

Iskakanje iz šina
Šapić ćuti posle tramvajske nesreće, niko nije podneo ostavku
Zašto gradska vlast ćuti posle tramvajske nesreće u Beogradu i da li je trebalo da padnu neke ostavke




Vođe NATO-a su prvog dana samita usvojili novi "Strategijski koncept", u kojem se ističe da su "Zapadni Balkan i oblast Crnog mora od strategijske važnosti za Atlantski savez". Finska i Švedska rešile su nesuglasice sa Turskom, čime je otvoren put za prijem ove dve zemlje u NATO
NATO će sveobuhvatnim paketom pomoći Ukrajini koja je suočena s brutalnošću koju Evropa nije videla od Drugog svetskog rata, izjavio je u Madridu glavni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.
Vođe NATO-a su prvog dana samita usvojili i novi „Strategijski koncept“, u kojem se ističe da su „Zapadni Balkan i oblast Crnog mora od strategijske važnosti za Atlantski savez“. „Mi ćemo i dalje pomagati evroatlantske težnje zainteresovanih zemalja Zapadnog Balkana i područja Crnog mora“, podvukli su u ovom dokumentu šefovi država ili vlada NATO-a, dodajući da će „ojačati napore da pospeše njihove sposobnosti da se uhvate u koštac s različitim opasnostima s kojima se sučeljavaju i da osnaže njihovu otpornost da se odupru zloćudnim uplitanjima i nametanjima trećih strana“.
Od pomenutih „trećih strana“, na prvom mestu je Rusija, koja je označena kao „najvažnija direktna pretnja bezbednosti, miru i stabilnosti evro-atlantskog područja“, ali tu je i Kina. „Ispoljene težnje i politike prinude NR Kine su izazov za naše interese, bezbednost i vrednosti“, stoji takođe u novom programskom viđenju buduće globalne uloge NATO-a.
U viziji delovanja NATO-a u idućih deset godina se podvlači da je „snažna i nezavisna Ukrajina od životne važnosti za evro-atlantsko područje“, i kaže da je “ponašanje Moskve odraz ruskih agresivnih akcija protiv suseda i šire zajednice s obe strane Atlantskog okeana“. Takođe se podvlači da „NATO ne želi sukob i ne predstavlja opasnost za Rusku Federaciju“, uz napomenu „da ćemo odgovoriti na ruske pretnje i neprijateljske poteze“.
Od drugih važnih vesti prvog dana samita, finski predsednik Sauli Niniste rekao je da su Helsinki i Stokholm rešili nesuglasice sa Ankarom, čime je otvoren put za prijem ove dve zemlje u NATO. Potpisan je memorandum u kome se Švedska i Finska obavezuju da će istražiti i preduzeti mere da zaustave finansiranja Radničke partije Kurdistana, koju Turska smatra terorističkom, i regrutacije ljudi za potrebe te organizacije, kao i da će se ove dve skandinavske zemlje „efikasno i temeljno pozabaviti nerešenim zahtevima Turske za deportaciju ili ekstradiciju osumnjičenih za terorizam“.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je da je situacija s aplikacijama Švedske i Finske postala „možda najbrži proces“ u razmatranju zahteva zemalja za članstvo u NATO.
M.T./Beta/FoNet
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Zašto gradska vlast ćuti posle tramvajske nesreće u Beogradu i da li je trebalo da padnu neke ostavke


Zbog krivičnog dela Teško ubistvo izvršenog na štetu A. N. 12. maja 2026. godine u restoranu „27“ i drugih krivičnih dela u vezi sa tim, Više javno tužilaštvo u Beogradu sprovodi opsežnu istragu protiv 11 osoba


Šta studenti mogu da urade sa bazom od oko četiristo hiljada mejl-adresa koju imaju? Kako će im to olakšati organizaciju? I koliko ih košta?


Prvi predsednik Demokratske stranke, disident, filozof i književnik, Dragoljub Mićunović preminuo je u 95. godini


Šta konkretno može da se desi ukoliko režim, recimo, ne raspiše izbore u zakonskim rokovima? I zašto je i ono nezamislivo u Srbiji zamislivo
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve