img
Loader
Beograd, 3°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Intervju

Luka Tripković: Mora da je bio neki stvarno divan san

25. јануар 2023, 16:00 Sonja Ćirić
Foto: Lična arhiva
Kuće sa izložbe: Luka Tripković
Copied

„Što se podrške Rusiji u našem društvu tiče, to je potpuno infantilno ponašanje. Istorijski je ova država najviše dobijala kada je bila u savezu sa Amerikom - posle Prvog Svetskog rata, zalaganjem Vudroa Vilsona, posle Drugog, zalaganjem Trumana je Jugoslavija spasena od gladi, da ne pričam o milijardama dolara vojne pomoći nakon 48. i otvorenim vratima NATO-a koji nas je spasio od toga da nam Sovjeti urade ono što danas rade po Ukrajini. “

Slike koje upravo izlaže u Likovnoj galeriji Kolarčeve zadužbine, Luka Tripković je nazvao „Mora da je bio neki stvarno divan san“. Kaže da mu se stih Darka Rundeka učinio pogodnim da opiše arhitekturu druge polovine prošlog veka budući da se njen utopijski karakter, orjentisan k čoveku, uticaj raznih socio-političkih struja premetnuo u svoju suprotnost.

Luka Tripković (1989) je pisac, slikar i asistent na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu (redosled je nebitan). Održao je više samostalnih izložbi, i dobio je nekoliko nagrada i književnih i umetničkih.

Činjenicu da mnoge njegove kolege ne izlažu zato što je organizacija izložbe veliki trošak, Luka Tripković komentariše činjenicom da je organizacija izložbe svuda u svetu veliki trošak.

„Međutim, mi živimo recidive socijalizma gde postoje državne galerije, ali ne postoje nikakva sredstva za njihovo funkcionisanje. Ja sam lično sa sobom odavno raskrstio da izložbe pravim samo dok prodajom izloženih slika mogu da pokrijem troškove.“

Biti slikar u Srbiji znači živeti od nečeg drugog a ne od svojih slika. Luka Tripković navodi institucije, čiji „bezobrazluk prevazilazi svaku granicu, pa sam danas u situaciji da još uvek čekam isplatu novca sa prošlogodišnjeg otkupa (Konkurs za finansiranje umetničkih dela iz oblasti vizuelne umetnosti), uprkos tome što je u oktobru ministarka potpisala rešenje a Ministarstvo uplatilo sredstva gradu Beogradu, koji nije u stanju da novac prosledi instituciji koja je poželela da otkupi sliku. Eto.“

Na aktuelnoj izložbi je sedam „kalifornijskih kuća“, zapravo nastavak serije započete doktorskom izložbom, na kojoj je reintepretirao Studiju slučaja Džona Entencea, odnosno američki modernistički eksperiment vezan za masovno stanovanje. Kako je rekao, kuće na njegovim slikama su utopistički projekat po kome treba svaki čovek da živi u prostoru kakav zaslužuje. Šta to znači?

„Ideološki nisam socijalistički orijentisan, zato što ne verujem da nekakav državni aparat treba da propiše ljudima šta i koliko zaslužuju, međutim, ovde govorim o zasluzi da se živi sa osnovim dostojanstvom, dakle, da imate funkcionalan i relativno komforan krov nad glavom. Upravo to je i bila ideja vodilja Džona Entence kada je pozvao svoje kolege da projektuju kuće za Studiju slučaja, smatrajući da je moguće da obrazovan arhitekta od jeftinih materijala stvori komforan životni prostor.“

S tim u vezi Luka Tripković podseća da u njegovom drugom romanu, Crna knjiga „konstantno provejava fraza da je sve u jeziku. I danas sam još više uveren u tačnost te rečenice, jer nas je u smutnim vremenima neko naveo da mislimo kako su raskoš i luksuz sinonimi, i kako je sve osim gole egzistencije nekakav hir i nepoštovanje truda vlastodržaca da nam drže grlo par centimetara iznad vode.“

Inače, kuće iz Studije slučaja nisu opstale. „Poslužile su kao pokazna vežba da humanistički postulati moderne arhitekture mogu da obezbede komfor svim svojim rezidentima, ali u američkom društvu naprosto nije bilo političke volje da se takva ideja sprovede u delo. Izvedene kuće su danas, budući da su u to vreme građene na relativno jeftinoj zemlji po holivudskim brdima, postale mesto prebivališta filmskih zvezda i uspešnih biznismena. Desilo se to da je protokom vremena jedan simbol, znak, kako bi rekao Rolan Bart, promenio svoju funkciju, tačnije, doživeo potpunu inverziju.“

Kaže da se vazda bavi utopijama i mitovima.

„Ako gledamo na prvu loptu, danas maltene svi ljudi na svetu žive divne i nasmejane živote, pa pogledajte im samo profile na društvenim mrežama – sve puca od provoda. Istovremeno, depresija i anksioznost poprimaju oblike pandemije. Tako da je moja ideja iza ovih slika bila da ukažem da nije zlato sve što sija.“

Za kuće sa izložbe kaže da su ostvarenje američkog sna, naravno potpuno svestan da su mnogi u Srbiji protiv tog sna, najviše zbog stava koji ima Amerika prema Rusiji.

„Američki san je ideal i političko oružje koje je porazilo socijalizam i porušilo Berlinski zid. Amerika je, uostalom, oformljena kao san o slobodi, a nezgodna odlika slobode je da za nju morate da se borite svaki dan, iznova i iznova. Što se podrške Rusiji u našem društvu tiče, to je potpuno infantilno ponašanje. Istorijski je ova država najviše dobijala kada je bila u savezu sa Amerikom – posle Prvog Svetskog rata, zalaganjem Vudroa Vilsona, posle Drugog, zalaganjem Trumana je Jugoslavija spasena od gladi, da ne pričam o milijardama dolara vojne pomoći nakon 48. i otvorenim vratima NATO-a koji nas je spasio od toga da nam Sovjeti urade ono što danas rade po Ukrajini. Podsećam vas da je između nas i nekoliko stotina hiljada sovjetskih tenkova duž istočne i severne granice Srbije stajao samo američki interes da do tog pokolja ne dođe.“

Kao uteha onima koji nisu dostigli američki san političari nude Šantićeve stihove „Ostajte ovdje“. Luka Tripković naglašava da je „veoma znakovito da se Šantićevi stihovi koriste kao primer za odvraćanje, pre svega, Srba iz Srbije.

„Veliki pesnik je te stihove napisao u suzama i očaju jer je austrijska carevina nasilno iselila 20 hiljada hercegovačkih muslimana, njegovih prijatelja i komšija. Za mene je ta pesma himna interkulturalnosti i pokazatelj jedne ljudske veličine koje smo kao nacija nekada imali i sa pravom uvažavali, za razliku od današnjih skorojevića i secikesa. Nedavno sam našao snimak na kom se vidi neeksplodirana raketa ispaljena u bistu Alekse Šantića tokom borbi u Mostaru i to me je vrlo potreslo, jer taj grad i dan-danas, u svojoj razdeljenosti bolno ukazuje na sve nerešene traume regiona.“

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

 

 

 

 

 

 

 

Tagovi:

Amerika Rusija Luka Tripković Holivud američki san Galerija Kolarčevog univerziteta kalifornijska kuća odnos Amerike prema Rusiji
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Advokatska komora Vojvodine

Pravosuđe

10.фебруар 2026. I.M.

Jednodnevna obustava rada vojvođanskih advokata zbog „Mrdićevih zakona“

Vojvođanski advokati štrajkuju jedan dan zbog „Mrdićevih zakona“ koji ugrožavaju nezavisnost pravosuđa. Ministarstvu pravde upućen je hitan zahtev za izmene

Hronika

09.фебруар 2026. I.M.

Inspektorima Milenkoviću i Mitiću smanjeno policijsko obezbeđenje uprkos pretnjama

Vrh policije doneo je odluku da smanji fizičko obezbeđenje inspektorima Slobodanu Milenkoviću i Dušanu Mitiću, koji su godinama unazad izloženi pretnjama nakon otkrivanja plantaže marihuane „Jovanjica“

Aleksandar Vučić, Miloš Vučević, Ana Brnabić i Bratislav Gašić

Predsednik Srbije

09.фебруар 2026. K. S.

Vučić: Molim vas, ne govorite da sam budući premijer

„Možete svašta da mi zamerite, milion grešaka, možete da me mrzite ili volite, ali ne možete da lažete da nisam bio vredan, marljiv i da nisam radio”, kaže Vučić za sebe

Vučić i Vučević ispred kioska brze hrane u Novom Sadu

Vučić u Novom Sadu

09.фебруар 2026. K. S.

Sendvič umesto stanice: Vučićev dolazak u Novi Sad

Posle višemesečnih protesta i političke krize, Aleksandar Vučić se prvi put vratio u Novi Sad. Bez najave i bez javnog programa, pojeo je sendvič, popio vino i otvorio sajam

Predsednički kandidat u RS Siniša Karan i Milorad Dodik koji se smeje u pozadini

Republika Srpska

09.фебруар 2026. M. L. J.

Ko je Siniša Karan, novi predsednik Republike Srpske

Kandidat Milorada Dodika, Siniša Karan, novi je predsednik Republike Srpske, nakon što je pobedio na ponovljenim prevremenim izborima

Komentar

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1831
Poslednje izdanje

U očekivanju izbora

Gojenje Bake Praseta uoči Božića Pretplati se
Intervju: Lazar Džamić

Izbori se dobijaju pomoću organizacije i komunikacije

Rekordna zaplena droge, pitanja i komentari

A u Konjuhu – pet tona “domaćice”

Intervju: Marija Radovanović

Ako se pobunimo svi, zaštitićemo sebe

Intervju: Nikola Strašek, pisac i reditelj

Umetnost sudi sudijama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure