![](https://vreme.com/wp-content/uploads/2024/07/Kfor-1-foto-Facebook-Kfor-309x232.jpg)
Kosovo
KFOR: Vežbe prevazilaženja fobije od vatre
Pripadnici KFOR-a su na vežbama posebnu pažnju posvetili prevazilaženju “fobije od vatre”, javlja KoSSev. Za to imaju dobar razlog
Godinama unazad Zajednica srpskih opština (ZSO) je tačka sporenja u dijalogu Srbije i Kosova. Priština odbija da implementira ovu obavezu iz Briselskog sporazuma, koja je minimum na kome Beograd insistira da bi se nastavio dijalog. Očekuje se da bi na sastanku u Briselu, koji je planiran za 18. avgust, pitanje formiranja ZSO moglo da bude u prvom planu
Da je neophodno da Beograd i Priština implementiraju sve ono što su dogovorili u mnoštvu sporazuma, međunarodna zajednica ponavlja već godinama. Iza takvog stava nedvosmisleno stoje i Evropska unija i Sjedinjene Američke Države. Takva poruka šalje se i uoči najavljenog sastanka na vrhu dve strane u Briselu 18. avgusta.
Američki izaslanik za Zapadni Balkan i dijalog Beograda i Prištine Gabrijel Eskobar poručio je da svi raniji sporazumi moraju da se implementiraju, što uključuje i Zajednicu srpskih opština (ZSO), „i da o tome treba da se razgovara na sastanku predsednika Srbije Aleksandra Vučića i premijera Kosova Aljbina Kurtija“.
Zajednica srpskih opština godinama unazad je tačka sporenja između Prištine i Beograda. Prištine odbija da implementira tu obavezu iz Briselskog sporazuma koji je potpisan 2013. godine, a koja je minimum na kome Beograd insistira da bise dijalog nastavio. Ta obaveza, bar zvanično, bila je i povod za nebrojene najave Srpske liste, predstavnika Srba na Kosovu, da napuste kosovske institucije.
Te 2013. godine kada je u Briselu potpisan sporazum o normalizaciji odnosa, Zajednica srpskih opština predstavljana je kao „kamen temeljac“ ovog dogovora. Kako Ahtisarijev plan nije bio dovoljan da se osiguraju prava Srba, ZSO bi prema dogovoru u Briselu trebalo da bude dodatni mehanizam zaštite srpskog stanovništva na Kosovu u 10 opština sa većinski srpskim stanovništvom.
Kamen spoticanja
Iako je Briselski sporazum nesumnjivo regulisao brojna pitanja u odnosima između Srbije i Kosova, odredbe koje se tiču Zajednice srpskih opština uopštene su i neprecizne. Ta „konstruktivna dvosmislenost“, kako se tada govorilo, sada dolazi na naplatu jer Beograd i Priština ne mogu da se dogovore oko statuta, što bi bio prvi korak ka formiranju ZSO. Razlozi za to su što dve strane potpuno različito tumače šta bi trebalo da bude uloga udruženih opština sa većinski srpskim stanovništvom.
Priština i Beograd ne mogu čak ni da se dogovore oko imena ove tvorevine. Za kosovske vlasti to bi trebalo da bude „Asocijacija srpskih opština“, dok Beograd insistira na nazivu „Zajednica srpskih opština“. Razlika nije samo semantička, jer se u slučaju Asocijacije radi o labavijoj formi povezvanja, bez ikakvih izvršnih ovlašćenja.
Iz straha da se na tlu Kosova ne stvori nova Republika Srpska, kosovske vlasti insistiraju da Asocijacija deluje poput nevladine organizacije koja bi se brinula o očuvanju kulturnih, jezičkih i drugih identiteta Srba na Kosovu. Takav predlog za Beograd je neprihvatljiv.
Formiranje ZSO prvobitno je bilo planirano za kraj 2013, a devet godina kasnije njeno uspostavljanje i dalje visi u vazduhu. Ako se uzme u obzir da EU i SAD smatraju da odluka Prištine o ličnim kartama i registarskim tablicama treba da ostane na snaazi, te da o tome zapravo i ne može da se pregovara, taktika srpskih pregovarača u Briselu mogla bi da bude jače insistiranje i pritisak na Prištinu da krene u formiranje ZSO.
S.P./RSE/KoSSEV
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Pripadnici KFOR-a su na vežbama posebnu pažnju posvetili prevazilaženju “fobije od vatre”, javlja KoSSev. Za to imaju dobar razlog
Tokom posete kancelara Nemačke Olafa Šolca Beogradu biće potpisan Memorandum o razumevanju između Evropske unije i Srbije o „strateškom partnerstvu o održivim sirovinama i lancima proizvodnje baterija i električnih vozila", saznaje N1. Vučić smatra da su Rio Tinto i EU uklonili sve sumnje u ekološku bezbednost projekta
Radovi na rekonstrukciji i modernizaciji Kalenić pijace počeće početkom 2025. godine. To je najveći kapitalni projekat ove godine u Beogradu po iznosu sredstava - dve milijarde dinara. Prethodna rekonstrukcija Kalenića završena je 2017.
Udruženja poljoprivrednika su najavila protest za petak, 19. jul, zbog neispunjenih obećanja bivše premijerke, a sadašnje predsednice Skupštine Srbije Ane Brnabić
Četvorica čuvara i dvoje osuđenika lakše su povređeni kada su se sudarili putničko vozilo i kombi Ministarsva pravde na regionalnom putu Pančevo-Vršac kod Alibunara
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve