

Mediji
Junajted grupa: Ne prodajemo, ne otpuštamo, gajimo nezavisnost
Dok su novinari N1, Nove S i drugih medija na „tihoj vatri“ zbog promena u kompaniji, iz Junajted grupe tvrde – nema razloga za strah. Nisu, kažu, u dilu sa srpskim vlastima




“Kao što je onaj naš despot sa Dedinja doživeo poraz na svakom polju – vojnom, političkom, nacionalnom i unazadio ovu zemlju za ko zna koliko decenija – tako će i ovaj iz Kremlja. U svakom narodu ima takvih, a pogotovo tamo gde nema kontrole vlasti. Gde god su isključeni demokratski mehanizmi, pre ili kasnije će se pojaviti neko ko će da napravi karambol i od svoje zemlje i od onih okolo”
Rat u Ukrajini svakog dana mijenja svijet. Jedna od njegovih posljedica je i rušenje dosadašnje arhitekture vanjske politike u Srbiji, te dodavanje nove podjele u ionako podijeljenoj zemlji. Vlast izbjegavanje da se izjasni reklamira kao autentični i suvereni izbor, ali joj niko ne vjeruje pa ni ona sama sebi. O tome svjedoče stalne proturječne izjave predsjednika države Aleksandra Vučića. Srbija je glasala za osudu Rusije u Ujedinjenim nacijama zbog napada na Ukrajinu, ali Moskvi neće da uvede sankcije; kada bi to uradila, građani bi živjeli deset puta bolje, ali im nije u nacionalnom interesu; hoće evropske integracije, ali ne i da bude dio “čopora”. I da se ne nabraja dalje – jasno je. Postoje li kakvi slični presedani u nacionalnoj istoriji?
“Istorijske paralele vrlo su klizave i po pravilu vode pogrešnom zaključku”, kaže istoričar i bivši diplomata Milan St. Protić o mogućim uspoređivanjima sadašnjeg vremena sa prošlošću. “Istorija i kada se ponavlja, ponavlja se u fenomenu, a ne u konkretnim postupcima.”
Koliko građani Srbije zapravo poznaju Rusiju?
Pre neki dan je prvi čovek ove zemlje pomenuo ličnost Nataše Raskoljnikov hvaleći se svojim poznavanjem ruske književnosti. Ta ličnost ne postoji. Postoji Nataša Rostova u Tolstojevom Ratu i miru, a u Zločinu i kazni Dostojevskog postoje Sonja Marmeladova i Dunja Raskoljnikova, sestra glavnog junaka Rodiona Raskoljnikova. Ali Nataša Raskoljnikov ne postoji. To vam je dobra ilustracija da kod nas i u samom vrhu zemlje vlada ogromno neznanje.
Ipak, mnogo se govori o rusofiliji u Srbiji. Ili je, možda, u pitanju putinofilija?
Pre će biti putinofilija, ali je i to površno i lažno. Reč je o pokušaju da se iz jedne duboke nacionalne frustracije i osećaja gubitništva zbog svega što se dogodilo u raspadu Jugoslavije pronađe neka uteha i neki spasilac. I pošto je to servirano kao model – Putin je bio na našoj strani, a Zapad nas je bombardovao i hoće da nam uzme Kosovo – došlo je do uprošćene simetrije koja je plasirana narodu. Isto onako kao što se ideja Evrope i članstvo u Evropskoj uniji isuviše trivijalizuje. Nije to samo pitanje pripadnosti jednoj organizaciji koja podrazumeva određena pravila, nego uz to ide ono ogromno nasleđe evropske civilizacije od Homera do današnjeg vremena. Mi smo tome oduvek pripadali…
Pročitajte ceo intervju sa Milanom St. Protićem u nedeljniku „Vreme“ od četvrtka (16. juna)
Pretplatite se na digitalno izdanje
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Dok su novinari N1, Nove S i drugih medija na „tihoj vatri“ zbog promena u kompaniji, iz Junajted grupe tvrde – nema razloga za strah. Nisu, kažu, u dilu sa srpskim vlastima


Naprednjački tajkuni bogate se tako što dobijaju unosne poslove povezane sa državnim kompanijom Elektrodistribucija Srbije, a onda deo tih velikih zarada ulažu u investicioni fond „Vista riku“ kojim rukovode ljudi bliski Srpskoj naprednoj stranci


Pametniji ne popušta, pametniji se organizuje, poručuje Studentski pokret. I pred lokalne izbore u deset opština elektronskim putem nastavlja akciju prikupljanja podrške i pravljenja baze podataka sigurnih glasova. Način koji su smislili, do sada nije viđen u Srbiji


Zdravstveno stanje Ivice Dačića je „nešto bolje“ nego kad je primljen u bolnicu zbog obostrane upale pluća


Kosovski zakon o strancima kao da je pisan da uništi život hiljadama ljudi. A Beograd na sve to ćuti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve