img
Loader
Beograd, 28°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Komentar

Prva godina rata u Ukrajini: Čekajući još više još ubojitijeg oružja

24. februar 2023, 08:57 Aleksandar Radić
Foto: AP Photo/Felipe Dana
Slike razaranja: Buča
Copied

Ruske trupe su 24. februara 2022. napale Ukrajinu. Prvobitni ciljevi Kremlja su se brzo izvitoperili. Naišli su na neočekivani otpor Ukrajinaca. Umesto brze pobede Rusi su bili primorani na iznurujuću frontovsku borbu za svako selo. Počeo je rat vojnim resursima. U čast prve godišnjice “specijalne vojne operacije” iz Moskve su pripretili nuklearnim glavama, kada već ruska zastava ne može da se zaviori ni u centru nekog zabitog mesta koje je pre rata imalo nekoliko desetaka hiljada stanovnika, a sada se tu nalaze samo borci iza zidova srušenih kuća

Bahmut, Ugljedar, Kremna. Ko je čuo pre godinu dana za ta mesta? Na prvu godišnjicu rata u Ukrajini u vestima se govori o brutalnim sudarima dve oružane sile (i pride onih koji sebe vole da zovu „muzikantima“, a koji se za novac bore za državu) za ostatke ostataka ova tri gradića.

Pre godinu dana ruski desantnici bili su nadomak Kijeva. Prvi udari povereni su avijaciji, a zatim su gusenice tenkova i borbenih vozila pešadije gazile puteve. Navalili su Rusi istvoremeno kijevskim pravcem (i preko nesrećne nuklearne elektrane Čeronobilj), peko čitavog severoistoka od Černigova do Harkova, Donbasa i na jugu Hersonske oblasti. Bataljoni prikupljani nekoliko meseci u prigraničnim oblastima Rusije i Belorusije prešli su granicu i po preciznoj utvrđenoj dinamici trebalo je da izbiju do tačaka na terenu po planu zadatka tzv. “specijalne vojne operacije” (SVO).

Ukrajinska odbrana se sredila i uzvratila. Umesto brze oružane intervencije počeo je dug rat resursa. Slike Prvog svetskog rata ponovile su se vek i nešto kasnije – blato, zemunice,  statična linija fronta, svakodnevna artiljerijska kanonada. Sredstva ratne tehnike vrlo brzo su se pretvarala u puno izgorelog metalnog smeća razbacanog po ukrajinskoj ravnici.

Ruske rezerve materijala sudarile su se sa trećom stranom rata –  Amerikom i saveznicama iz NATO-a. Združene zemlje visokorazvijenog dela sveta pokrenule su logistički poduhvat ogromnih razmera za naoružavanje i snabdevanje ukrajinske vojske. Dotok sredstva ide i obilno i svakodnevno, a na ukrajinskoj strani je da obezbedi živu silu. Jedan od pristupa u pokušaju da se proceni koliko će rat potrajati je analiza planova NATO-a koji su usredsređeni na narudžbine nove proizvodnje u vojnoj industriji sa rokovima izvršenja ugovora 2024, 2025. i kasnije. Nisu prikriveni planovi da se dugoročno ruska vojska izloži pritisku resursima kojima ruska industrija neće moći da parira.

Pretnja iz Moskve

Iz Moskve su pripretili nuklearnim glavama, u čast prve godišnjice SVO, kada već ruska zastava ne može da se zaviori ni u centru nekog zabitog mesta koje je pre rata imalo nekoliko desetaka hiljada stanovnika, a sada se tu nalaze samo borci iza zidova srušenih kuća. U 52. nedelji rata saznali smo da Rusija više neće da se pridržava limita iz rusko-američkog dogovovora o ograničenju strategijskog nuklearnog naoružanja na ruskom СНВ-III, na engleskom New Start). Ionako Rusija nema ni blizu 800 komada lansera na podmornicama, interkontinentalnih raketa koje se lansiraju iz silosa i mobilnih lansera na velikim točkašima  i strateškim bombarderima, ali poslali su poruku.

Ruski praznik Dan branilaca otadžbine umesto pošiljkama slanine i kobasica na front proslavljen je u Moskvi 22. februara koncertom  i najavom da će se naručiti velike količine interkontinentalnih raketa Sarmat i protivbrodskih krstarećih raketa Cirkon. U osnovni to su sredstva koja  se izrađuju po planu modenizacije i zamene stare tehnike, ali u atmosferi rata otvorena su pretnja. Sarmat od 210 tona koji izleće iz silosa i leti do bilo koje zadate tačke na planeti sa osam megatona u 10 glava zaista je stvarna pretnja.

Poručili su Rusi tako da šta god da se dešava na frontu njihov zadnji potez može da bude i poslednje svetlo za sve. I predložili su izlaz – da Amerikanci obustave slanje naoružanja Ukrajini. Nerealan zahtev.

Jer Amerikanci i ostali ne samo da neće odustati, već su pred godišnjicu rata dostavili ukrajinskoj vojsci nova dalekometna sredstva vođene rakete GLSDB dometa do 150 km. Izvesno je daje plan za budućnost da se Ukrajini pošalje još sredstava visoke preciznosti i vrlo verovatno i višenamenski borbeni avioni i velika količine tenkova, borbenih vozila, artiljerijskih oruđa. Ukrajinska ratna mašina biće nahranjena i očekivani efekti su drastično smanjenje šansi ruske vojske da razviju ofanzivna dejstva.

Kontraverzna tema je da li će se tako stvoriti osnova za ukrajinske ofanzive jer to je razvoj prilika koji bi bio prevelik izazov za zvaničnu Moskvu i došlo bi se do tačke od koje se može reći da je ugrožen ruski nacionalni interes, a to po doktrini predstavlja preduslov za nuklearni udar.

I tako, za neke rat će biti složeni sled političkih igrica i pretnji, a za neke blato i krv. Front će nastaviti da melje živu silu i prebrojaćemo još puno nedelja velikog rata na istoku.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

naoruđavanje ukrajinske vojske ruske rakete sarmat ruske rakete cirkon Rat u Ukrajini godišnjica rata u Ukrajini godinu dana rata u ukrajini nuklerana pretnja rat u ukrajini strategija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Aleksandar Vučić i narod sa srpskim zastavama

Predizborna kampanja

26.avgust 2026. Una Sabljaković (DW)

Vučićev „cirkuski karavan“ od sela do sela: Režiran rijaliti za rasplamsavanje rejtinga

Koliko će predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću njegov predizborni „cirkuski karavan“ od sela do sela, režiran dijalog sa narodom koji se svaki put otrgne u monolog, pomoći da sa se biračima nametne kao budući premijer Srbije

Afera „Generalštab“

26.avgust 2026. I.M.

Studenti u blokadi: Saslušanje Estele Radonjić Živkov je politički progon

Saslušanje Estele Radonjić Živkov, bivše zamenice direktora Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture i svedoka u postupku „Generalštab“, studenti u blokadi ocenili su kao politički progon i zastrašivanje

Srbi i Albanci

25.avgust 2026. B. B.

Kamberi: Vučić za vređanje Albanaca obećao posao u BIA

Poslanik Šaip Kamberi kaže da je predsednik Srbije Aleksandar Vučić jednom građaninu koji je upotrebio pogrdni izraz „Šiptar“ obećao zaposlenje u BIA u roku od 48 sati

Balint Pastor

Savez vojvođanskih Mađara

25.avgust 2026. B. B.

Pastor: Nismo mi „skup političkih prostitutki“ pa da podržimo studente

Predsednik SVM Balint Pastor kaže da ta partija neće podržati studente i da „ne bi bilo zdravo niti normalno da usred utakmice koja je u toku deo igrača pređe na suprotnu stranu“

Predsednik hrvatskog Sabora

Hrvatska

25.avgust 2026. I.M.

Predsednik hrvatskog Sabora: Upozoravamo zapadne saveznike da Srbija nabavlja ofanzivno oružje

Predsednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković izjavio je da Hrvatska mora da upozorava zapadne saveznike na bezbednosne rizike u regionu, tvrdeći da se Srbija ne naoružava samo odbrambenim već i ofanzivnim oružjem

Komentar
Aleksandar Vučić i Siniša Mali

Komentar

„Vučićevih“ 6.000 dinara: Ako vam se gade, darujete ih studentima

Pod parolom „od njih mi ništa ne treba“, mnogi kažu da neće uzeti 6.000 dinara koje Vučić i Mali "daruju" narodu iz Akcionarskog fonda. Od takvog vida protesta je, međutim, slaba vajda

Marija L. Janković
Požari

Komentar

Petnaest godina i još mesec dana požara

Petnaest godina ove vlasti se ogledaju u tome što duže od mesec dana nadležni ne umeju da ugase požar u Deliblatskoj peščari. Tu ne pomažu nikakve teorije zavere

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić sedi za stolom pod šatorom, pred njim meze, sokovi i mikrofovni televizija

Pregled nedelje

Portparoli razočaranih birača

Zašto su pojedinci Vučiću u brk skresali svoje ogorčenje zbog izneverenih obećanja, laži i obmana njegovog režima? I to još u unutrašnjosti gde vlada gola represija

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1859
Poslednje izdanje

Evropa i Srbija: Slučaj “Crvene zvezde”

Kako je fudbalski klub postao poslovno-politički projekat Pretplati se
Rat u MUP

Kako policajci razvaljuju policiju

Izveštači i predsednik Srbije

Strogo kontrolisana i dozirana pitanja

Srbija i Crna Gora

Ekonomski pritisak na Crnu Goru

Globalno zagrevanje

Da li čovečanstvo ima budućnost

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure