img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Vesti

Rodna osetljivost: Da li su važniji nauka i struka, ili zakon

13. jun 2022, 16:30 S.Ć.
Foto: Tanjug
Naučiće onako kako im se kaže da je pravilno: Naša deca
Copied

Prema Zakonu o rodnoj ravnopravnosti udžbenici treba da poštuju gramatički rod. Struka smatra da ne treba insistirati na novim standardima. Predlog standarda kvaliteta udžbenika insistira na rodno osetljivim jeziku, ali i da jezik doprinosi lakšem razumevanju sadržaja. Primena Zakona je odložena, ali ne i utvrđivanje standarda kvaliteta udžbenika, bez koga udžbenici ne mogu da budu napisani

Zakon o rodnoj ravnopravnosti nalaže da se udžbenici, nastavni materijal, svedočanstva, diplome, zvanja i zanimanja pišu „jezikom koji je u skladu sa gramatičkim rodom“. Međutim, Nacionalni prosvetni savet (NPS) i srbističke katedre sa svih šest  državnih univerziteta u Srbiji ne misle tako.

Za razliku od Zakona o rodnoj ravnopravnosti, stručnjaci su saglasni sa mišljenjem Matice srpske i Odbora za standardizaciju srpskog jezika koji smatraju da u udžbenicima ne treba insistirati na novim standardima. Radi se o udžbenicima koji su tek predloženi, što znači da nisu usvojeni.

Podsetimo: Odbor za standardizaciju srpskog jezika, dakle struka, zaključio je da primena odredbi koje se tiču jezika u Zakonu o rodnoj ravnopravnosti predstavljaju nasilje nad srpskim jezikom i njegovom književnojezičkom normom.

Međutim, Predlog standarda kvaliteta udžbenika insistira na rodno osetljivim jeziku. Ali, istovremeno nalaže i da tekstovi u udžbenicima budu jasno formulisani, prilagođeni uzrastu i razvojnom nivou učenika, da jezik bude funkcionalan i da doprinosi lakšem razumevanju sadržaja. Samim tim, nejasno je zašto se u njemu insistira na rodno osetljivom jeziku.

„Svi pojmovi koji su u ovom pravilniku upotrebljeni u muškom gramatičkom rodu obuhvataju muški i ženski rod lica na koji se odnose” primećeno je u stručnoj oceni Matice srpske i Odbora za standardizaciju srpskog jezika u dopisu NPS-u. „Ukoliko se, sasvim opravdano, ovom formulacijom želela izbeći komplikovana rečenična struktura nastala upotrebom paralelnih formi za označavanje osoba muškog i ženskog pola, nejasno je zašto ne bi slična uvodna formulacija, koja se iz ugla jezičke nauke smatra jedino ispravnom, mogla biti obavezan deo svakog udžbenika i nastavnog sredstva, nego se insistira na upotrebi rodno osetljivog jezika.“

Nelogičnosti ima još.

Prema Zakonu o rodnoj ravnopravnosti (član 73, stav 2) primena rodno osetljivog jezika u udžbenicima odložena do 2024. godine. Međutim, ovo odlaganje primene rodno osetljivog jezika ne odnosi se i na utvrđivanje standarda kvaliteta udžbenika, koje je u toku. A da bi udžbenici bili napisani rodno osetljivim jezikom, to prvo mora da se utvrdi standardima kvaliteta udžbenika.

Šta je važnije: nauka i struka, ili zakon? Na ovo pitanje „Politici“ je iz Kancelarije Poverenika za zaštitu ravnopravnosti stigao sledeći odgovor: „Primenu i uvođenje rodno senzitivnog jezika ne mogu sprečiti nikakvi pokušaji da se pod izgovorom pravnih nejasnoća u stvari ženi ne prizna uloga koju ima u društvu. Rodno senzitivan jezik je već zaživeo, jer mlađe generacije bez problema prihvataju i izgovaraju razna do juče tipično ‘muška’ zanimanja u ženskom rodu – vojnikinja, kadetkinja, psihološkinja, naučnica, republikanka, inženjerka… Uostalom, srpski jezik, na čijoj zaštiti mnogi insistiraju, odvajkada poznaje rod, broj i padež, te ni u ovom slučaju, ne vidimo razlog za odstupanja − nemaju dilemu u instituciji posvećenoj zaštiti ravnopravnosti,“

O ovoj temi nije bilo reči na Nacionalnom danu rodne ravnopravnosti koji je ove godine u Srbiji prvi put obeležen pe dva dana. Izabran je 11. jun, dan kada je pre 182 godine knez Mihailo ukazom dozvolio devojkama da se obrazuju. Ne treba podsećati da udžbenici imaju bitnu ulogu u obrazovanju.

S.Ć./Politika

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

 

 

 

Tagovi:

udžbenici Jezik rodna ravnopravnost rodna ravnopravnost u jeziku
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Rotacijsko svetlo policije

Valjevo

16.avgust 2026. I.C.

Valjevskom tužiocu Vukašinu Vujičiću u toku noći zapaljen automobil

U toku noći između subote 15. i nedelje 16. avgusta u Valjevu je zapaljen automobil tužiocu Vukašinu Vujičiću, MUP podneo krivičnu prijavu protiv N.N. lica

Požar Omiš, Hrvatska

Požari

16.avgust 2026. I.C.

Požari u Srbiji i regionu: Stanje mirnije, ali vatrogasci i dalje na terenu

Požari u Hrvatskoj i Srbiji su tokom noći uglavnom bili mirniji, ali vatrogasci i dalje dežuraju na terenu, dok visoke temperature, suša i vetar otežavaju potpuno gašenje

KFOR na mostu u Kosovskoj Mitrovici

Kosovo

15.avgust 2026. Iva Manojlović (DW)

Šta očekuje Kosovsku Mitrovicu nakon povlačenja KFOR-a sa mosta na Ibru

Da li je u Kosovskoj Mitrovici zaista „poboljšana bezbednosna situacija“ zbog koje se KFOR se povlači sa glavnog mosta u tom gradu

Student Jovan Milovac ispred kamiona sa natpisom

Studenti

15.avgust 2026. B. B.

Policija i tužilaštvo i dalje ćute o čoveku koji se kamionom zaleteo na studente

Muškarac koji je upravljao kamionom predstavio se kao vlasnik firme „Žabac“

Milo Lompar

Studentska lista

15.avgust 2026. B. B.

Profesor Lompar: Režim favorizuje opoziciju nauštrb studentske liste

Opozicione stranke su svojim delovanjem tokom prošle godine u izvesnom smislu sačuvale režim, smatra profesor Milo Lompar

Komentar

Komentar

Svetozar Cvetković i protiv crnog i protiv belog

Naš veliki glumac Svetozar Cvetković je u intervjuu za „Vreme“ rekao ono što se u našoj čaršiji ne kaže – da je bolje da ima Bitefa, Festa i drugih festivala nego da ih nema. To se mnogima neće svideti jer se vode logikom „što gore to bolje“

 Nemanja Rujević
Protest

Komentar

Desnica i Vučić: Kalif umesto kalifa

Desničarske partije nikako da podrže studentski pokret, uprkos kosovskom zavetu studenata i svoj onoj ikonografiji po principu „Kosovo je srce Srbije“. Jer desničarsko poimanje sveta je partikularno, a studenti čvrsto stoje na univerzalnosti republikanskog tla

Ivan Milenković
Izbori

Komentar

Posle izbora nema kajanja

Političke partije i organizacije koje su protiv režima Aleksandera Vučića sve drže u svojim rukama. Ako na izborima, kad god da budu bili, budu poražene, biće same krive

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1858
Poslednje izdanje

Klimatske promene: Biblijsko leto i njegove pošasti

Srbija u plamenu Pretplati se
Intervju: Vujo Ilić, politikolog

Nije režim toliko oslabio koliko su studenti ojačali

Političko nasilje, sezona leto 2026.

Počinilac nepoznat, nalogodavac svima znan

Javna rasprava o nacrtu izmena Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja

Strogo kontrolisano obrazovanje

Intervju: Svetozar Cvetković, glumac

Rekvijem za umetnike koji menjaju svet

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure