img
Loader
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rat u Ukrajini

Tenkovsko pitanje

25. januar 2023, 19:57 Aleksandar Radić
foto: ap
NEMA DOVOLJNO NI ZA NAS: Nemački tenkovi
Copied

Čini se da ukrajinski Generalštab želi da stvori snažnu svežu rezervu koja će imati naoružanje iz NATO pomoći i moći da se uvede na front tamo gde mora da se drži linija pred ruskim pritiskom. Sada ukrajinska vojska čeka gde će Rusi da nagrnu, pa da vide kako da se front održi, dok je ranije postojala nada da bi mogla da prodre preko ruske linije

Linija Seversk–Soledar–Bahmut još uvek je glavno poprište sukoba, još od letos. Sada su, doduše, Rusi uzeli centralno mesto ukrajinskoj odbrani koja je pod strašnom svakodnevnom vatrom, ali drži se još uvek. Rusi su popunili jedinice mobilisanim kadrom i to se oseća. Za “muzikante” (pripadnici “Vagnera”) našlo se raznih izvora, ali omiljeni je zatvorenici, ako sudimo po izveštajima sa društvenih mreža koji se svakodnevno bave pričama o kradljivcima koji su postali ratni heroji. Ima incidenata, jer neke lokalne vlasti ne žele da odaju počasti poginulim zatvorenicima koje je u crnoj vreći kući poslala komanda “muzikanata” uz orden.

Ukrajinci prikupljaju kadrove kako se snađu, sada sve više prisilno. Dokumentovane su metode odlaska u uniformu presretanjem na ulici i prodavnici, sa cevi automatske puške pod plećima, zatim čvrsto vezivanje budućih boraca. Cinici su mobilizaciju preimenovali u mogilizaciju, izraz izveden od imenice mogila – grob. Mađari iz Ukrajine su takođe, kao i ostali građani, na mobilizacijskoj listi. Orbanova vlast ne podržava ukrajinsku stranu i zato su mađarski mediji dobili mig da uzbune javno mnjenje, da objave izveštaje o tome da se priprema masovna mobilizacija Mađara koji su, izgleda, do sada u nekoj meri držani po strani tokom ranijih mobilizacijskih talasa.

Potreba za popunom ukrajinske vojske je velika, mnogo boraca je poginulo ili ranjeno, a u toku je formiranje novih jedinica za koje “od nule” treba prikupiti hiljade ljudi. Formiraju se nove operativno-taktičke jedinice – armijski korpusi po uzoru na američki model organizacije. Istovremeno se pokušava da se na prvoj liniji održi dosadašnja struktura, zasnovana na operativno-strategijskim grupacijama kojima su potčinjene raznovrsne brigade – tenkovske, mehanizovane, desantno-jurišne, artiljerijske i jedinice teritorijalne odbrane. Čini se da ukrajinski Generalštab želi da stvori snažnu svežu rezervu koja će imati naoružanje iz NATO pomoći i moći će da se uvede na front tamo gde se mora održati linija pred ruskim pritiskom ili, kako su se možda ranije nadali, da se prodre preko ruske linije. Sada ukrajinska vojska čeka gde će Rusi da nagrnu, pa da vide kako da se front održi.

DISONANTNI TONOVI

Pomoći će u tome novi talas vojne pomoći NATO-a. Od početka godine obećava se mnogo tehnike, ali tenkovsko pitanje, odnosno oklevanje nemačke vlade da pošalje tehniku Bundesvera, stvorilo je sliku o tome da podrška Ukrajini više nije ista kao ranije. U stvari, sada NATO daje mnogo više u odnosu na raniji obim pomoći, ali podelile su se saveznice. Ima onih na istoku, primarno Poljska i tri pribaltičke države, koje kao da se drže sovjetske ratne parole “sve za front”. Osmi sastanak donatora ukrajinske vojske u bazi Ramštajn 20. januara doneo je mnogo najava dodatnog naoružavanja ukrajinske vojske.

Poljaci su posebno darežljivi i obećali su da će hitno da obezbede tehniku i obuku ljudstva za jedinicu veličine brigade, sa više od 140 komada teškog naoružanja uključujući tenkove, borbena vozila pešadije i samohodne haubice. Rok za to je već kraj marta. Estonci su rekli da će dati sve haubice koje su sada u njihovoj vojsci. Česi kažu da će, pored 24 samohodne haubice 152 mm Dana koje su ranije dali, poslati još 30 komada.

Lista poklona je kao na provincijalnoj svadbi, ali disonantan ton je dala Nemačka koja se pravda da nema dovoljno tehnike, da ima volju, ali da nema šta da pruži u prihvatljivom roku, priča se o tenkovima tamo negde početkom 2024. godine. Kada su Poljaci otresito stavili na znanje da će oni dati tenkove Leo 2A4 nemačke proizvodnje, ministarka spoljnih poslova Analena Berbok je rekla da nemaju ništa protiv toga. Naravno, jer su Poljska imovina, ali kada se otvori tema šta će Nemci poslati, onda se pojave članci u nemačkim medijima da nema dovoljno tenkova za održavanje borbene gotovosti Bundesvera, da firma Rajnetal ima neki štek starih tenkova Leo 1. Sveže informacije kažu da je u vlasništvu firme 22 komada Leo 2A4 koje treba remontovati, ali da se radi na 29 komada koji se mogu predati ukrajinskoj vojsci tokom proleća ove godine. Neugodan detalj je da su to tenkovi koji su nemačka donacija Češkoj i Slovačkoj kao nadoknada za T-72 iz ranijih paketa pomoći tih zemalja za ukrajinsku vojsku. Kroz kružnu razmenu Nemci su obećali tenkove i sada su poslali poruku da ako neko želi da Ukrajinci postave (nemačke) krstove na Leo 2A4, onda neka se tih tenkova odreknu Poljaci, Česi, Slovaci.

SVAKOME SVOJE

foto: ap
RAT BEZ KRAJA: Okolina Bahmuta

Bundesver želi da zadrži svoj tenkovski park, jer je vrlo skroman u odnosu na to što bi neinformisan posmatrač očekivao. U svakoj armiji postoji raskorak između popune i broja sredstava koja su u funkcionalnom stanju. Naime, čak i kod solidno uređenih sistema deo tehnike je na remontu, nešto je otkazalo, ponešto nije u stanju kako se prikazuje u izveštajima. Bundesver može da računa dobrim delom samo od 212 Leo 2 od kojih su samo jedan bataljon, 53 tenka, u najnovijoj varijanti Leo 2A7V (namerno je oznaka izvedena tako da predstavlja sećanje na A7V, nemački teški tenk iz 1918). Kažu vojni izvori nemačkim novinarima da bi možda mogli da se odreknu 19 komada Leo 2A5, koji se koriste u jednom nastavnom centru za simuliranje protivničkih (čitati: ruskih) tenkova na dvostranim vežbama. Još 99 Leo 2 je na raznim tehničkim radovima i na remontu.

Mora da se prizna da Nemci brane svoj tenkovski fond za svaki slučaj, ko zna, možda se zarati. Zato poletnim saveznicama sa istočnog krila NATO-a preporučuju da daju svoje tenkove, ako baš žele. Realan i na duže vreme održiv izvor tenkova za popunu ukrajinskih ratnih jedinica koje se brzo troše može da bude samo američki stok. Čini se da je drama oko tenkovskog pitanja i nastala zato što Vašington želi da Berlin pokaže više privrženosti zajedničkoj akciji na istočnom frontu, i da će kada se to pregrmi i stvari postave na mesto Ukrajina doći do stotina Abramsa. Za sada, zvaničan stav je da nije trenutak, da se narušava balans na frontu i da je Abrams pride zahtevan za održavanje i koristi kerozin, koji nije lako dostaviti na prvu liniju.

Argument u korist Abramsa je količina – američke zalihe cene se na 3450 komada konzerviranih tenkova. Za poređenje, to je približno broj svih izrađenih Leo 2 za sve korisnike na svetu – od Čilea do Indonezije, od Kanade, Norveške i Danske do Grčke i Turske. Broj Abramsa u američkoj vojsci ceni se na 2645 komada. Ranije je jedan argument za izostavljanje nekih američkih sredstava ratne tehnike sa liste donacija bio da se navodno ne želi, iz psihološko-propagandnih i marketinških razloga, da se dozvoli da se vide snimci uništene američke tehnike, a sasvim je izvesno da nema tenka potpuno zaštićenog od protivoklopne rakete ili pogotka iz drugog tenka. Taj stav je odbačen jer su u predstojećoj američkoj pošiljci borbena vozila pešadije Bredli i borbena vozila točkaši Strajker, a to su sredstva koja su, zajedno sa Abramsom, osnovna tehnika američkih tenkovskih i mehanizovanih bataljona.

Rakete koje pogađaju daleko

Američki medijski izvori nagovestili su da se priča da će Pentagon dostaviti Ukrajincima vođene rakete GLSDB. Višecevne lansere za takve rakete ukrajinska artiljerija ima od letos – to su sada već širokim masama poznata oruđa na terenskim vozilima Hajmars (malo zvaničnije M142 HIMARS) i njihov gusenični sabrat M142. Nove rakete postižu domet od najmanje 100 km, navodno do 150–170 km i to uz visoku preciznost. U stvari, radi se o hibridu rakete kakvu Ukrajinci već koriste i vođene avio-bombe GBU-39/A. U prvom delu putanje raketa daje brzinu i visinu i iz srednjih slojeva stratosfere bomba se razdvaja od raketnog bloka. Otvaraju se njena krila i bomba klizi prema cilju koji razara sa oko 130 kg teškom probojnom i parčadnom bojevom glavom. Kombinacija inercijalne navigacije (INS) i korekcije sa GPS-om obezbeđuje kružnu grešku od 5 do 8 m.

Rakete M31 koje su do sada Ukrajinci imali dostizale su 70–80 km i pokazale su se vrlo preciznim, doduše zavisno od kvaliteta dela posla koji su obavili obaveštajci i izviđači u prikupljanju informacija šta, gde i kada da se gađa. Amerikanci su prošlog leta puštali preko medija nagoveštaje da se razmatra slanje raketa ATACMS dometa 300 km, takođe predviđenih za M142 i M270. Na vrlo jasno rečen stav Moskve da dostava takvih raketa predstavlja prelazak crvene linije, procenili su u Vašingtonu da nije trenutak za provokativnu avanturu. Pride su Ukrajincima poslali packu da neće poslati sredstvo koje oni mogu da nekontrolisano od svog velikog saveznika koriste za dejstva po Rusiji.

Prošlo je nekoliko meseci, i Amerikanci sada tiho podižu prag dometa ukrajinskoj artiljeriji. Do sada, najdalje tačke do kojih su mogle dostići rakete Točka-U nasleđene iz SSSR bile su 120 km od mesta lansiranja. Sa GLSDB biće ugroženi ruska komandna mesta, skladišta, baze i položaji vrednih borbenih sistema, kao što su sistemi PVO-a. Pride, planirajuća bomba GBU-39/A ima drastično manji radarski odraz u poređenju sa standardnom raketom M31 i zato veće šanse da prođe kroz odbranu i pogodi cilj. U praksi, iako su sredstva ruskog PVO-a pogađala neke od raketa M31, daleko je to od poželjne efikasnosti jer Ukrajinci su uništili šta su hteli. Kada su u novogodišnjoj noći sa M31 masakrirali punu školu ruskih boraca, zvanično je rusko ministarstvo odbrane tvrdilo da su od šest raketa oborili dve, ali slaba je to uteha jer se videlo da su od zgrade ostali samo temelji.

Tagovi:

značaj tenkova za ukrajinsku vojsku leoprad 2 rat u ukrajini nato tenkovi istočni front Rat u Ukrajini prodor ruske vojske nato tenkovi reat u ukrajini ukrajinska vojska tenkovi
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Rat na Bliskom istoku

27.mart 2026. A. I.

Sa kojim ciljem se američke specijalne jedinice raspoređuju na domet Irana

Zauzimanje ostrva u Persijskom zalivu ili postrojenja za bogaćenje uranijuma? Obezbeđivanje plovnosti Ormuskog moreuza? Kako bi izgledala akcija specijalnih jedinica koje Donald Tramp gomila u dometu Irana

Vremenske nepogode

27.mart 2026. B. B.

Kataklizma u Evropi: Snežna oluja, vetrovi preko sto kilometara na sat

Širom Evrope duvaju orkanski vetrovi koji pričinjavaju veliku štetu. Pada i sneg. Na snazi je crveni meteo-alarm

Iran

27.mart 2026. Metju Pirson (DW)

Da li Iran ima dovoljno raketa za nastavak rata?

S obzirom na to da zalihe raketa Irana nisu bile javno dostupne ni pre ovog sukoba, teško je tačno reći koje rakete Iran ima i ima li ih dovoljno za nastavak rata

Eutanazija, Španija

Evropa

26.mart 2026. K. S.

Eutanazija u Španiji: Noelija Kastiljo Ramos je uspela da umre

Devojka iz Barselone, stara 25 godina, umrla je nakon eutanazije u četvrtak uveče

Silija Flores i Nikolas Maduro

Slučaj Maduro

26.mart 2026. K. S.

Nikolas Maduro: Počinje drugo saslušanje pred sudom u Njujorku

Pred sudom u Njujorku u četvrtak (26. mart) biće saslušani svrgnuti predsednik Venecuele Nikolas Maduro i njegova supruga

Komentar

Komentar

Filozofski fakultet: Devojka i smrt – politička nekrofilija

Devojka je stradala. Institucije i režim nisu rešili da rade svoj posao, nego su njenu smrt iskoristili za jedan od najjačih udara na psihu građana, za obračun sa Filozofskim fakultetom i Univerzitetom u Beogradu. Ali i za napad na sve pobunjene građane

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Pregled nedelje

Kako među Vučićevom „familijom“ stasava novi Veljko Belivuk

Šta sve spaja naprednjačke crnokapuljaše sa bandom Veljka Belivuka? Zbog čega u Beogradu gore lokali i automobili? I zašto bez batinaških fantomki i bejzbol palica Vučić više ne može da opstane na vlasti ni u mesnoj zajednici

Filip Švarm

Komentar

Možda Danka Ilić nije ni postojala

Dve godine od nestanka male Danke Ilić nema ni tela, ni optužnice. Jedini opipljiv rezultat istrage je što je policija nekažnjeno ubila čoveka u pritvoru. I nikom ništa

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1838
Poslednje izdanje

Propagandne strategije režima

Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati se
Beograd, Priština, Brisel

Svaki poraz nazvaćemo pobedom

Hoće li Crna Gora ispuniti uslove za ulazak u EU 2028. godine

Ko pritiska gas, a ko kočnicu

Južnoafrička Republika

Trougao bez nade

Intervju: Dejan Drobac, “Virvel”

Autentičnost se ne pronalazi na internetu

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure