Zbog citiranja prisluškivanog razgovora koji je pušten na suđenju kriminalnoj grupi Zorana Jotića Jotke, istraživački portal KRIK osuđen je u parničnom postupku po tužbi koju je u maju prošle godine podneo tadašnji direktor Bezbednosno-informativne agencije (BIA), a odnedavno ministar unutrašnjih poslova – naprednjak Bratislav Gašić.
U slučaju KRIK-ovog izveštaja sa suđenja kruševačkoj kriminalnoj grupi, novinarka Milica Vojinović je za citiranje dokaza koji su izneseni u javnom sudskom postupku imala pokriće u članu 74 Zakona o javnom informisanju i medijima (“Informacije iz krivičnog postupka koji je u toku mogu se objaviti ako su iznete na glavnom pretresu ili ako su pribavljene ili ako su mogle biti dobijene od organa javne vlasti na osnovu zakona kojim se uređuje pristup informacijama od javnog značaja”), a posebno treba obratiti pažnju da je u pitanju bio dokazni materijal tužilaštva – snimljeni razgovori između pripadnika kriminalne grupe, u kojima se kao njihov zaštitnik ili kompanjon pominje visoki državni funkcioner.
“Pa, Bratislav Gašić je kod njega (Jotke) na kazanu”, reći će u jednoj od prisluškivanih komunikacija član Jotkine grupe, a KRIK je samo pojasnio da se izraz “na kazanu” u tim krugovima koristi kako bi se označio neko ko prima novac.
Ali, sve to očigledno nije ništa značilo sutkinji Nataši Petričević Milisavljević koja je osudila KRIK, o čemu je informacija objavljena na sajtu Ministarstva pravde, a čeka se objava presude pa da se vidi čime se rukovodila kada je tako presudila. Tokom postupka ona je zabranila većinu pitanja koja su Gašiću postavljali urednik KRIK-a i njegova advokatica i odbila predlog da se kao dokaz pribave audio-snimci prisluškivanih telefonskih razgovora koji su puštani na suđenju Jotiću.
Urednik KRIK-a Stevan Dojčinović smatra da je ova presuda opasan presedan i podseća da je njihova redakcija u poslednje dve godine zatrpana tužbama državnih funkcionera i ljudi bliskih režimu.
Koalicija za slobodu medija naglasila je da Gašić nije hteo da odgovori na pitanja novinarke KRIK-a pre objavljivanja teksta, nije iskoristio ni svoje zakonsko pravo da zatraži demanti, niti je sporne navode demantovao u drugim medijama, već je posegnuo za tužbom koja bi trebalo da bude opcija tek kada se iscrpe svi ostali mehanizmi koji dozvoljavaju da se zaštiti nečiji ugled i čast. Sve to pokazuje, kako se kaže u saopštenju, “da je cilj tužbe bio finansijsko i svako drugo iscrpljivanje redakcije KRIK-a”.
Kredit za novi most u Beogradu
Stari savski most pred rušenjem
foto: vladimir milovanović…
Vlada Srbije sklopila je ugovor o kreditu sa francuskom bankom BNP Paribas o kreditu od 80 miliona evra, u osiguranje Kineske uvozno-izvozne finansijske korporacije, za rušenje Starog savskog mosta u Beogradu i gradnju novog čeličnog lučnog mosta. Ukupan trošak investicije biće 94 miliona evra, a početak rušenja starog mosta planiran je za nekoliko meseci.
Stari savski most se nalazi uz naprednjački projekat Beograd na vodi, a otkako je počela da se zida prva višespratnica, najavljivano je njegovo uklanjanje i premeštanje na drugu lokaciju. Uprkos protestima građana, peticijama i akcijama udruženja i političkih partija, izvesno je da je vlast konačno rešila da realizuje taj svoj dugogodišnji naum.
Povodom tog projekta, mnoge arhitekte i aktivisti su navodili da je Stari savski most deo identiteta Beograda i da je 20. oktobra 1944. godine učitelj Miladin Zarić u herojskoj akciji presekao žice detonatora i sprečio miniranje koje su organizovali nacisti pri povlačenju.
Novi ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, naprednjak Goran Vesić izjavio je da će novi most imati četiri saobraćajne trake, dve trake za tramvaje, biciklističke staze i široke trotoare i da će rasteretiti saobraćaj, naročito druge mostove u gradu. Uz to, Vesić je naglasio da stari most nije simbol antifašističke borbe i podsetio, kao i drugi naprednjaci ovih dana, da su ga sagradili nacistički okupatori 1942. godine.
Zaboravlja donedavni zamenik gradonačelnika, nadaleko poznat po kontroverznim građevinskim poduhvatima, da je simbolika u herojskom spasavanju mosta, tada jedinog u prestonici, a ne u graditeljima i materijalu, a građanska udruženja i opozicija najavljuju proteste i nadaju se da će spasti Stari savski most, koji se ne uklapa u viziju Beograda na vodi.
Istraživanja kraj Knića
“Tražih zlato pokraj reke Gruže”
Zbog geoloških istraživanja nalazišta ruda bakra i zlata žitelji gružanskog kraja pored Knića okupili su se na protestnom skupu, zatražili od nadležnih objašnjenje o kakvim se istraživanjima radi i u kojem se obimu sprovode. Radovi su počeli pre nekoliko meseci na području sela Leskovac, Gunacti, Pajsijević, Guberevac i Gruža, kada su istraživači kompanije “Stara planina resors”, ćerke firme kanadske geološke kompanije “Mundoro”, počeli da razvlače kablove i postavljaju sonde.
Kako su saznali ekološki aktivisti, istražni teren se prostire na 96 kvadratnih kilometara na području planine Kotlenik, na teritoriji opština Kraljevo i Knić, ali kako prenosi “Danas”, niko nije zvanično obavestio ljude o tome i oni su s pravom uznemireni, uplašeni i revoltirani.
Predsednik Mesne zajednice Guberevac, na pitanje jednog od govornika na protestnom skupu, odgovorio je da se nikada niko MZ-u nije obratio po tom pitanju. Prisutne je uznemirila i informacija da se i u Gornjoj Gruži sprema ispitivanje i istraživanje u potencijalnom kopu “Talambas”, na potezu sela Konjuša, Bečevica i Vraćevšnica, a traži se jadarit, odnosno litijum.
Čulo se i da će firma “Stara planina risors” uskoro postaviti prvu bušotinu u gružanskom kraju za intenzivniju potragu za bakrom i zlatom, a aktivisti su meštanima pojašnjavali opasnosti po životnu sredinu u slučaju otvaranja rudnika, ali i domete zakonske borbe protiv kopova u njihovom kraju. Najavljena su nova okupljanja, a biće pozvani predstavnici lokalne vlasti i Ministarstva rudarstva i energetike koje je dalo dozvolu za istraživanje.
Otkazi u Kragujevcu
Potrošili subvencije i zatvorili pogon
Nakon četiri i po godine rada u Kragujevcu, turska firma “Berteks tekstil” naprasno je zatvorila pogon i ostavila bez posla i otpremnine 95 radnica. Poslodavac je ostao dužan i dve poslednje plate, koje su se kretale malo iznad “minimalca”, a prekovremeni rad im je retko plaćan, i to “na ruke”.
Turska firma se 2018. godine reklamirala u Kragujevcu kako isporučuje garderobu poznatim evropskim brendovima Zara, C&A i Stradivarius, i kako planira da ukupno zaposli 600 radnika. Sklopili su te godine i ugovor sa Ministarstvom privrede o zapošljavanju 300 radnika i za to im je sledovala subvencija od 826.044 evra, piše kragujevački portal Presek. Ugovoreni broj od 300 radnika nikada nije dostignut, najviše ih je bilo 270 pre dve godine, prošle je taj broj spao na ispod 200, a ove ispod 100.
U kragujevačkoj vlasti medijima su “objasnili” da lokalna samouprava nema nikakve nadležnosti pošto se radi o privatnoj firmi, a nijedna otpuštena radnica nije se obratila Gradu za pomoć. Kako saznaje Beta, slučaj je prijavljen inspekcijskim organima, a bivši zaposleni pozivaju nadležne da im pomognu u zahtevu za isplatu zaostalih zarada.
Popis stanovništva
Terenski popisivači završili posao
foto: jelena mrđa…
Popisivači Republičkog zavoda za statistiku završili su 7. novembra rad na terenu, a do 17. novembra ostavljena je mogućnost građanima da se jave radi dogovora o telefonskom popisivanju.
Popis stanovništva trebalo je da bude okončan 31. oktobra, ali zbog procena da je značajan broj građana ostao nepopisan popisivači su radili još nedelju dana, a kako javlja “Politika”, pošto je u Beogradu procentualno bilo najmanje popisanih, angažovano je oko 300 popisivača iz drugih gradova da pomognu kolegama u prestonici.
RZS nije saopštavao nikakve podatke, ali su lokalni mediji objavili sumorne brojke o smanjenju broja stanovnika u pojedinim gradovima, što govori da je Srbija između dva popisa (2011. imala je 7,56 miliona) izgubila više od pola miliona stanovnika, a uz to se između 100 i 200 hiljada ljudi iselilo iz zemlje.
U nacionalnom statističkom zavodu kažu da se prvi detaljniji podaci o stanovništvu mogu očekivati tek na
proleće.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Hapšenja iz čista mira, progon iz zemlje, batinanja… Sve nas je to snašlo samo u poslednjih nedelju dana. Srpska napredna stranka, rođena iz pene koju je za sobom ostavio njihov duhovni otac Vojislav Šešelj, vraća se korenima. Od sebe pobeći ne mogu
“Poluge moći nisu u njihovim rukama”, rekao je vladika Grigorije. “Ali ima nešto u Svetom pismu što mi se veoma dopada, a to je da se sila Božija u nemoći otkriva. Dakle, sva ovozemaljska moć je na jednoj strani. A na drugoj strani, u rukama ovih mladića i devojaka je nemoć ovozemaljska. Ali u toj njihovoj nemoći se pojavljuje sila Božija ili Božija pravda. Zato su oni u tako velikoj prednosti”
Režim i njegovi mediji mesecima na sva zvona trube o “građanskom ratu”, a vlast je jedina koja ima patent na mir i stabilnost – naravno, uz pomoć propagandne mašinerije i upotrebe sile. “To je propagandna taktika SNS-a koja kaže: ‘nasilje je svuda, teroristi nas okružuju, ali tu smo mi da vas spasemo’”, objašnjava za “Vreme” profesorka komunikologije Jelena Kleut
Studenti i građani koji ih prate na ovim šetačkim podvizima, dočekani su kao najrođeniji skupa s onima koji su došli dan ranije iz drugih mesta. Na bini pored šetališta uz reku pušten je i golub mira – taj simbolički gest dvoje studenata najupečatljiviji je gest razumevanja i poštovanja između bošnjačkog i srpskog naroda od završetka ratova u nekadašnjoj Jugoslaviji
Trodnevni sabor za promociju Aleksandra Vučića i njegovog Pokreta za narod i državu realno je bio fijasko. Ali on je pre svega bio zamišljen kao medijski spektakl za režimske televizije u režiji dvorskog promotera Željka “DJ Žeksa” Mitrovića, uz scenografiju i ikonografiju prilagođenu srpskom političkom tržištu
RTS je blokiran, univerziteti ne rade, a sa vrha vlasti kuljaju pretnje, uvrede i prozivke tužilaštva i policije da hapse blokadere, te izgrednike i teroriste. Srpska država se pretvorila u farsu
Ko osuđuje režimsko targetiranje ljudi iz medija, nevladinog sektora, opozicije i univerziteta, ne sme pristati ni na ova uperena protiv urednika i novinara RTS-a
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!