Komentar

Komentar

Užički ustanak: Da li će protest na Đetinji izazvati poplavu?

Protesti u Srbiji  ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom

Andrej Ivanji
Otvaranje „Prokopa“ 2023. godine: Već mora na rekonstrukciju

Komentar

Nebulozni govor vlasti

Aleksandar Vučić više nije u stanju da povrati ravnotežu u pobunjenom društvu. To se najbolje vidi u ravni govora: nijedno njegovo baljezganje više ne prolazi

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Pohvala neutralnosti

Ako smo neutralni dok studente zatvaraju, devojke i momke mlate na pravdi boga, zatiru demokratiju, neistomišljenike dehumanizuju, nastavljaju korupciju koja ubija i još mnogo toga poganog rade – onda ništa  

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1801
Poslednje izdanje

MUP i građani

Sve što treba da znate o policiji na protestima Pretplati se
Opozicija na ulicama

Jedinstvo, ali parcijalno

Thompson u Zagrebu

Najmasovniji profašistički skup posle Drugog svetskog rata

Kultura sećanja: Studenti i policija

Represivni san svake diktature

Intervju: Dušan Strajnić Dukat, grupa “Oxajo”

Najbolje je kada me pesma prevaziđe

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Povezane vesti

Lični stav

08.март Branko Đurić

Poruka gradonačelniku Beograda: Jel teško reći „braćo Romi, izvinite!“

Mnogo je vlasti prešlo preko glava Roma. Mnogo ih je dobrano zaradilo od romskih glasova. Mnogi su svašta obećavali, a niko ništa ili gotovo ništa nije dao. Ova vlast što se toga tiče nije ni bolja ni gora od drugih. A kada kaže da Romi ne žele da žive civilizovano i da je njihov izbor da prose, Aleksandar Šapić zapravo ponavlja opasne koncepte koji su Rome vodili na giljotinu i u gasne komore

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure