img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rat u Ukrajini

Preimenovanje ulica u Ukrajini: Raskrštavanje sa ruskom kulturom

08. avgust 2022, 08:16 J.H.
Foto: Wikipedia.org
Nepoželjan u Ukrajini: Aleksandar Puškin
Copied

Prorežimski ruski mediji naglašavaju često preterano raskrštavanje Ukrajinaca sa tragovima ruske kulture, ne navodeći da je to posledica vojnog napada Rusije na Ukrajinu i okupacije dela njene terirorije, razaranja zemlje i izazivanja najveće izbegličke krize u Evropi posle Drgog svetskog rata. Zbog stroge cenzure u Rusiji takvo izveštavanje ne bi ni bilo moguće, mediji moraju da se pridržavaju striktinh smernica koje je propisao Kremlj

Ministarstvo kulture Ukrajine počelo da preimenuje ulica koje su nazvane po ruskim pesnicima, piscima i herojima, a razmatra se i uklanjanje spomenika Katarine Druge, na čijem mestu se navodno planira postavljanje spomenik u čast američkog porno glumca Bilija Heringtona, piše Sputnjik.

U Ukrajini će, tvrdi Sputnjik, biti preimenovane ulice Puškina, Majakovskog, Mičurina i mnogih drugih značajnih Rusa. Jedna od ulica u ukrajinskom gradu Ternopolju, koja je nosila ime po Juriju Gagarinu, preimenovana je, piše Sputnjik, u čast jednog od osnivača Društva ukrajinskog jezika Ivana Gavdide.

Istovremeno, peticija da se spomenik Katarine Druge u Odesi zameni spomenikom američkom glumcu Biliju Heringtonu koji se proslavio u porno filmovima 1990-ih, a objavljena na sajtu kabineta predsednika, dobila je navodno više od 25.000 glasova. Kako kaže za Sputnjik istoričar i vojni ekspert Boris Julin, Ukrajinci ovim postupkom žele da pokažu da nemaju niti zajedničku istoriju niti kulturu s ruskim narodom.

„U Sovjetskom Savezu, a pre toga u Ruskoj imperiji, Rusi, Ukrajinci i Belorusi su bili srodni narodi. Svi su živeli zajedno i sporazumevali se bez pomoći prevodioca. Preimenovanjem ulica i skidanjem spomenika, Ukrajina želi da pokaže da su ova dva naroda potpuno tuđa jedan drugom, kao i da nemaju ništa zajedničko“, kaže Julin.

Prema mišljenju vodećeg istraživača za bezbednosne studije Ruske akademije nauka Konstantina Blohina, Kijev trenutno želi da formira sopstveni identitet. „U svetu postoji mnogo država. Svaka od njih ima svoju istoriju. Narod u Ukrajini razgovara na ruskom jeziku, dok je njihova istorija tesno povezana sa Rusijom. Njih to veoma nervira. Zbog toga Ukrajinci pokušavaju da formiraju sopstveni identitet koji će biti zasnovan na rusofobiji“, kaže Blohin, dodajući da njihove postupke podržavaju i podstiču SAD.

Pisac i vojni istoričar Mihail Polikarpov kaže za Sputnjik da ova „rusofobna histerija“ traje već duže vreme u Ukrajini. „Ukrajinci su prvo počeli da zabranjuju ruski jezik u medijima. Nije isključeno da će od septembra čak biti obustavljena i nastava ruskog jezika u školama. Njihova politika za sve krivi naš narod, jezik i kulturu. Kijevski režim želi da izbriše postojanje ruske istorije“.

Sputnjik navodi da je predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da je Katarina Druga „diskutabilna istorijska ličnost koja je svojim postupcima nanela veliku štetu ukrajinskoj državnosti i kulturi“.

Sputnjik, kome je zbog širenja proruske propagande zabranjen rad u EU i SAD, ne navodi, jer je to zabranjeno medijskom cenzurom u Rusiji, da je ponekad preteranu averziju prema ruskoj kulturi izazvala prvo ruska okupacija Krima, a potom invazije Rusije na Ukrajinu sa ciljem da se okupiraju dodatne teritorije. Vojnim napadom na Ukrajinu Rusija je defnitivno odgurnula Ukrajinu od Rusije i podstakla mnoge građane Ukrajine da se distanciraju od ruskog identiteta.

J.H./FoNet

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

preimenovanje ulica ukrajina puškin ukrajina Rat u Ukrajini ruski pisci ukrajina
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Skadarlija

Izgradnja hotela

29.jul 2025. Milica Tošić

Skadarlija: U dvorištu Đure Jakšića niče hotel od pet spratova

Posred Skadarlije treba da nikne petospratni hotel „Mali vrabac“. Zbor građana Starog grada hoće da spreči njegovu izgradnju tamo gde mu tolikom mesto nije

Ratko Mladić

Ratni zločini

29.jul 2025. K. S.

Ratko Mladić: Hag odbio zahtev za puštanje na slobodu

Haški mehanizam za međunarodne krivične tribunale odbio je zahtev Ratka Mladića za prevremeno ili privremeno puštanje na slobodu iz humanitarnih razloga

Upad na DUNP

29.jul 2025. I.M.

Novi Pazar: Studenti ponovo u zgradi Državnog univerziteta

Studentima su ponovo otvorena vrata Državnog univerziteta u Novom Pazaru, pošto su jutros izbačeni iz zgrade

Protesti u Srbiji

29.jul 2025. K. S.

Ostaju u kućnom pritvoru: Odbijen zahtev za puštanje šestoro novosadskih aktivista

Zahtev za puštanje iz kućnog pritvora šestoro aktivista Pokreta slobodnih građana i Studentske grupe Stav iz Novog Sada odbijen je

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić

Zborovi građana

29.jul 2025. M. T.

Gde je sve Vučić nepoželjan: Mesne zajednice širom Srbije dodeljuju mu titulu „persona non grata“

Još jedan Zbor građana u Srbiji proglasio je Aleksandra Vučića za personu non grata – ovoga puta Zbor građana Mesne zajednice „Boško Buha“ u Novom Sadu. U kojim je sve mestima Vučić dobio titulu „nepoželjne osobe“

Komentar

Komentar

Čistka sudija i tužitelja: Vraćanje paste u tubu

Da li iko veruje, osim možda Vučića, da bi čistka tužilaca i sudija uspela? Da li on zaista veruje da može da pronađe dovoljan broj Bokana, jer, ako ćemo pravo, Bokan je ipak biser među biserima

Ivan Milenković

Komentar

Drama i Srbija: Zašto je bilo lako poverovati da Iva Štrljić dobija funkciju

Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure