img
Loader
Beograd, 20°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Komentar

Prva godina rata u Ukrajini: Čekajući još više još ubojitijeg oružja

24. фебруар 2023, 08:57 Aleksandar Radić
Foto: AP Photo/Felipe Dana
Slike razaranja: Buča
Copied

Ruske trupe su 24. februara 2022. napale Ukrajinu. Prvobitni ciljevi Kremlja su se brzo izvitoperili. Naišli su na neočekivani otpor Ukrajinaca. Umesto brze pobede Rusi su bili primorani na iznurujuću frontovsku borbu za svako selo. Počeo je rat vojnim resursima. U čast prve godišnjice “specijalne vojne operacije” iz Moskve su pripretili nuklearnim glavama, kada već ruska zastava ne može da se zaviori ni u centru nekog zabitog mesta koje je pre rata imalo nekoliko desetaka hiljada stanovnika, a sada se tu nalaze samo borci iza zidova srušenih kuća

Bahmut, Ugljedar, Kremna. Ko je čuo pre godinu dana za ta mesta? Na prvu godišnjicu rata u Ukrajini u vestima se govori o brutalnim sudarima dve oružane sile (i pride onih koji sebe vole da zovu „muzikantima“, a koji se za novac bore za državu) za ostatke ostataka ova tri gradića.

Pre godinu dana ruski desantnici bili su nadomak Kijeva. Prvi udari povereni su avijaciji, a zatim su gusenice tenkova i borbenih vozila pešadije gazile puteve. Navalili su Rusi istvoremeno kijevskim pravcem (i preko nesrećne nuklearne elektrane Čeronobilj), peko čitavog severoistoka od Černigova do Harkova, Donbasa i na jugu Hersonske oblasti. Bataljoni prikupljani nekoliko meseci u prigraničnim oblastima Rusije i Belorusije prešli su granicu i po preciznoj utvrđenoj dinamici trebalo je da izbiju do tačaka na terenu po planu zadatka tzv. “specijalne vojne operacije” (SVO).

Ukrajinska odbrana se sredila i uzvratila. Umesto brze oružane intervencije počeo je dug rat resursa. Slike Prvog svetskog rata ponovile su se vek i nešto kasnije – blato, zemunice,  statična linija fronta, svakodnevna artiljerijska kanonada. Sredstva ratne tehnike vrlo brzo su se pretvarala u puno izgorelog metalnog smeća razbacanog po ukrajinskoj ravnici.

Ruske rezerve materijala sudarile su se sa trećom stranom rata –  Amerikom i saveznicama iz NATO-a. Združene zemlje visokorazvijenog dela sveta pokrenule su logistički poduhvat ogromnih razmera za naoružavanje i snabdevanje ukrajinske vojske. Dotok sredstva ide i obilno i svakodnevno, a na ukrajinskoj strani je da obezbedi živu silu. Jedan od pristupa u pokušaju da se proceni koliko će rat potrajati je analiza planova NATO-a koji su usredsređeni na narudžbine nove proizvodnje u vojnoj industriji sa rokovima izvršenja ugovora 2024, 2025. i kasnije. Nisu prikriveni planovi da se dugoročno ruska vojska izloži pritisku resursima kojima ruska industrija neće moći da parira.

Pretnja iz Moskve

Iz Moskve su pripretili nuklearnim glavama, u čast prve godišnjice SVO, kada već ruska zastava ne može da se zaviori ni u centru nekog zabitog mesta koje je pre rata imalo nekoliko desetaka hiljada stanovnika, a sada se tu nalaze samo borci iza zidova srušenih kuća. U 52. nedelji rata saznali smo da Rusija više neće da se pridržava limita iz rusko-američkog dogovovora o ograničenju strategijskog nuklearnog naoružanja na ruskom СНВ-III, na engleskom New Start). Ionako Rusija nema ni blizu 800 komada lansera na podmornicama, interkontinentalnih raketa koje se lansiraju iz silosa i mobilnih lansera na velikim točkašima  i strateškim bombarderima, ali poslali su poruku.

Ruski praznik Dan branilaca otadžbine umesto pošiljkama slanine i kobasica na front proslavljen je u Moskvi 22. februara koncertom  i najavom da će se naručiti velike količine interkontinentalnih raketa Sarmat i protivbrodskih krstarećih raketa Cirkon. U osnovni to su sredstva koja  se izrađuju po planu modenizacije i zamene stare tehnike, ali u atmosferi rata otvorena su pretnja. Sarmat od 210 tona koji izleće iz silosa i leti do bilo koje zadate tačke na planeti sa osam megatona u 10 glava zaista je stvarna pretnja.

Poručili su Rusi tako da šta god da se dešava na frontu njihov zadnji potez može da bude i poslednje svetlo za sve. I predložili su izlaz – da Amerikanci obustave slanje naoružanja Ukrajini. Nerealan zahtev.

Jer Amerikanci i ostali ne samo da neće odustati, već su pred godišnjicu rata dostavili ukrajinskoj vojsci nova dalekometna sredstva vođene rakete GLSDB dometa do 150 km. Izvesno je daje plan za budućnost da se Ukrajini pošalje još sredstava visoke preciznosti i vrlo verovatno i višenamenski borbeni avioni i velika količine tenkova, borbenih vozila, artiljerijskih oruđa. Ukrajinska ratna mašina biće nahranjena i očekivani efekti su drastično smanjenje šansi ruske vojske da razviju ofanzivna dejstva.

Kontraverzna tema je da li će se tako stvoriti osnova za ukrajinske ofanzive jer to je razvoj prilika koji bi bio prevelik izazov za zvaničnu Moskvu i došlo bi se do tačke od koje se može reći da je ugrožen ruski nacionalni interes, a to po doktrini predstavlja preduslov za nuklearni udar.

I tako, za neke rat će biti složeni sled političkih igrica i pretnji, a za neke blato i krv. Front će nastaviti da melje živu silu i prebrojaćemo još puno nedelja velikog rata na istoku.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

godinu dana rata u ukrajini godišnjica rata u Ukrajini naoruđavanje ukrajinske vojske nuklerana pretnja Rat u Ukrajini rat u ukrajini strategija ruske rakete cirkon ruske rakete sarmat
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Studentski protesti

05.јун 2025. B. B.

Protest zbog hapšenja osam studenata koji su napali Miloša Pavlovića

„Nas borce za demokratiju prozivaju fašističkim banditima“, poručili su studenti

Zvučni top

05.јун 2025. B. B.

UN: Srbija da pruži zvaničan odgovor u vezi sa zvučnim topom

Srbija ima obavezu da reguliše i nadgleda proizvodnju, nabavku i upotrebu opreme koju koristi policija i organi reda, a da je poseban oprez potreban prilikom upotrebe eksperimentalnog naoružanja

Dejan Vuk Stanković posetio Ćacilend

Akademski plenum

05.јун 2025. B. B.

Poziv Stankoviću da osudi Vučićevu izjavu o studentima „fašistima“

Istaknuto je da je Dejan Vuk Stanković kao ministar i profesor dužan da stane u zaštitu studenata, „koje predsednik države naziva zločincima“

Hronika

05.јун 2025. B. B.

Kućni zatvor od godinu dana za napad farbom na građane u Futogu

Nemanja Andrić osuđen je i na novčanu kaznu od 100.000 dinara, a mora da plati i odštetu od 300.000 dinara aktivistkinji pokreta Kreni-Promeni Svetlani Kosanović koju je povredio

Projekat „Jadar“

05.јун 2025. B. B.

Rio Tinto preispituje troškove projekta „Jadar“

Status strateškog projekta zahteva ispunjenje standarde EU za zaštitu životne sredine i ljudskih prava što će se odraziti na konačni kapitalni trošak

Komentar

Komentar

Može se biti ćaci, ali to ima cenu

Miloš Pavlović je napadnut jer nije shvatio da u naprednjačkoj Srbiji učešće u javnom životu ima neformalnu cenu. I da nju sada plaćaju i ćaciji

Nemanja Rujević

Komentar

Rašrafljivanje diktatora: Politička remek-dela pobunjenih studenata

Malim političkim remek-delima studenti su prizemili Aleksandra Vučića. Šta su oni shvatili, a mi stariji nismo razumeli svih ovih godina

Ivan Milenković

Komentar

Kosjerićki apsurd

Zakleo se Vučić u vlast i u med da će u Kosjeriću da zavede red, mogla bi da glasi pesmica o apsurdno brutalnoj funkcionerskoj kampanji koja se vodi u ovoj malenoj opštini

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1796
Poslednje izdanje

Intervju: Tužiteljka Bojana Savović

Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati se
Lokalni izbori i Srbija

Ne veruj naprednjacima ni kad darove nose

Hoće li biti izbora i kada

Predsednikov strah od glasačke kutije

Izbor članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

REM, laži i video-trake

70. Sterijino pozorje

Paradoksi našeg pozorišta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure