
Naprednjaci
Na režimskom vašaru šest puta manje ljudi nego 15. marta
Tek 55.000 dospelo je na Vučićev skup sa pljeskavicama i pevanjem dok je 15. marta na ulicama bilo do 325.000 ljudi
Nigde u srpskim sredinama osim na severu Kosova, u šta se i vaš izveštač uverio, nije moguće videti automobile sa tablicama kosovskih gradova koje izdaje MUP Srbije. U Gračanici nema PR tablica, u Ranilugu nema GL, a u Goraždevcu nema PE
Crni audi i pežo gotovo su istovremeno stigli na svoja odredišta u ponedeljak, 5. septembra. Ovim prvim, nemačkim automobilom na “svetu srpsku zemlju” iskrcala se mandatarka Ana Brnabić, dok je francuskim, pod službenom pratnjom, u Bujanovac aterirao Besnik Bislimi, zamenik kosovskog premijera Albina Kurtija i šef kosovskog pregovaračkog tima u Briselu.
Na tablice oba automobila bili su nalepljeni stikeri koji prekrivaju državna obeležja, jer je to jedini način da se sa druge strane uđe na teritoriju Srbije, odnosno Kosova.
Naravno, čista je slučajnost što su državnici zemalja u kojima se proizvode ove marke automobila uoči ovih vizita poslali predsedniku Srbije motivacionu poruku da pokaže spremnost za donošenje hrabrih odluka, a prvi test će svakako biti vezan upravo za registarske tablice izdate u Srbiji, koje se i dalje koriste na severu Kosova.
FRANCUSKA I NEMAČKA: Prvi izazov iz Kurtijevog “paketa mera” rešen je kompromisno i na zadovoljstvo građana, koje malo ko i spominje u čitavoj ujdurmi oko dijaloga u Briselu dugoj više od decenije. Građani sa srpskim ispravama neće morati da prilikom ulaska na Kosovo popunjavaju formular koji bi im tamo predstavljao legitimaciju, dok oni sa kosovskim papirima koji dolaze iz suprotnog smera više nemaju obavezu da, kao do sada, popunjavaju sličnu dokumentaciju.
Na srpskoj strani administrativnih prelaza postavljeni su znameniti disklejmeri, kojima se objašnjava da ovaj kompromis nikako ne znači da smo priznali “samozvanu državu”, niti da smo odustali od Rezolucije 1244 UN, već da je on samo plod želje da građanima život učini jednostavnijim.
I zaista, Albanci sa juga Srbije i Srbi iz susednog Kosovskog Pomoravlja kao da su odahnuli, jer svakodnevno prelaze administrativnu liniju koja svojim izgledom, ali i zbog prisustva policajaca i carinika, podseća i na granicu.
Od punkta Končulj pa do Gnjilana nalazi se nekoliko velikih sela u kojima žive Srbi, poput Raniluga koji je dobio status opštine.
“Lako je biti Srbin na severu Kosova”, ponavljaju mantru poput gotovo svih Srba južno od Ibra. Dodaju da redovno plaćaju struju i ostale dažbine kosovskim službama, od kojih dobijaju i plate i penzije, a mnogima od njih iste prinadležnosti stižu i iz Beograda.
Nigde u srpskim sredinama osim na severu Kosova, u šta se i vaš izveštač uverio, nije moguće videti automobile sa tablicama kosovskih gradova koje izdaje MUP Srbije. U Gračanici nema PR tablica, u Ranilugu GL, a u Goraždevcu PE. Građani su ovde u potpunosti uključeni u kosovski sistem, a svi, ili makar ogromna većina njih, poseduju lična dokumenta i Srbije i Kosova. U kosovskim mestima sa većinskom srpskom zajednicom pod ingerencijom Beograda jedino su zdravstvo i prosveta.
Bislimijeva poseta sunarodnicima u Bujanovcu naišla je na veliki publicitet i srpskih i kosovskih medija, ali ne i građana, koji su nezainteresovano ispijali svoja pića u baštama kafića na trgu kojim je Kurtijev zamenik u pratnji domaćina prošao, na putu od zgrade Nacionalnog saveta Albanaca do kabineta predsednika opštine Nagipa Arifija.
Omladinci i omladinke u albanskim nošnjama darivali su Bislimija i kosovsku ministarku prosvete Arberie Nagavci cvećem, a lokalni politički lideri obasipali ih zahtevima od kojih je najvažniji onaj da i Albanci u Srbiji postanu deo briselske pregovaračke agende.
Narodni poslanik Šaip Kamberi ponovio je neophodnost većeg prisustva “Republike Kosovo u Preševskoj dolini”. “Razgovarali smo o opštim političkim trendovima u Preševskoj dolini i regionu, potrebi većeg prisustva Republike Kosovo u Preševskoj dolini sa konkretnim projektima, potrebama građana Doline koji žive na Kosovu, a posebno o potrebi za većim angažovanjem u cilju uključivanja prava Albanaca u dijalog sa Srbijom po principu reciprociteta”, kazao je Kamberi nakon sastanka sa Bislimijem.
Predsednik opštine Nagip Arifi podgrejao je priču o razmeni teritorija “sever Kosova za jug Srbije”, čime je “vratio igricu” na 2018. godinu, kada je ova priča bila najaktuelnija. Kako je objasnio, radi se o poštenom rešenju, ali je dodao da je i sam Bislimi bio iznenađen njegovim rečima: “Razmena teritorija između Kosova i Srbije, tako da Srbija dobije sever Mitrovice, a Kosovo Preševsku dolinu (Bujanovac, Preševo i Medveđu) bilo bi fer rešenje. To pitanje pokrenuo sam na početku sastanka sa zamenikom kosovskog premijera Besnikom Bislimijem, ali on nije odgovorio na taj predlog možda i zato jer je bio iznenađen u tom trenutku. Mislim da je to najbolje rešenje za Albance Preševske doline, kao i za Kosovo. Predsednik Vučić je uvek pominjao kompromis i verovatno je mislio na tako nešto. Međutim, on smatra da samo deo Preševske doline treba dati Kosovu i zauzvrat dobiti sever, ali celu dolinu treba dati Kosovu”, preneli su kosovski mediji Arifijevu izjavu.
Ipak, čitava poseta nekako je prošla u senci činjenice da je kosovska delegacija zaobišla predsednika Preševa Šćiprima Arifija, koji ne krije neslaganje sa Kurtijem.
KURTIJEV PROTIVNIK: Kako je kazao, on se ne potčinjava Kurtiju i njegovom Samoopredeljenju i otvoreno govori o tome. Uostalom, zbog Arifija je donekle i izmenjena agenda posete. Naime, delegacija je trebalo da poseti jednu preševsku školu, ali je Arifi naredio direktoru da zaključa vrata pa su gosti alternativno obišli seosku školu koja nije bila u planu posete.
Bislimi je ponovio da za Albance Preševske doline traži ista prava koja imaju Srbi na Kosovu, a u vazduhu je ostalo da lebdi pitanje šta se dešava sa dva miliona evra iz kosovskog budžeta namenjenih Albancima Preševa, Bujanovca i Medveđe. Od ovog obećanog novca stiglo je tek 255.000 kojima su plaćeni udženici za albanske đake, dok je sa 50.000 evra finansirano nedavno putovanje albanskih lidera u Ameriku.
Ali, nije sve u parama. Poseta kosovskih zvaničnika jugu Srbije ima pre svega simbolički značaj jer sve razumne građane, bez obzira na nacionalnu pripadnost, može asocirati jedino na popuštanje tenzija i kakvu-takvu normalizaciju odnosa.
Bislimi je sa svojom delegacijom mirno prošetao multietničkim Bujanovcem a da mu niko ništa nije dobacio, uz diskretnu pratnju policije, obavio posao zbog koga je došao i otišao.
I on i Ana Brnabić imali su u svojim nastupima dozu patetičnog patosa, ali bolje i to od ratobornih izjava, u trenutku kada se očekuje presudni boj oko registarskih tablica.¶
Nikola Lazić, portal “Bujanovačke”
Tek 55.000 dospelo je na Vučićev skup sa pljeskavicama i pevanjem dok je 15. marta na ulicama bilo do 325.000 ljudi
Mesec dana su iza rešetaka Marija Vasić, Lazar Dinić, Mladen Cvijetić, Lado Jovović, Srđan Đurić i Davor Stefanović. Tobože su planirali „državni udar“, a zapravo su politički taoci
Marija Vasić, Lazar Dinić, Mladen Cvijetić, Lado Jovović, Srđan Đurić i Davor Stefanović nalaze se u pritvoru (na slikama po redosledu). Ukoliko uskoro ne budu na slobodi, jasno je da smo na putu ka Belorusiji. Ti su ljudi u režimskim medijima ispali opasniji od bombaša Al Šababa ili kakve druge prominentne terorističke organizacije. Ko su oni zaista, koga imaju, čime se bave, u šta veruju i za šta se bore
Izgleda da je Đuro Macut ono što je deo javnosti tražio, pa dobio na vučićevski perverzan način: on je stručnjak koji treba da vodi prelaznu Vladu Srbije, ali ne da bi napravio politički konsenzus i smirio društvenu krizu, nego da bi premostio vremenski period do trenutka kada Vučić – formalno ili sa Zoranom Jankovićem u timu – opet može da zasedne u kabinet u Nemanjinoj 11
Mrtvi, osakaćeni, prebijeni, sluđeni… Tako završavaju građani koji se iz različitih razloga nađu pod rukom i pendrekom srpske policije. Poslednji slučaj, za koji malo ko veruje da se stvarno tako odigrao, najbizarniji je: čovek se obesio u marici, dok su mu ruke bile vezane
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve