img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Analiza

Avio-saobraćaj: Letnja kataklizma 2022. godine

15. јул 2022, 10:51 Petar Vojinović
Foto: AP Photo
Putnički košmar: Haos na aerodromima
Copied

Avio-kompanije, često s pravom, upiru prst u aerodrome i kontrole letenja zbog problema koje preživljavaju. Britiš ervejz je još u maju kritikovao aerodrom Hitrou zbog nedostatka zemaljskog osoblja. Lufthanza krivicu slaže po sledećim faktorima: štrajkovi kontrolora letenja, letnje nevreme i, posebno, povećan broj prijava oboljenja zaposlenih od korone. Jer i zaposleni u avio-industriji su ljudi, po prirodi posla češće će se zaraziti i karantin podjednako dugo traje i za njih

Letnja sezona avio-saobraćaja 2022. godine ostaće zapamćena po istorijski najvećim gužvama na prenatrpanim aerodromima, do sada nezabeleženom broju otkazivanja i kašnjenja letova, drastičnom padu kvaliteta usluga i indirektnom spoznajom kolike su zaista posledice pandemije na čovečanstvo.

Najbezbedniji, najbrži i najpraktičniji vid saobraćaja je upravo avio-saobraćaj. To je jedina opcija za mnoge kategorije putnika i najslojevitiji i najkompleksniji način da se prevezete od tačke A do tačke B. Letnja sezona u ovoj industriji traje od poslednje nedelje marta do poslednje subote oktobra. Zimi se gotovo ne leti. Sve što leti, od nekoliko kategorija putnika (redovan saobraćaj, čarter, poslovni putnici, grupe putnika) leti u ovom sedmomesečnom prozoru.

U leto kada, dakle, svi nagrnu, ceo sistem (i pre pandemije korone) biva napregnut. Aerodromi treba da opsluže putnike, a možda nisu spremni. Avio-kompanije treba da prevezu putnike, a možda imaju finansijskih problema i možda će baš tokom letnje sezone nezadovoljni piloti, kabinsko osoblje, tehničari i drugi iskoristiti priliku za štrajk. Dodajte na sve to uticaj meteo-uslova, kada letnje munje i gromovi poremete ceo slojevit sistem avio-saobraćaja na nekoliko sati bez upozorenja, probleme sa funkcionisanjem kontrole letenja, i imate savršenu oluju faktora koji svaku letnju sezonu čine paklenom, bila pandemija ili ne, bio konvencionalni rat do sada nezabeleženog obima na evropskom kontinentu ili ne, bila energetska kriza ili ne.

Kako smo došli dovde?

Kolaps avio-saobraćaja u ovogodišnjoj letnjoj sezoni rezultat je kombinacije uticaja korone na poslovno-operativni segment avio-industrije, i inherentnih sistemskih problema koji su karakteristični za letnju sezonu. Međutim, samo uticaj korone bio je toliko drastičan da smo u industriji počeli da koristimo termine kao “istorijski” ili “nezabeleženo”.

Avio-saobraćaj je u 2020. i 2021. godini doživeo kataklizmičan kolaps potražnje za svojim uslugama. Preko noći je eliminisano preko 85 odsto aktivnosti avio-kompanija, aerodroma, kontrola letenja, ketering kompanija, kompanija koje opslužuju avione, kompanija koje obezbeđuju zaposlene na obezbeđivanju sistema. Brojke prevezenih putnika bile su slične kao 1950. godine, u industriji koja je do tada svake godine, u svakom svom segmentu konstantno rasla.

Industrija je, u potpunosti nepripremljena na to što joj se dogodilo, morala da reaguje brzo. Morala je da se kontrahuje, da otpusti radnike u brojevima u kojima nikada nije planirala da ih otpusti.

Kada pričamo o prvoj reakciji, moramo napraviti razliku između profila zaposlenih. Na aerodromima rade ljudi koje lakše možete zameniti, a u avio-kompanijama profili koje ne možete obučiti za nekoliko meseci, dok kontrola letenja ima najkompleksniju strukturu profesionalaca, koje takođe ne možete naći na ulici. Sve pomenute organizacije snalazile su se kako su znale i umele. Avio-kompanije su dobijale državnu pomoć kako bi finansirale i sačuvale ionako skup karakter svojih operacija (koji im, zapravo, veoma retko dozvoljava neke pristojne marže ili profit), i to jedva, na tehničko-kadrovskoj ravni; zaposleni su slati na neplaćena odsustva gde je to bilo moguće, dok su aerodromi i kompanije koje se bave opsluživanjem aviona na aerodromima otpuštali zaposlene čije su kvalifikacije niže, koji se relativno lako obuče za dve do tri nedelje, misleći da će svi ti ljudi pohrliti nazad kada se, jednom, potražnja za avio-saobraćajem vrati.

IATA, globalno udruženje koje okuplja i zastupa avio-kompanije, zvocala je konstantno tokom najdepresivnijih dana korone da države ne mogu toliko nasumično da se zatvaraju i otvaraju, da moraju pojednostaviti sistem testiranja i ograničenja. Upravo je IATA smislila nekoliko načina i aplikacija kako je moguće bilo putovati i tokom korone. Globalno sinhronizovano rešenje nije bilo moguće, budući da avio-kompanije i aerodromi u svojim zemljama nisu imali nikakav uticaj na često konfuzne i nasumične antikovid mere. IATA zato i dan-danas govori: “Upozorili smo vas.”

Nakon popuštanja mera za prevenciju širenja korone, baš negde u zoru početka letnje sezone avio-saobraćaja u martu, putnici su se vratili u avione. Avio-karte se inače prodaju nedeljama, pa i mesecima unapred u većini slučajeva. Dve godine neodlaska na more je odjednom prevedeno na do sada nezabeleženo zakupljivanje aviona u sklopu turističkih aranžmana (čarter saobraćaj). Avio-kompanije, aerodromi i sve druge prateće kompanije morali su da prihvate ovu novu potražnju, kako bi makar za nijansu popravili nezabeležena crnila u sekciji negativnog prihoda na svojim bilansima. Primali su sve te uplate unapred, obećavali su uslove putovanja kao i ranije, da bi tek naknadno shvatili, posebno aerodromi, da nemaju kapacitet da ispune preuzeto.

Anatomja problema

Prva ozbiljnija naznaka kataklizme došla je iz činjenice da, pre svega u domenu aerodroma, svi oni otpušteni koji utovaraju avione, pune ih gorivom, pregledaju ručni prtljag pre ukrcavanja, nisu želeli da se vrate na posao. Sve i da ste uspeli da ih pronađete i zaposlite, kao aerodromi i hendling kompanije imate sledeći, nesavladiv problem – njihovu sertifikaciju kod nacionalnih regulatornih vazduhoplovnih tela i bezbednosnih službi. Naime, svaki od ovih zaposlenih, koliko god da njihovi poslovi ne zvuče komplikovano i zahtevno, da bi opsluživali avione svaki dan moraju preći državnu granicu koja većinu aerodroma deli na pola (takozvani landside i airside). To zahteva specifična odobrenja koja u proseku traju od tri do šest meseci, i taj proces nije moguće ubrzati.

Tako je u Evropi od 1. do 23. juna otkazano dva odsto svih letova. To i nije toliko loš procenat, reklo bi se na prvi pogled, ali lančane reakcije koje uzrokuje jedan pomeren i otkazan let izazivaju novu lančanu reakciju na drugom kraju sistema, i drama se eksponencijalno širi. Sve to u industriji koja se ponosi da obično, kada nema problema, obavi 99 odsto zakazanih i prodatih letova. Putnici su na to naviknuti i razumljivo je da i objektivno mali broj otkazivanja i pomeranja doživljavaju izuzetno loše.

Na američkom kontinentu je preventivno otkazano 15 odsto letova od juna do avgusta. Slike nepreglednih količina neisporučenog prtljaga dnevno šokiraju. Sve i da vam let stigne na vreme, da ne promašite konekciju, nedostatak pomenutih radnika na opsluživanju aviona je hroničan.

Šokiraju i izveštaji sa amsterdamskog Šipola i kilometarskih redova da uopšte uđete na aerodrom, londonskog Hitroua, koji srpskoj nacionalnoj avio-kompaniji unapred javlja da popodnevne letove za vikend neće moći da opsluži, pa Er Srbija ne mora ni dolaziti. Relevantni podaci kažu da Šipol, Hamburg i Brisel imaju najviše otkazivanja letova u periodu od 1. do 23. juna.

…

Ceo tekst možete da pročitate OVDE.

Autor je urednik portala Tango Six

 

VREME br.1644, 7.jul 2022.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Avio saobraćaj brisel aerdrom gužve hambrug aerdrom gužve hitrou IATA jetenje leto 2022. kašnjenje letova korona avio-saobraćaj manjak aerrdromskog osoblja problemi avio-saobraćaj Šipol gužve
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Centar za društvenu stabilnost

27.септембар 2025. B. B.

„Građani protiv blokada“ sutra i na protestnoj šetnji do RTS-a

Centar za društvenu stabilnost iz Novog Sada u nedelju poziva na skupove „Građani protiv blokada“. U Vranju planiraju „ispraćaj ćacadi“

Lokalni izbori

27.септембар 2025. B. B.

Studenti protiv mašinerije: Počela borba za Negotin i Mionicu

Opozicija iz Negotina kaže da u tom gradu, pred nadolazeće lokalne izbore, SNS već ide od vrata do vrata i deli poklone, i da vladajuća partija na te izbore gleda „kao na borbu na život i smrt“

Mural

27.септембар 2025. Jelena Đukić-Pejić (DW)

„Kad se vojska na Kosovo vrati…“: Fantazija o srpskoj Gazi?

Da li režim finansira ili samo čuva murale na kojima širom Srbije piše: „Kad se vojska na Kosovo vrati…“? I, šta uopšte znači ta poruka? DW istražuje ovu borbu za simbole i zidove

Ratni zločini

27.септембар 2025. B. B.

Vučić: Nebojša Pavković će biti prevremeno pušten iz Haga

Nekadašnji načelnik Generalštaba i komandant Treće armije Vojske Jugoslavije u vreme rata na Kosovu pravosnažno je osuđen na zatvorsku kaznu od 22 godine za zločine počinjene nad Albancima

Intervju za nemački list

26.септембар 2025. N. R.

Vučić: Studenti jedu triput dnevno, to plaća inostranstvo

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić dao je nesvakidašnji intervju za Frankfurter algemajne cajtung u kojem se branio od optužbi na bizaran način. Intervju je sam zahtevao

Komentar

Komentar

Koliko puta dnevno jede naprednjak?

To što Vučić u činjenici da studenti jedu triput dnevno vidi „obojenu revoluciju“ svedočanstvo je autoprojekcije – on nikad nije iskusio podršku, a da nije plaćena

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Dijalog u skladištu nestalog oružja

Kao što Vučić govori o dijalogu, Dačić i Vasiljević zbore o zakonu, borbi protiv kriminala i policiji od koje „ni jedne nema bolje“. Reč je o čistom fejku, kao što je i sve ostalo pod naprednjačkim režimom

Filip Švarm
Niču zgrade po Srbiji: Hoće li novi zakon reširi problem nelegalne gradnje?

Komentar

Legalizacija kakvu svet nikada nije video – još jednom

Nova kampanja za brzometnu legalizaciju za 100 evra ne razlikuje se u suštini mnogo od one od pre deset godina. Zanimljive su, međutim, finese, poput legalizacije divlje gradnje u nacionalnim parkovima

Radmilo Marković
Vidi sve
Vreme 1812
Poslednje izdanje

Režim u kontraofanzivi

Ko se to nama sprema za izbore Pretplati se
Intervju: Vida Petrović Škero, pravnica

Aleksandar Vučić sprovodi državni udar

Intervju: Kokan Mladenović, reditelj

Ako se Srbija sada ne promeni, prestaće da postoji

Intervju: Vladan Joler, vizuelni umetnik

Mali koraci – veliko buđenje

Istina i mitovi: Srpsko-ruske specijalne veze

I služba i družba

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure