
Borba protiv korupcije
„Gagi remont“ i „Žaksi metali“: Nova hapšenja, ovog puta za poslove sa otpadom
U nastavku akcije borbe protiv korupcije, pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova uhapsili su na teritoriji Kragujevca još 24 osobe
Zemljotres od 7,8 Rihtera kakav je pogodio Tursku i Siriju (na slici), podzemna zver koja je odnela skoro 50.000 života i koja nas podseća da planeta postoji i mimo ljudi, sasvim je nezamisliv u Srbiji
Upravo na mestu gde se dogodio razorni zemljotres – magnitude od 7,8 – koji je u Turskoj i Siriji odneo više od 49.000 ljudskih života i koji je svakako najveća prirodna nesreća u poslednjih 12 godina, spajaju se tri tektonske ploče: afrička, arabijska i anadolijska. Ova izuzetno trusna tačka na mestu gde se neprohodni planinski venci Anadolije spuštaju u ravnice (koje čine gornji deo tradicionalnog Plodnog polumeseca) dugo je bila mirna, da bi se tokom prethodne tri nedelje podzemna zver razbudila i oslobodila silnu energiju, a seizmička aktivnost se povećala i na Balkanu.
Normalno je da zbog toga ovih dana osećate izvesnu nelagodnost, pa i strah. Zemljotres je užasna nepogoda, jedna od poslednjih na ovom svetu koje čovek, uz sve naše moćne instrumente i još moćnije jednačine, ne može da predvidi. Međutim, ako živite u Srbiji, zaista nema razloga da budete preterano zabrinuti ili zastrašeni. Našu je zemlju mimoišlo retko koje zlo, a neke smo i sami izazvali, ali kao što u Srbiji poslovično nema gladi, nema ni onih stvarno razornih zemljotresa.
Kako u specijalnom izveštaju navodi prestižni naučni časopis “Nature”, Turska se tokom jedne godine pomeri na zapad za 2 centimetra godišnje duž takozvanog Istočnoanadolijskog raseda. Ovaj rased se proteže dužinom od 700 kilometara i predstavlja granicu između anadolijske i arabijske tektonske ploče. Ovaj rased je dugo bio relativno miran, dok je sevrenoanadolijski, na kome se razdvajaju anadolijska i evroazijska ploča, proizveo 11 velikih zemljotresa u 20. veku.
Zemljotres u Turskoj dogodio se 6. februara u 4.17 ujutru po lokalnom vremenu (što je dva sata posle ponoći po našem vremenu) i trajao je 80 sekundi. Epicentar zemljotresa bio je na dubini od 17,9 kilometara na tridesetak kilometara od drevnog grada Gaziantepa, u oblasti koja je uz više miliona žitelja, nedaleko od granice, naseljena i brojnim izbeglicama iz ratom zahvaćene Sirije. Zemljotres je pratilo još 200 naknadnih, da bi devet sati kasnije usledio novi udar magnitude od čak 7,7.
Razorna moć ovog kombinovanog zemljotresa bila je ogromna – seizmolozi su je procenili na čak XI stepen Merkalijeve skale, u koju spadaju ekstremni zemljotresi. Tokom prvih sedam dana, udar je bio praćen serijom od čak 2100 snažnih potonjih potresa, a tlo je nastavilo da se trese i narednih dana. Kada su spasilačke ekipe početkom ove nedelje konačno napustile ruševine, dogodio se zemljotres magnitude od čak 6,4 (što je daleko jači potres od svih zemljotresa u Srbiji u poslednjih sto godina) i odneo nove žrtve.
Dva tako snažna zemljotresa uništila su i do temelja srušila ogroman broj građevina, a pod ruševinama su ostale hiljade ljudi koje će spasilačke ekipe pokušavale da izvuku u narednih dve nedelje. Prvi veliki zemljotres u eri društvenih mreža danima su pratile milijarde ljudi, deleći užas razaranja i radost čudesnih otkrića preživelih. Pomoć je upućena iz većine modernih zemalja, uključujući i Srbiju, ali je u pogođeni region stigla vrlo selektivno, pre svega zbog izolacije u kojoj se nalazi Sirija. Prve procene govore da šteta od zemljotresa iznosi oko 70 milijardi dolara, što ga čini četvrtim najskupljim zemljotresom ikada – veću materijalnu štetu izazvali su čudovišni zemljotresi u Japanu 1995. i 2011, kao i zemljotres u Sečuanu u Kini 2008. godine.
SKALA ZEMLJOTRESA: Kako to biva sa zemljotresima, seizmička aktivnost se osetila i u širem regionu – zemljotres magnitude od 4,8 dogodio se pre nedelju dana na ostrvu Krku u Hrvatskoj, a serija zemljotresa pogodila je i oblast ispod Karpata u Rumuniji, gde je 14. februara zabeležen zemljotres magnitude od 5,7, koji se dobro osetio u Beogradu i većem delu Srbije. Mediji su, sasvim prirodno, bez prekida izveštavali o ovim događajima, a povećana pažnja, uz hvale vrednu aktivnost Republičkog seizmološkog zavoda, povremeno je, u pojedinim izveštajima, ipak imala primese panike.
Naime, sasvim regularno se mogla čuti vest da je neku tačku u Srbiji pogodio zemljotres magnitude 2, što je vest koja po relevantnosti uporediva sa vešću da je jutros u Ivanjici primećena rosa ili da u Ulici Jovana Žujovića u Valjevu iznošenje smeća kasni dva sata (pri čemu ti slučajevi izazivaju veće nevolje i daleko se bolje primete od neosetnog zemljotresa magnitude 2). No, običnom građaninu, nenaviknutom na seizmičke skale, sasvim logično, ovakva vest može da stvori nelagodnost.
Zato je zgodno podsetiti se šta zapravo govori koja magnituda. Kad se govori o snazi zemljotresa, tradicionalno se koristi takozvana Rihterova skala koju je 1935. godine razvio američki fizičar i seizmolog Čarls Francis Rihter. Danas se za merenje snage zemljotresa koristi modernija verzija ove skale, mada se često neprecizno kaže za neki zemljotres da ima magnitudu od 7 Rihtera, koliko je inače imao najrazorniji zemljotres u našem regionu, 1979. godine u Crnoj Gori. Za razliku od brojnih drugih skala u svakodnevnom životu (na primer, skale temperature), koje su mahom linearne, ova skala je logaritamska (svaki stepen u skali se računa kao logaritam sa osnovom deset amplitude).
Najsnažniji zemljotres u Srbiji, magnitude 5,9 pogodio je Lazarevac 1922 godine. Zemljotresi od 5,7 dogodili su se 1921. u Vitini, 1927. na Rudniku, 1980. na Kopaoniku i 1998. u Mionici. Potres koji je pogodio Kraljevo 2010. godine imao je magnitudu od 5,5
U nastavku akcije borbe protiv korupcije, pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova uhapsili su na teritoriji Kragujevca još 24 osobe
Na dan istorijskog protesta 15. marta, tačno u 19:11, nešto je nagnalo ljude u beg u Ulici kralja Milana. Od tada se nižu teorije, a konačnog dokaza nema. “Vreme” je utvrdilo brojne detalje o jezovitom zvuku koji je u sekundi razdvojio građane u prepunoj ulici, kao i onome što se dešavalo pre i posle
Ne može medijska blokada baš sve da blokira. Gnev je rastao, stvar je pukla, a studenti su hrabrošću probudili hrabrost i kod drugih. Naprednjacima se sveti i činjenica da su ukinuli politiku i javnu debatu, ubili opoziciju i vodili isključivo monolog, samopouzdani verovali da će njihova do zore goreti. A pretis-lonac se sve više zagrevao
“Predsednik Republike je govorio da ima mnogo milionera u njegovoj stranci. Onda ne znam šta bi značilo da je ovo pobuna bogatih. Ne mogu studente da tretiram kao tajkune i bogataše, to bi bilo smešno”, kaže Ružić za “Vreme”. “Samosvesni ljudi osećaju šta u društvu nije dobro. A sada situacija stvarno nije fenomenalna ili možda ja samo nemam ružičaste naočare”
Šta je vlada narodnog poverenja? Čemu bi ona vodila? Zašto je režim toliko osporava odnosno čega se toliko plaši? Šta govore primeri iz komšiluka
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve