A jedna druga privatna klinika u Beogradu došla je u žižu javnosti ne zbog propusta i tragičnih posledica po pacijente, već zbog činjenice da je vodi rođeni brat premijera Crne Gore Dritana Abazovića, a u njoj radi partnerka premijerke Srbije Ane Brnabić. Mediji su preneli da njih dvoje uskoro otvaraju novu kliniku u bivšoj zgradi BIGZ-a, navodno uz svesrdnu pomoć ovdašnjih vlasti, a pre svih ministra finansija Siniše Malog. Inače, za njega se tvrdi da je povezan sa firmama koje stoje iza celog projekta.
Te navode demantovao je dr Džihan Abazović (na slici) i objasnio da sa premijerkinom partnerkom dr Milicom Đurđić, specijalistkinjom radiologije, sarađuje već dve decenije. Takođe i da ne planiraju otvaranje bolnice u BIGZ-u jer su nedavno otvorili novu bolnicu u kojoj su manjinski vlasnici.
Nova Opšta bolnica “BioCel” nalazi se u novom stambeno-poslovnom kompleksu “West 65” na Novom Beogradu i u njeno opremanje uloženo je sedam miliona evra. Najveći vlasnički udeo (75 odsto) ima firma “Ensifolia Limited” registrovana na Kipru, 15 odsto drže “Robne kuće Beograd” u vlasništvu biznismena Milije Babovića, a ostalo nekoliko lekara kao fizička lica.
“Pogodilo me je pisanje medija, taj senzacionalizam u kome je glavno bilo to što je moj brat premijer u susednoj državi ili što je šefica radiologije partnerka predsednice Vlade u Srbiji. To što mi je brat premijer, dobilo je daleko veću medijsku pažnju nego moj CV. A valjda i mi, ‘sitna boranija’, nešto radimo, imamo svoj život”, izjavio doktor Abazović za list “Danas” i naglasio kako nova bolnica ima za cilj da omogući našim ljudima da za savremene metode lečenja i inovativne terapije ne moraju da putuju u inostranstvo.
Ukoliko, naravno, ti pacijenti nisu “sitna boranija” i imaju mogućnost da plate lečenje.
Smrt pacijenta nakon zahvata u privatnoj klinici
Alternativni kostolomci
Više javno tužilaštvo u Beogradu sprovodi istragu o smrti pedesetosmogodišnjeg Beograđanina Milana Đurića koji je preminuo 9. jula na Institutu za ortopediju na Banjici. Tamo je prebačen krajem marta pošto mu je nakon tretmana u privatnoj klinici za alternativnu medicinu “Balans medika” polomljen prvi vratni pršljen.
Mediji prenose da je Đurić posle intervencije kiropraktičara ostao paralisan i potom prebačen na Banjicu, gde je uveden u veštačku komu i nakon tri meseca preminuo. Po nalogu Tužilaštva, obavljena je obdukcija i čekaju se rezultati na osnovu kojih će se proceniti ima li krivičnog dela i u čijoj je nadležnosti slučaj, a u međuvremenu je inspekcija Ministarstva zdravlja utvrdila da “Balans medika” nije imala licencu za rad.
Inspektori nisu mogli da uđu u privatnu kliniku, a kasnije je vlasnica Jadranka Šunić izjavila za “Večernje novosti” kako su zatvorili ordinaciju i ne primaju pacijente nakon tragičnog događaja.
Za Jadranku Šunić se u javnosti prvi put čulo pre 13 godina, posle hapšenja Radovana Karadžića, jer je pratila njegove seminare i predavanja dok se krio od Međunarodnog suda za ratne zločine u Hagu i predstavljao kao doktor kvantne medicine Dragan David Dabić, a kasnije ga i angažovala da leči pacijente u “Balans mediku”. O tome svedoči i reportaža “Njujork tajmsa” iz 2009. godine, u kojoj se sagovornica Jadranka Šunić hvalila poznanstvom sa “doktorom Dabićem” i poklonima koje je dobila od njega.
Od 2005. godine kada su u Srbiji ozakonjeni pojedine metode alternativne (komplementarne) medicine, otvoreno je na stotine ordinacija od kojih se za neke već dokazalo da su radile bez dozvola i licenci, te da su se bavile nadrilekarstvom i obmanule mnoge pacijente, naštetile njihovom zdravlju, pa čak i dovele do smrtnog ishoda.
Atlas je prvi pršljen kičmenog stuba i kako ovih dana ističu priznati lekari, vrlo je opasno baviti se njegovom manipulacijom. No, u Srbiji je aktivno više od 500 kiropraktičara, uglavnom bez stručne kvalifikacije i licence. Reklamiraju se na internetu i u medijima, a očigledno da im, bez obzira na brojna upozorenja i ovakve tragične slučajeve, ne manjka pacijenata.
Napad na novinare
Šešeljevo divljanje na nacionalnim frekvencijama
foto: tanjug / zoran žestić…
Lider Srpske radikalne stranke u ostavci i osuđeni ratni zločinac Vojislav Šešelj dopunio je svoju bibliografiju knjigama o novinarima Snežani Čongradin i Milojku Pantiću, uvredljivih naslova i sadržaja baš kao i prethodne, a svoja stalna gostovanja u provladinim medijima iskoristio je za reklamu novih dela i dodatno blaćenje targetiranih novinara.
“Vi znate da su mnogi srpski izdajnici često mene nazivali ratnim zločincem i da mnogi to još uvek rade. Svaki koji me nazove ratnim zločincem mora da očekuje osvetu s moje strane – dobije knjigu u čelo”, poručio je Šešelj sa Televizije Pink i izložio knjige “Mungos iz peščare Snežana Čongradin” i “Milojko Pantić Pušikurčević”.
Prozvani nisu želeli da komentarišu Šešeljeve uvrede, ostavili su to drugima, a koleginice i kolege, novinarska udruženja i javne ličnosti osudili su pre svega televizije koje kontinuirano promovišu opskurne i kontroverzne ličnosti i daju im priliku da nesmetano šire govor mržnje i uvreda.
“Šešelj je odavno potrčko svog bivšeg potrčka, tako da je jasno da ovakve napade na novinare radi uz blagoslov vlasti koja ga pušta da svoje odvratne knjige promoviše na nacionalnim frekvencijama, poput Hepija i Pinka”, izjavio je urednik “Danasa” Dragoljub Petrović.
Novinar Bojan Tončić je kupio obe knjige u sedištu SRS-a u Zemunu, gde se jedino i prodaju i preneo čitaocima da svaka ima više od hiljadu strana, ona o novinarki “Danasa” teži 1.426 grama, a druga, o nekadašnjem sportskom komentatoru RTS-a i danas uredniku nezavisne produkcije “Sportsko politička galaksija” – 1.463. Polovina strana u obe “knjižurine kojima treba zaseniti prostotu” otpada na “Medijsku hronologiju”, odnosno, preuzetim tekstovima o Šešelju iz juna, jula i avgusta 2019. godine, koji nemaju veze na temom.
“Ima li šta dobro u ovoj knjizi?”, pita se Tončić u kolumni na portalu Al Džazire i odmah odgovara: “Da, naravno, gotovo sve kolumne Snežane Čongradin objavljene u Danasu”.
Najava dolaska ruske TV
Kome treba RT u zemlji proputinovskih medija
Ruska državna televizijska mreža “Raša tudej” (Russia Today – RT) planira da uskoro otvori predstavništvo u Srbiji, a ova vest ne samo da je izazvala brojne komentare u našoj zemlji, već je pokrenula i oštre reakcije iz Evropske unije.
Televiziji RT je nekoliko dana nakon početka invazije Rusije na Ukrajinu, odlukom Saveta Evropske unije, onemogućena distribucija programa na teritoriji EU (takođe i drugom ruskom državnom mediju “Sputnjik”), uz obrazloženje da je puka propagandna mašinerija države agresora.
“RT je deo instrumentarija propagande i dezinformacija Rusije s kojom Kremlj dopunjuje svoju ilegalnu agresiju protiv Ukrajine i ubijanja Ukrajinaca”, saopštio je pre neki dan portparol EU Peter Stano odluku Saveta reagujući na najavu otvaranja ekspoziture RT u Beogradu i dodao da se “od Srbije, kao zemlje kandidata, očekuje da se postupno usklađuje sa spoljnom i bezbednosnom politikom EU i sa njenim odgovarajućim odlukama”.
A uticajna poslanica Zelenih u Evropskom parlamentu Viola fon Kramon poručuje kako je “opasnije od neuvođenja sankcija Rusiji pružanje aktivne pomoći ruskim predstavnicima u širenju propaganda”, tražeći od Aleksandra Vučića i vlasti u Beogradu da “jasno kažu na čijoj su strani”.
Pojedini ovdašnji novinari i analitičari smatraju da je najava dolaska RT u Srbiju “dimna bomba” iz Kremlja, koja će ipak stvoriti nove probleme Srbiji u odnosima sa EU i Sjedinjenim Američkim Državama, a većinska domaća javnost će biti uverena da se sprovodi cenzura ruskih medija.
A i što bi režim Vladimira Putina ulagao u RT u Beogradu kad veliki broj medija u Srbiji već deceniju i duže svakodnevno širi njegovu propagandu, a poslednja četiri meseca tako prilježno i uspešno da program RT izgleda kao lajt verzija nekih ovdašnjih televizija.
UEFA kaznila FSS
Rasistički i laserski napadi sa tribina
Zbog rasističkog skandiranja, ulaska navijača na teren i korišćenja lasera za zaslepljivanje gostujućih igrača na utakmicama sa Norveškom i Slovenijom u Beogradu, fudbalska reprezentacija Srbije igraće narednu utakmicu Lige nacija kod kuće bez prisustva publike, a Fudbalski savez Srbije dužan je da plati Evropskoj fudbalskoj federaciji (UEFA) kazne u ukupnom iznosu od 43.000 evra.
Iz sedišta UEFA je objavljena samo odluka, ali ne i obrazloženje, tako da se ne zna šta su od uvredljivih pesama i parola sa tribina registrovali delegati utakmica, ali da su gostujući reprezentativci vređani, kao i da se po običaju pevalo protiv “Šiptara”, “ustaša” i drugih “srpskih neprijatelja”, nema spora.
Posebno zabrinjava što nacionalističke i uvredljive poruke horski izvikuju i maloletnici, osnovci iz mnogih gradova koji organizovano i besplatno dolaze na utakmice.
U istoj odluci UEFA naloženo je da reprezentativci Srbije pred utakmicu sa Švedskom, krajem septembra u Beogradu, nose transparent “Ne rasizmu”. Pred praznim tribinama, doduše, a videćemo vrlo brzo, čim “navijači” ponovo budu na tribinama, koliko će kazne biti delotvorne.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Po Ugovoru koji su na Vidovdan ove godine potpisali partijarh Porfirije i Đuro Macut, Vlada je SPC odobrila 763.100.000 dinara. Crkvi je odmah uplaćeno 234.800.000 dinara, a ostatak bi trebalo da bude isplaćen do kraja novembra 2026. godine. Dokument do koga je došlo “Vreme” pokazuje da je ovaj novac – dakle oko 6,5 miliona evra – namenjen za izradu novog mozika veličine 2315,33 kvadratnih metara. Nije jasno o kom se mozaiku radi jer je uređenje enterijera završeno 2020. godine. Alarm javnosti uključile su dve činjenice: javni novac uplaćen je na jedan od računa koje SPC ima u “Alta banci”, a drugo je sumnja da je novac u gotovini iznet iz Srbije i predat izvesnim partnerima u Moskvi. Kao izvšilac se pominje Dejan Nakić, a prema brojnim izvorima “Vremena” iz SPC, on je od ranije pominjan po raznim kontroverzama povezanim sa poslovanjem Crkve
Šta nova vlast može da radi sa ljudima iz sistema bezbednosti koji su prihvatili da u ime jednog režima vode specijalni, hibridni rat protiv većine svojih građana? Šta da radimo sa ljudima koji su prihvatili takva pravila igre? Moramo da se oslobodimo tereta koji predstavljaju, jer oni nisu sposobni da rade svoj posao. Ne, to nije odmazda. Studentski pokret je od početka insistirao na tome da se uredi državni sistem, a to podrazumeva i vrlo radikalne mere u bezbednosnom sistemu, gde sede ljudi koji su godinama dobijali velike plate da bi pratili i šikanirali protivnike vlasti. Oni moraju da odu iz službe. Ako su svi takvi, svi moraju da odu
Pozivi na “prijateljske razgovore”, optužbe za špijunažu, pokušaji vrbovanja, pretnje i praćenje. Doroteja Đenisijević i Lazar Mišić, studenti Poljoprivrednog fakulteta, govore za “Vreme” kako je izgledao njihov susret sa Bezbednosno-informativnom agencijom i šta je usledilo kada su odbili saradnju
Skrivena oprema u fakultetskom amfiteatru, špijunski softver u studentskom telefonu, nadziranje tužilaca i privatni razgovori na televiziji. Posle političke promene ostaje pitanje ko upravlja tim sistemom. Sudija Milimir Lukić traži ukidanje Bije, nezavisnu istragu i otvaranje dosijea. Predrag Petrović upozorava da bi Služba mogla da preživi i ovu promenu – preko novih saveznika
Iz dokumentacije u koju je BIRN imao uvid jasno je kako su postojali razlozi da Narodna banka Srbije (NBS) mnogo ranije uđe u detaljnu kontrolu rada Alta banke, a neki od rizika koje je kontrola centralne banke našla krajem oktobra 2026. postojali su i duže od godinu dana. Pitanje je zašto NBS nije reagovala ranije
Vučić je pomilovao batinaše i Dijanu Hrkalović. Izborni pobednici treba da ukinu sultansko ovlašćenje koje jednom čoveku omogućava da se izmotava sa celim pravosudnim sistemom
ALTA imperija Davora Macure je presađeno srce korumpiranog režima Aleksandra Vučića koji je poražen na izborima 25. oktobra. Iz ALTA banke putevi vode direktno ka vrhu naprednjačke vlasti.
Stvari se odigravaju zapanjujućom brzinom, jednako zapanjujućom kao i brzina kojom je Vučić priznao ubedljiv poraz. Nestrpljenje je razumljivo, ali nije na mestu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.