img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Sećam se

Međunarodna pijanka u Beogradu: Degustacija vina je nešto drugo

05. septembar 2022, 09:39 Ivan Ivanji
Foto: Miloš Milivojević/Tanjug
Ispijanje vina: Aleksandar Vučić na sajmu vina u okviru inicijative "Otvoreni Balkan"
Copied

To što se pre neki dan moglo videti na sajmu vina u okviru inicijative „Otvoreni Balkan“ u Beogradu, makar što se tiče predsednika Srbije i premijera Crne Gore i Severne Makedonije, nije zaslužilo da se nazove „degustacija“ vina. To je bilo ispijanje čaša na visokom nivou. Degustacija je nešto sasvim drugačije

Na profesionalnoj degustaciji vina prvi put sam bio slučajno 1968. godine u Majncu. Tamo sam pošao povodom petstogodišnjice smrti Johanesa Gutenberga, metalca i pronalazača koji je izumeo pokretne tipke za štampanje, štamparsku mašinu, posebno mastilo za nju, rečju, dao zamaha knjigama koje su pojeftinile, nauci i opštem obrazovanju, širenju vere velikom proizvodnjom biblija, ali takođe i književnosti. Tek na licu mesta sam saznao da se još od srednjeg veka tu održavaju festivali vina i da je upravo u toku degustacija. Pozvan sam da učestvujem.

U roditeljskoj kući su me dresirali da „lepo jedem“, kako da držim kašiku, viljušku i nož, ali ništa o vinu. Moji roditelji su za ručkom uvek pili špricer – vino iz čaša za vodu poprskano soda-vodom iz plavih ili tamnozelenih sifona.

Upotrebi vinskih čaša i ljubavi prema vinu učio me je Šarl Odik, lekar i gradonačelnik Sevra, koji je moj spasitelj bio još u koncentracionom logoru Buhenvald. Njega sam posećivao od ranih pedesetih godina prošlog veka. Vodio me je kroz Pariz, u gostionice u koje turisti ni slučajno ne zalaze, na vožnju niz reku Loar u posetu manastirima i vinogradima.

U Majncu sam na degustaciji imao tremu da ne pogrešim, da ne ispadnem primitivni Balkanac, jer prave degustacije posećuju profesionalci, kupci na veliko, enolozi i somelijei, tek poneki radoznalac. Brzo sam shvatio pravila.

Degustacija ne postoji da bi se vino pilo, nego da bi se okusilo i ocenilo. Čak i iskusni stručnjaci ne mogu da degustiraju više od 25 sorti na ovakvoj priredbi. Vinska čaša koja mora da bude u obliku jajeta, u dnu šira, a uža pri vrhu, na podužoj tankoj dršci, napola se napuni vinom. Pomalo ukoso, jer se tako bolje ocenjuje boja, drži se u pravcu svetlosti, a zatim se dobro prodrma, da bi na površinu izbilo više kiseonika, a ukus sa dna se ravnomerno rasporedio. Tek je sad vreme da se uzme veći gutljaj, zadrži u ustima, dobro rasporedi po nepcima i na jeziku, što se najbolje učini ako se vilica pokrene kao da žvačemo. Zatim se vino iz usta ispljune u posebne zdele, jer ukus se oseća samo u ustima, a ne u stomaku. Pre nego što se pređe na sledeće vino neophodno je da se ukus prethodnog neutrališe nekim zalogajem, na primer hleba. U Majncu u tu svrhu peku posebne, male perece.

Veoma je važno da vino bude odgovorajaće temparature: slatka vina i šampanjac 6 do 10 stepeni celzijusa, suva bela vina 9 do 11, a jaka i do 13 stepeni. Za crvena vina govorilo se da treba da imaju sobnu temparaturu, ali nekada se stanovi nisu tako dobro grejali kao danas, pogotovu u starim dvorcima je bilo mnogo hladnije, zbog toga je pravilo da budu oko, a nikako iznad 18 stepeni. Ako su toplija, takvo vino možete da vratite konobaru, u dobrim restoranima trebalo bi da imaju posebne termometre za vina.

Ima i izuzetaka: neka crvena vina kao što je francuski božole ili, na primer, slovenački cviček, treba da se hlade na oko 10 stepeni.

Da se vina ne bi u ruci zagrejala, dakle najčešće kada se piju bela vina, čaša se drže za ručicu, za crvena vina to pravilo ne važi

Pijanka na visokom nivou u Beogradu

To što se pre neki dan moglo videti na sajmu vina u okviru inicijative „Otvoreni Balkan“ u Beogradu, makar što se tiče predsednika Srbije i premijera Crne Gore i Severne Makedonije, nije zaslužio da se nazove „degustacija“ vina. To je bilo međunarodno opijanje. Praznile su se bezbrojne čaše, pilo se do dna, bez prave procene pića.

U tome je prednjačio domaćin Aleksandar Vučić, a čaše je držao nekako smešno za postolje, ne za dršku. Naravno da je nakon izvesnog vremena bio pripit. Ako se vino pravilno degustira, jedva da će se imati jedan promil alkohola u krvi.

Premijer Albanije Edi Rama je apstinirao i delovao podrugljivo.

Sve je stvar ukusa

Što sam naučio u Majncu nekoliko godina kasnije sam koristio na degustaciji vina za ambasadu u Bonu. Nudili su samo nemačka vina, po pravilu slatkasta, ponajviše razne sorte rizlinga i mozela, a ja sam za svako rekao da ne valja, da je isuviše slatko. Ponuđivač me je već gledao sumnjičavo, shvatao sam da razmišlja da li se ja zavitlivam ili nemam pojma. Najzad mi se neko vino veoma sviđalo, pa mi on otkrije etiketu – bilo je „dijabetičarsko vino“. Da li volite slađa ili suva vina stvar je ličnog ukusa, i jednih i drugih ima veoma različitog kvaliteta.

Takođe je stvar ličnog ukusa koju vrstu više volite. Podele na sorte kao rizling, merlo, prokupac, ili mešana, kuve, takođe po sebi ne znači mnogo, svake sorte ima raznog kvaliteta zavisno od  „teroara“, zemljišta na kome je loza izrasla, godine, ali i obrade. Najčuvenije i najskuplje vino sa teritorije raspale Jugoslavije bio je i ostao do danas dingač, ali on se zapravo pravi od loze plavac mali koje ima duž cele Jadranske obale. Dingač je, međutim, samo sa određenog ograničenog zemljišta na Pelješcu.

Neke privatne vinarije u Srbiji prave svake godine sve bolja, u međunarodnim okvirima sve konkurentnija vina. Oduvek su na ceni bila crvena vina iz Metohije, i danas su odlična. Neshvatljivo mi je da u Srbiji, u kojoj na sreću možete naći slovenačka, hrvatska, bosanska, crnogorska i makedonska vina, vina sa Metohije nema, pa nema.

Pošto ste, dakle, degustirali izvesnu količinu vina na organizovanoj degustaciji, možete da naručite bocu onog koje vam se svidelo i koje sebi možete da priuštite, na miru ga popijete uz jelo i kući ponesite sanduk ili dva.

Živeli!

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com  

Tagovi:

Aleksandar Vučić vino degustacija vina ispijanje vina otvoreni balkan vino sajam vina beograd vino vučić pijan
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Studentski marš na Novi Sad

31.oktobar 2025. Katarina Stevanović / R.V.

BLOG Neverovatna energija u Novom Sadu, doček šetača iz svih krajeva Srbije

Dan drugi. Studenti iz Beograda stižu u Novi Sad. Reporterka „Vremena“ Katarina Stevanović je sa njima. Preostalo je još jako malo

Mediji

31.oktobar 2025. M. L. J.

Mediji Junajted grupe traže od vlasnika – da ih proda

N1, Nova, Radar i Danas traže od Junajted grupe, njihovog vlasnika, da otkupe ove medije od vlasnika po tržišnim principima, uz finansijsku podršku kredibilnih eksternih investitora

Obraćanje

31.oktobar 2025. S. Ć.

Aleksandar Vučić: Otiću ću u subotu u crkvu da se pomolim Bogu

U za njegove pojmove nikad kraćem obraćanju, predsednik Srbije Aleksandar Vučić je rekao da će u subotu otići u crkvu da se pomoli Bogu, da zapali sveću za sve žrtve novosadske tragedije, i pozvao druge da slede njegov primer

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić

Istraživanja javnog mnjenja

31.oktobar 2025. Milica Srejić

Vučić tobože na 50 odsto, ali nešto neće izbore

Tabloidi prenose navodno istraživanje prema kojem SNS ubedljivo dobija izbore. Ali, Vučić dobro zna da su to lažne brojke, kaže za „Vreme“ politikolog Dejan Bursać

Doček studenata

31.oktobar 2025. M. L. J.

Fizioterapeuti su spremni: „Masiraćemo 8.000 studenata-šetača do 4 ujutru“

Velika akcija studenata i srednjoškolaca fizioterapeuta sprema se u Novom Sadu, pred dolazak više od 8.000 ljudi koji šetaju do grada

Komentar

Pregled nedelje

Kakvi ste to ljudi

Mladi ljudi spavali su pod oktobarskim nebom u Inđiji. Šta su za to dobili tamošnji naprednjaci? Još jedan mandat direktora škole ili javnog poduzeća? Legalizaciju divlje gradnje? Ugradnju u lokalne biznisiće

Filip Švarm

Komentar

Režimsko iživljavanje: Beogradski sajam kažnjava izdavače

Odluka Beogradskog sajma da kazni izdavače koji će 1. novembra zatvoriti štandove najnovija je bruka i urušavanje ugleda Sajma knjiga. Režimsko gaženje institucija kulture se nastavlja

Sonja Ćirić
Vučić ispred Skupštine

Komentar

Ogled o posuvraćenom jeziku

Pošto ne može da kaže „odanost je meni važnija od časti“, Aleksandar Vučić će reći da je častan čovek. Bezbroj je takvih primera. U filozofiji, to se zove performativna protivrečnost: izricanjem vrednosnog suda upada samome sebi u usta

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1816-1817
Poslednje izdanje

Naš jubilej

35 godina Vremena Pretplati se
Od 1. novembra do 1. novembra

Kako su studenti vratili nadu Srbiji

Intervju: prof. Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Ne smemo da izneverimo studente

35 godina Vremena – 1990

Anticivilizacija

Uz 35 godina “Vremena”: Svet, od 1990. do danas

Doba umiranja iluzija

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure