Zamor materijala je u dugovečnim serijalima velika opasnost, ali uz pažljivo pristupanje domaćem zadatku rezultati mogu da zadovolje, samo treba pažljivo odmeriti razmeru “već viđenog” i svežeg
Sveže ideje su u Holivudu odavno presušile, novih gotovo da i nema, pa “fabrika snova” već decenijama unazad živi od nastavaka i prerada popularnih naslova. Pre početka projekcije novog filma iz serijala “Džon Vik”, puštena su tri trejlera za buduće hitove, i sva tri su nastavci: desete “Paklene ulice”, treći “Čuvari galaksije” i peti “Indijana Džouns”. To je tako kako je, i u skorije vreme se neće promeniti. Mada, naravno, kada pričamo o holivudskoj A produkciji i tzv. “pljačkašima blagajni”, to i ne mora da bude loše. Istina, zamor materijala je u dugovečnim serijalima velika opasnost, ali uz pažljivo pristupanje domaćem zadatku rezultati mogu da zadovolje, samo je potrebno pažljivo odmeriti razmeru “već viđenog” i svežeg (ilustracija ove tvrdnje: “Isterivači duhova” Pola Figa kao loš, a “Isterivači duhova” Džejsona Rajtmana kao dobar primer). Publika voli poznate likove i rado im se vraća, zašto im to uskraćivati?
Čad Stahelski, nekadašnji kaskader koji je postao reditelj, pronašao je zlatnu žicu 2014. godine kada je publici predstavio novog akcionog junaka u svom rediteljskom debiju – nezaustavljivog Vika, u tumačenju Kijanua Rivsa. Osam godina kasnije, u bioskope stiže četvrti film iz ovog serijala, koji je, kao i sve ostale, režirao Stahelski. Svi koji vole “Džona Vika” otprilike znaju šta mogu da očekuju i u novom nastavku: zaplet je jednostavan, nadovezuje se na prethodne delove i Vikov sukob sa Visokim stolom, a veći deo minutaže otpada na detaljno koreografisane akcione sekvence u kojima glavni junak ubija na desetine i desetine protivnika. Pored Rivsa, tu su i drugi glumci koji su obeležili ovaj serijal: pre svih Ijan Makšej i Lorens Fišburn, kao i nedavno upokojeni Lens Redik (1962–2023), kome je “Džon Vik 4” bio je jedan od poslednjih fimova u kojima je glumio. Kao i svaki put, tu su i novi likovi za koje glume iskusne akcione zvezde (Doni Jen, Skot Adkins, Hirojuki Sanada, Marko Saror), mlade nade (Rina Savajama) i glumci sa holivudske A liste (Bil Skarsgard); a tu su i nezaobilazne atraktivne lokacije (Njujork, Osaka, Berlin, Pariz). Sve po redu i kako dolikuje, bez većih iznenađenja i na uživanje onih mnogobrojnih koji vole ovaj serijal.
“Džon Vik 4” traje 169 minuta, što je dosadašnji rekord u ovoj franšizi. Da li je ovolika minutaža opravdana? Kada govorimo o samoj priči – nije. Narativ je, kao i uvek, izuzetno jednostavan, čak rudimentaran. Ali, zato su ovoga puta scene borbi i obračuna duže i razrađenije, a zbog tih scena publika i dolazi u bioskop. Koreografija i egzekucija akcionih sekvenci je besprekorna, i iako u filmu svakako ima repetitivnosti, ne može se reći da je dosadan. Agresivnija montaža bi bila dobrodošla, ali Stahelski je očigledno smatrao da “od viška glava ne boli”. Poklonici akcije će biti zadovoljni, u to ne sumnjam, mada, suštinski, Stahelski već četvrti put snima isti film. Rivs je po običaju stamen, primetno stariji mada još u odličnoj formi. Makšejn još jednom suptilnim humorom začinjava priču, ovoga puta uz pomoć novopridošlog Bila Skarsgarda koji glumi beskrupuloznog markiza, novog Vikovog neprijatelja koji, zašto kriti, ima sklonost ka skupim svetlucavim odelima. Sveukupni utisak je povoljan, mada se nameće pitanje dokle će se varirati jedno te isto. Verovatno dokle god ima zanimanja gledalaca, a ono ne jenjava – sudeći po prvim izveštajima sa blagajni, za očekivati je da “Džon Vik” bude komercijalno najuspešniji deo u serijalu. U pripremi je i peti deo, kao i spin-of “Balerina” u kome će se tući Ana de Armas i koji se očekuje da stigne u bioskope tokom 2024. godine. A tu je, da ne zaboravimo, i mini-serija “Kontinental” smeštena u isti univerzum, a koja na male ekrane stiže krajem godine.
foto: promoVrisak 6
Slešer “Vrisak VI” je opravdao očekivanja, do sada zaradivši impresivnu svotu novca, a do kraja distribucije će možda postati i komercijalno najuspešniji deo u ovom serijalu koji je daleke 1996. godine započeo horor maestro Ves Krejven (1939–2014). Krejven je režirao prva čeitiri dela (1996, 1997, 2000, 2011), da bi franšizu nakon njegove smrti preuzeli Tajler Džilet i Met Betineli-Olpin. “Vrisak VI” donosi poboljašnje u odnosu na prethodni film, pa iako Džilet i Betineli-Olpin ne dostižu Krejvenove visove i kompaktnost, manje-više uspevaju da publici ponude ono što se od njih i očekivalo. Goustfejs ovoga puta vreba u Njujorku, a na meti mu je “žilava četvorka” iz prethodnog filma (Melisa Berera, Džena Ortega, Mejson Guding, Džesmin Savoj Braun). Tu su i veteranke iz Krejvenovih filmova – Kortni Koks i Hejden Penetir (Nev Kembel je, nezadovoljna ponuđenim honorarom, odbila da se pojavi), kao i mnoštvo novih glumačkih imena koja su uglavnom dovedena da bi likovi koje tumače bili poubijani, a među njima Dermot Malroni, Henri Černi, Samara Viving, Lijana Liberto, Toni Revolori… Fina skupina, nema šta.
Imajući u vidu da se radi o šestom filmu iz niza, “Vrisak VI” je vitalan i iznenađujuće zadovoljavajući. Metatekstualnost, omaži horor žanru i humor pomešan sa krvoprolićem su i dalje tu i, iako je scenario previše komplikovan za svoje dobro i protkan nelogičnostima, u ponuđenom se može lako uživati – po uslovom da se ne udubljujete previše u pojedinosti. Imajući u vidu koliko se horor serijali brzo “ulupaju”, “Vrisak” se veoma dobro drži. Ortega je između dva dela postala zvezda zahvaljujući seriji “Sreda”, a Berera i Guding su primetno bolji u odnosu na pre godinu dana kada su glumili u petom “Vrisku” – tako da ovoga puta imamo i glavne likove za koje možemo da navijamo. Šteta što je Samara Viving manje-više protraćena, ali se zato zahvaljujući “Vrisku VI” Hejden Penetir, posle višegodišnje pauze, vratila na veliko platno. “Gvožđe se kuje dok je vruće”, tako da je sedmi deo već najavljen i njegovo snimanje treba da počne ove godine. Neka. Ako serijal nastavi uzlaznom linijom – očekuje nas film za pamćenje.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Ministarstvo kulture odbilo je da izdvoji 120.000 dinara za podršku programu Nišvila posvećenom Šabanu Bajramoviću. Prethodno je Selakovićevo ministarstvo ostavilo bez dinara i Nišvil džez festival iako je među 10 najboljih džez festivala u Evropi. Da li u Srbiji ima mesta samo za „srpsku“ muziku
Pred premijeru, Sektor protivpožarne zaštite Narodnog pozorišta tražio je od scenografa predstave „Gospođa Olga“ da zameni trsku iz scenografije, mada prethodnih dana nije nikom smetala
Na licitaciji, po početnoj ceni u visini jednog većeg stana, prodat je dvorac porodice Dunđerski firmi u vlasništvu Maje Buhe. Država je imala pravo preče kupovine
U današnjem svetu ne pitamo više šta je istinito, već koji narativ nam omogućava da izdržimo krizu, strah, neizvesnost. Film ”Bugonija” taj pomak ne objašnjava, ne opravdava i ne kritikuje sa distance – on ga registruje iznutra
Početna cena po kojoj će biti licitiran dvorac Sokolac porodice Dunđerski sa okolnim objektima i imanjem je 325.000 evra. Država nije zainteresovana da ga kupi
Ništa se ne dešava od onog što Vučić najavljuje, uključujući i obećanje da će dohakati N1 i Novoj S. Zato nemoć i frustraciju krije tvrdnjom da te dve televizije nije zabranio jer mu koristi njihov rad. Jadno, jeftino i prozirno
Poraz ćaci-tužioca Nenada Stefanovića na izborima za članove Visokog saveta tužilaštva ima i veliko simbolično značenje: jedna institucija se odbranila i pokazala da je moć vučićevska tanja nego što se mislilo, da je njena najveća snaga – kao što to biva i sa tajnim službama – u fami o velikoj snazi
Lako je zamisliti kako vilom Bokeljkom u gluvo doba noći odjekuje Vučićev glas: „O Trampe, zašto me ne podnosiš?“ Odgovor na Truth Social najverojatnije bi glasio – „Zato što si šibicar“
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!