img
Loader
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Hronologija kataklizmi

Zemlja drhti, a ljudi stradaju

08. februar 2023, 20:18 Dokumentacioni centar "Vremena"
foto: ap
TEŠKE POSLEDICE NEMIRA KRHKE ZEMLJINE KORE: Stradanje u Levantu
Copied

Katastrofalni zemljotres u Turskoj budi sećanje na velike kataklizme koje su se dogodile u ovom veku, koje opominju na seizmičke rizike na koje ljudi često zaboravljaju, što uvećava tragične posledice

Zemljotres magnitude 7,4 stepena po Rihteru pogodio je 6. februara tursku provinciju Kahramanmaraš. Epicentar zemljotresa bio je 37 kilometara od Gazijantepa, žarište je bilo na dubini od deset kilometara. Stotine zgrada se srušilo u različitim gradovima. Zemljotres su pratila 32 naknadna potresa, najjači je bio magnitude 6,6. Potresi su se osetili u nekoliko provincija Sirije, kao i u Libanu i Iraku.

Zemljotres koji je pogodio područje u blizini grada Gazijantepa praćen je brojnim naknadnim potresima. Nakon prvog razornog zemljotresa, centralnu Tursku je pogodio novi zemljotres jačine 7,7 jedinica Rihterove skale, saopštio je Evropsko-mediteranski seizmološki centar. Zemljotres je potresao i Damask.

Turska se nalazi u jednoj od najaktivnijih zona zemljotresa na svetu, u seizmički aktivnoj oblasti unutar zone sudara između Evroazijske ploče, Afričke i Arapske ploče. Veći deo Turske leži na Anadolskoj ploči, maloj ploči ograničenoj sa dve velike zone raseda, Severnoanadolijskim rasedom i Istočnoanadolskim rasedom, u kome se dogodila sadašnja serija jakih potresa. Zapadni deo zemlje je takođe pogođen zonom tektonike u Egejskom moru.

Profesor Džoana Forej Voker, šef Instituta za rizik i smanjenje katastrofa na Univerzitetskom koledžu u Londonu, rekla je za BBC: “Od najsmrtonosnijih zemljotresa u bilo kojoj godini, samo dva u poslednjih deset godina su bila jednake jačine, a četiri u prethodnih deset godina.”

Broj mrtvih prema podacima od 7.februara prelazi 7000, uz bojazan da će biti znatno veći, hiljade ljudi je još pod ruševinama. Turski zvaničnici objavili su da je u razornim zemljotresima uništeno 5775 zgrada. Međutim, AP prenosi, pozivajući se na svoje izvore, da je primljeno 11.342 izveštaja o srušenim zgradama. Srušeno je oko 5600 kuća, a srušeno je ili oštećeno više istorijskih spomenika. Srušena je Jeni džamija u Malatiji u Turskoj, a oštećena je katedrala u Alepu iz 13. veka. Posledice nesreće pogoršaće stanje u zoni već uveliko devastiranoj ratom u Siriji.

U smrtonosnom zemljotresu 1999. godine na severozapadu Turske poginulo je više od 17.000 ljudi. Najjači zemljotres u Turskoj dogodio se 17. avgusta 1999. godine u regionu Istanbula, Sakarija, jačine 7,6 stepeni Rihterove skale. Pomeranje tektonskih ploča u dubini od 39 km dovelo je do 17.118 smrtnih slučajeva. Najgora zemljotresna katastrofa u zemlji bila je 1939. godine, kada je 33.000 ljudi poginulo u istočnoj turskoj provinciji Erzincan.

SKORAŠNJI ZEMLJOTRESI U SVETU

Tokom ove godine u svetu je, inače, zabeleženo više zemljotresa slične jačine, srećom sa možda manje tragičnim posledicama.

Kod obala Indonezije 9. januara dogodio se zemljotres jačine 7,6 stepeni Rihterove skale, 341 kilometar severoistočno od sela Tual u provinciji Maluku sa populacijom od 39,5 hiljada ljudi. Izvor je ležao na dubini od 95,2 kilometra.

Obalu Vanuatua je 8. januara pogodio zemljotres magnitude 7 stepeni, oko 23 kilometra severozapadno od sela Port Olri. Žarište je bilo na dubini od 27,7 kilometara, a zbog zemljotresa je proglašena opasnost od cunamija.

Tokom 2022. godine bilo je desetak zemljotresa slične jačine.

Kod obale ostrva Tonga 11. novembra 2022. zabeležen je zemljotres jačine 7,5 stepeni Rihterove skale. Epicentar zemljotresa bio je 220 kilometara severozapadno od grada Nejafua, na dubini od 33 kilometra. Zbog zemljotresa je izdato upozorenje na cunami.

Zapadni Meksiko je 19. septembra 2022. pogodio zemljotres magnitude 7,7 stepeni. U roku od nekoliko dana nakon prvog zemljotresa, zabeleženo je više od 1400 potresa.

Snažan zemljotres je 11. septembra 2022. pogodio grad Vau u istočnoj Papui Novoj Gvineji. Njegov epicentar nalazio se oko 123 kilometra severozapadno od grada Vaua, a žarište je bilo na dubini od 61 kilometar. Prema Geološkom zavodu SAD, magnituda je bila 7,6 stepeni Rihtera.

Filipine je 27. jula 2022. pogodio zemljotres magnitude 7. Uticao je na provincije na severozapadu ostrva Luzon, kao i na susedna područja, uključujući gradsko područje Manile. Ognjište je ležalo na dubini od 17 kilometara.

U noći 2. jula 2022, Evropsko-mediteranski seizmološki centar zabeležio je zemljotres magnitude 6 na jugu Irana. Epicentar se nalazio 61 kilometar severoistočno od grada Bender-Lenge u Hormozganu, žarište je bilo na dubini od 10 kilometara. U roku od dva sata nakon prvog zemljotresa, na tom području je zabeleženo nekoliko naknadnih potresa magnitude od 4,2 do 6,2.

Na Bajkalskom jezeru u Irkutskoj oblasti u Rusiji 8. juna dogodio se zemljotres jačine 8,3 stepena. Epicentar je bio 17 kilometara od sela Bolšoje Golouštnoje, u vodama Bajkalskog jezera.

Avganistan, devastiran decenijskim ratom, 21. juna 2022. pogodio je zemljotres magnitude 6,1 stepen po Rihteru. Epicentar zemljotresa bio je 44 kilometra jugozapadno od grada Hosta, izvor zemljotresa ležao je na dubini od oko 51 kilometar. Mesec dana posle toga, 18. jula, provinciju Paktika na jugoistoku Avganistana pogodio je zemljotres magnitude 5,1.

Zemljotres jačine 7,2 stepena Rihterove skale pogodio je 31. marta 2022. Tihi okean kod francuske prekomorske teritorije Nove Kaledonije. Prema Geološkom zavodu SAD, zemljotres je zabeležen 280 kilometara jugoistočno od grada Tadine. Ognjište je ležalo na dubini od deset kilometara.

U regionu Nove Kaledonije dogodio se 30. marta 2022. još jedan snažan zemljotres, jačine 7 stepeni.

U blizini prefekture Fukušima na severoistoku Japana dogodio se 11. marta 2011. godine snažan zemljotres jačine 7,3 stepena. Potresi su se osetili u severnim i severoistočnim prefekturama, kao i u glavnom gradu Tokiju. Ognjište je ležalo na dubini od 60 kilometara, proglašena je opasnost od cunamija. Kasnije se dogodio još jedan zemljotres jačine 5,6 stepeni.

KATASTROFALNE POSLEDICE ZEMLJOTRESA U OVOM VEKU

2004: Cunami u Indijskom okeanu
U decembru 2004. godine zemljotres jačine 9,3 stepena, treći po snazi ikada zabeležen, pogodio je epicentar nedaleko od zapadne obale Indonezije. Potres je izazvao džinovski cunami visok 30 metara koji je razorio zajednice duž obala Indijskog okeana, usmrtivši ukupno 227.898 ljudi u 14 zemalja, što ga je učinilo najsmrtonosnijom prirodnom katastrofom zabeleženom u istoriji. Pored ogromnog broja poginulih, uništena je infrastruktura i poremećene su ekonomske aktivnosti u obalnim regionima kao što su indonezijski Aćeh i indijske provincije Tamil Nadu. Zemljotres je bio toliko snažan da je izazvao manje seizmičke aktivnosti čak i na Aljasci.

2010: Katastrofa na Karibima
U januaru 2010. zemljotres magnitude 7 stepeni pogodio je karipsku ostrvsku državu Haiti. Epicentar je bio u blizini grada Leogana, samo 25 kilometara od glavnog grada Port-o-Prensa. Tokom skoro dve naredne nedelje bilo je još najmanje 52 manja potresa jačine 4,5 stepeni ili više. Katastrofa je pogodila oko tri miliona ljudi i odnela oko 220.000 života. Uništeno je oko 250.000 kuća i zgrada i 30.000 komercijalnih objekata, dok je velika šteta pričinjena u Port-o-Prensu i nekoliko drugih gradova.

2011: Katastrofa Fukušime
U martu 2011, desio se podmorski megapotres sa epicentrom u Tihom okeanu, oko 72 km istočno od Japana. Sa magnitudom od 9,1 stepen Rihterove skale, bio je to drugi najsnažniji zemljotres 21. veka i četvrti najveći ikada zabeležen od uspostavljanja moderne prakse vođenja evidencije 1900. godine. Zemljotres je odneo živote više od 19.700 ljudi i naterao stotine hiljada ljudi da napuste svoje domove. Cunami izazvan zemljotresom doveo je do katastrofe u nuklearnoj elektrani Fukušima, koja je opisana kao najgora nuklearna katastrofa od Černobila 1986. godine. Tri reaktora japanskog postrojenja su se istopila, što je dovelo do ispuštanja radioaktivne vode u oblasti oko elektrane. Stanovnici u krugu od 20 km od fabrike u Fukušimi su evakuisani. Procenjena ekonomska šteta od tog događaja iznosila je 235 milijardi dolara, prema Svetskoj banci, što ga čini najskupljom katastrofom u istoriji.

2008: Zemljotres u Sečuanu
U maju 2008. snažan zemljotres pogodio je provinciju Sečuan na jugozapadu Kine. Potres magnitude 8 stepeni izazvao je najveći broj geohazarda ikada zabeleženih, uključujući oko 200.000 klizišta. Osetio se čak i u Pekingu i Šangaju, kao i u Tajlandu i Vijetnamu. Katastrofa je odnela preko 80.000 života i ostavila skoro pet miliona ljudi bez krova nad glavom, što ga čini najsmrtonosnijim zemljotresom u Kini od 1976. godine.

2005: Zemljotres u Kašmiru
U oktobru 2005. zemljotres jačine 7,6 stepeni Rihterove skale pogodio je zapadni deo Kašmirskog regiona kojim upravlja Pakistan, kao i neke oblasti teritorija Džamu i Kašmir pod indijskom upravom. Katastrofa je odnela živote 86.000 ljudi i ostavila isto toliko povređenih, dok su milioni raseljeni. Ova katastrofa se smatra najsmrtonosnijom u Južnoj Aziji.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Društvene mreže

05.maj 2026. Simone Šlindvajn (DW)

Dete, vojnik, influenser: Milioni pratilaca na TikToku

Brojni video-snimci dece vojnika u Sudanu ovih dana postaju viralni na društvenim mrežama, naročito na platformi TikTok

Požar

Kina

05.maj 2026. I.M.

Vatromet u fabrici vatrometa: Preko dvadeset mrtvih

Najmanje 21 osoba poginula je, a 61 je povređena u snažnoj eksploziji u fabrici vatrometa u kineskoj provinciji Hunan, saopštile su lokalne vlasti

Razgovor Trampa i Merca

Nove pretnje carinama

04.maj 2026. Tomas Špikhofen / DW

Koliko bi nemačku privredu pogodile Trampove carine

Američki predsednik Donald Tramp najavio je povećanje carina na vozila iz Evropske unije na 25 odsto, što bi najveće posledice moglo da ostavi na nemačke proizvođače automobila poput Audija i Poršea

Iran, SAD

Rat na Bliskom istoku

04.maj 2026. I.M.

Iran tvrdi da je ispalio rakete na američki razarač kod Ormuskog moreuza, Vašington se ne oglašava

Prema navodima iranske agencije Fars i drugih državnih medija, Iran je navodno ispalio rakete na jedan američki razarač u blizini luke Jask, na ulazu u Ormuski moreuz, jednu od najvažnijih svetskih pomorskih ruta za transport nafte i gasa. SAD se nisu oglasile

Hantavirus

04.maj 2026. B. B.

Novi slučajevi hantavirusa na kruzeru

Na kruzeru na kome je troje ljudi umrlo od hantavirusa zabeleženi novi slučajevi infekcije

Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Povezane vesti

Zemljotres

08.februar Slobodan Bubnjević

Prokletstvo tektonske tromeđe

Zemljotres od 7,8 Rihtera kakav je pogodio Tursku i Siriju (na slici), podzemna zver koja je odnela skoro 50.000 života i koja nas podseća da planeta postoji i mimo ljudi, sasvim je nezamisliv u Srbiji

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure