img
Loader
Beograd, 2°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Komentar

Prva godina rata u Ukrajini: Čekajući još više još ubojitijeg oružja

24. februar 2023, 08:57 Aleksandar Radić
Foto: AP Photo/Felipe Dana
Slike razaranja: Buča
Copied

Ruske trupe su 24. februara 2022. napale Ukrajinu. Prvobitni ciljevi Kremlja su se brzo izvitoperili. Naišli su na neočekivani otpor Ukrajinaca. Umesto brze pobede Rusi su bili primorani na iznurujuću frontovsku borbu za svako selo. Počeo je rat vojnim resursima. U čast prve godišnjice “specijalne vojne operacije” iz Moskve su pripretili nuklearnim glavama, kada već ruska zastava ne može da se zaviori ni u centru nekog zabitog mesta koje je pre rata imalo nekoliko desetaka hiljada stanovnika, a sada se tu nalaze samo borci iza zidova srušenih kuća

Bahmut, Ugljedar, Kremna. Ko je čuo pre godinu dana za ta mesta? Na prvu godišnjicu rata u Ukrajini u vestima se govori o brutalnim sudarima dve oružane sile (i pride onih koji sebe vole da zovu „muzikantima“, a koji se za novac bore za državu) za ostatke ostataka ova tri gradića.

Pre godinu dana ruski desantnici bili su nadomak Kijeva. Prvi udari povereni su avijaciji, a zatim su gusenice tenkova i borbenih vozila pešadije gazile puteve. Navalili su Rusi istvoremeno kijevskim pravcem (i preko nesrećne nuklearne elektrane Čeronobilj), peko čitavog severoistoka od Černigova do Harkova, Donbasa i na jugu Hersonske oblasti. Bataljoni prikupljani nekoliko meseci u prigraničnim oblastima Rusije i Belorusije prešli su granicu i po preciznoj utvrđenoj dinamici trebalo je da izbiju do tačaka na terenu po planu zadatka tzv. “specijalne vojne operacije” (SVO).

Ukrajinska odbrana se sredila i uzvratila. Umesto brze oružane intervencije počeo je dug rat resursa. Slike Prvog svetskog rata ponovile su se vek i nešto kasnije – blato, zemunice,  statična linija fronta, svakodnevna artiljerijska kanonada. Sredstva ratne tehnike vrlo brzo su se pretvarala u puno izgorelog metalnog smeća razbacanog po ukrajinskoj ravnici.

Ruske rezerve materijala sudarile su se sa trećom stranom rata –  Amerikom i saveznicama iz NATO-a. Združene zemlje visokorazvijenog dela sveta pokrenule su logistički poduhvat ogromnih razmera za naoružavanje i snabdevanje ukrajinske vojske. Dotok sredstva ide i obilno i svakodnevno, a na ukrajinskoj strani je da obezbedi živu silu. Jedan od pristupa u pokušaju da se proceni koliko će rat potrajati je analiza planova NATO-a koji su usredsređeni na narudžbine nove proizvodnje u vojnoj industriji sa rokovima izvršenja ugovora 2024, 2025. i kasnije. Nisu prikriveni planovi da se dugoročno ruska vojska izloži pritisku resursima kojima ruska industrija neće moći da parira.

Pretnja iz Moskve

Iz Moskve su pripretili nuklearnim glavama, u čast prve godišnjice SVO, kada već ruska zastava ne može da se zaviori ni u centru nekog zabitog mesta koje je pre rata imalo nekoliko desetaka hiljada stanovnika, a sada se tu nalaze samo borci iza zidova srušenih kuća. U 52. nedelji rata saznali smo da Rusija više neće da se pridržava limita iz rusko-američkog dogovovora o ograničenju strategijskog nuklearnog naoružanja na ruskom СНВ-III, na engleskom New Start). Ionako Rusija nema ni blizu 800 komada lansera na podmornicama, interkontinentalnih raketa koje se lansiraju iz silosa i mobilnih lansera na velikim točkašima  i strateškim bombarderima, ali poslali su poruku.

Ruski praznik Dan branilaca otadžbine umesto pošiljkama slanine i kobasica na front proslavljen je u Moskvi 22. februara koncertom  i najavom da će se naručiti velike količine interkontinentalnih raketa Sarmat i protivbrodskih krstarećih raketa Cirkon. U osnovni to su sredstva koja  se izrađuju po planu modenizacije i zamene stare tehnike, ali u atmosferi rata otvorena su pretnja. Sarmat od 210 tona koji izleće iz silosa i leti do bilo koje zadate tačke na planeti sa osam megatona u 10 glava zaista je stvarna pretnja.

Poručili su Rusi tako da šta god da se dešava na frontu njihov zadnji potez može da bude i poslednje svetlo za sve. I predložili su izlaz – da Amerikanci obustave slanje naoružanja Ukrajini. Nerealan zahtev.

Jer Amerikanci i ostali ne samo da neće odustati, već su pred godišnjicu rata dostavili ukrajinskoj vojsci nova dalekometna sredstva vođene rakete GLSDB dometa do 150 km. Izvesno je daje plan za budućnost da se Ukrajini pošalje još sredstava visoke preciznosti i vrlo verovatno i višenamenski borbeni avioni i velika količine tenkova, borbenih vozila, artiljerijskih oruđa. Ukrajinska ratna mašina biće nahranjena i očekivani efekti su drastično smanjenje šansi ruske vojske da razviju ofanzivna dejstva.

Kontraverzna tema je da li će se tako stvoriti osnova za ukrajinske ofanzive jer to je razvoj prilika koji bi bio prevelik izazov za zvaničnu Moskvu i došlo bi se do tačke od koje se može reći da je ugrožen ruski nacionalni interes, a to po doktrini predstavlja preduslov za nuklearni udar.

I tako, za neke rat će biti složeni sled političkih igrica i pretnji, a za neke blato i krv. Front će nastaviti da melje živu silu i prebrojaćemo još puno nedelja velikog rata na istoku.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

godinu dana rata u ukrajini godišnjica rata u Ukrajini naoruđavanje ukrajinske vojske nuklerana pretnja Rat u Ukrajini rat u ukrajini strategija ruske rakete cirkon ruske rakete sarmat
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Suđenje novosadskim aktivistima

22.novembar 2025. Una Sabljaković / DW

Počinje suđenje novosadskoj dvanaestorci: Šta kažu optuženi?

U ponedeljak počinje suđenje novosadskim aktivistima i političarima optuženim da su tobože kovali zaveru da sruše ustavni poredak Srbije. Polovina njih je u egzilu

U Srbiji se iz dana u dan vidi sve više nasilja, policijske brutalnosti i gaženja vladavine prava.

Studenti

21.novembar 2025. B. B.

Pavle Cicvarić: Srbija u 21. veku ima političke izbeglice – studente i aktiviste

„Govorim o studentima i aktivistima iz Novog Sada koji od marta ne mogu da se vrate u Srbiju“, rekao je aktivista i student Pavle Cicvarić

„Kako će da nam pomognu Arapi oko NIS-a, ako vide da sam ubijao nevinu muslimansku decu“, rekao je Vučić, komentarišući tekstove da je učestvovao u „Sarajevo safariju“.

„Sarajevo safari“

21.novembar 2025. B. B.

Vučić o „Sarajevo safariju“: Bio sam na Palama jer sam znao engleski

„Kako će da nam pomognu Arapi oko NIS-a, ako vide da sam ubijao nevinu muslimansku decu“, rekao je Vučić, komentarišući tekstove da je učestvovao u „Sarajevo safariju“

Glavni tužilac Tužilaštva za organizovani kriminal Mladen Nenadić

Tužilaštvo za organizovani kriminal

21.novembar 2025. Nemanja Rujević

Da li je tužilac Mladen Nenadić muzičar ili nije muzičar?

Tužilaštvo za organizovani kriminal se u istragama korupcije oko nadstrešnice i Generalštaba našlo između čekića i nakovnja. I još nije sasvim jasno: hoće li oni da rade svoj posao i hapse koga treba, makar i ministre? Ili neće?

Predsednički kandidat u RS Siniša Karan i Milorad Dodik koji se smeje u pozadini

Prevremeni predsednički izbori u Republici Srpskoj

21.novembar 2025. Tanja Topić

Predsednički kandidat Siniša Karan: „Drugi oblik Milorada Dodika“

Vanredni predsednički izbori u Republici Srpskoj pokazaće da li će Milorad Dodik, unatoč sudskoj zabrani, ostati doživotni predsednik, istina u nekom drugom fizičkom pojavnom obliku

Komentar
Zamagljeni portret Aleksandra Vučića pred grbom Srbije

Pregled nedelje

Ćaciji protiv Vučića

Zet Kušner sigurno razmišlja vredi li sa Vučićem, Jovanovim i drugim ćacijima saditi tikve. Prilikom otimačine Generalštaba ispali su smotana banda koja se u toku pljačke banke bez maski krevelji u kamere i ostavlja na pultu ličene karte

Filip Švarm

Pregled nedelje

Otac, sin i neljudski režim

Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti

Filip Švarm

Komentar

Studije srpstva i drugi košmari

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1820
Poslednje izdanje

Dosije Ćacilend

Dijagnoza Vučićeve Srbije Pretplati se
Na mestu gde se lomi društvo

Šesnaest dana štrajka Dijane Hrke

Intervju: Dejan Bursać

Važnija je otvorenost studentskog pokreta od lidera koji mogu da pregovaraju

Energetika

Veliki naftni post

Portret savremenika: Ketrin Konoli

Biografija upornosti i doslednosti

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure