Sletanje Matijasa Rusta na Crveni trg 1987. godine izgledalo je kao kamenčić koji je pokrenuo lavinu. Usledila je čistka u sovjetskom vojnom vrhu, „Perestrojka“ se nastavila, Sovjetski Savez se raspao 1990. godine. Činilo se da je Hladni rat završen
Kada je 28. maja 1987, pre tačno 35 godina, na Crveni trg u Moskvi sleteo mali sportski avion Cesna, iz njega izašao devetnaestogodišnji Matijas Rust i šokiranim sovjetskim građanima rekao da je iz Zapadne Nemačke, zanemeo je i Sovjetski Savez i ceo svet.
Rust je bio pilot amater koji je do tada uspeo da sakupi svega 50 sati leta, a u Moskvu je ilegalno doleteo iz Helsinkija. Rekao je da mu je cilj bio da učini prvi korak kako bi se srušila “Gvozdena zavesa” koja je delila Evropu, da ga je zaokupljala moguća nuklearna katastrofa u slučaju konflikta Amerike i Sovjetskog Saveza, da je želeo da ohrabri reforme koje je pokrenuo Mihail Gorbačov i da aktivno učestvuje u „Perestrojci“.
„Hteo sam da ostavim poruku čovečanstvu i to sam učinio. Iskreno verujem da sam ‘Perestrojku’ zapravo ja ubrzao“”, izjavio je Rust mnogo godina kasnije.
I jeste na neki način. To što je tinejdžer u sportskom avionu neprimećen doleteo do Moskve i pored silnih radara, raketa PVO i vojnih aviona, izazvalo je tektonske promene u sovjetskom rukovodstvu. Zbog toga što se ispostavilo da i pored ogromnih sredstava koja se troše na jačanje bezbednosti i odbrane zemlje ta odbrana ne funkcioniše, na sednici Politbiroa Komunističke partije SSSR-a, koja je održana nekoliko dana posle Rustovog sletanja, smenjena su tri maršala Sovjetskog Saveza, među njima ministar odbrane i načelnik protivvazdušne odbrane, više od 300 generala i pukovnika bili su prinuđeni da podnesu ostavke i odu u penziju. Takva čistka u vojsci nije se desila još od Staljinovih vremena.
IMG-2184Život na staroj slavi: Matias Rust / Foto: Wikipedia
I tada i danas kruže teorije da je Rustovu avanturu u stvari organizovao Gorbačov sa svojim saradnicima, da bi imao izgovor da počisti iz vojnog vrha kadrove koji su se protivili „Perestrojci“ i „Glasnosti“, ali dokazi za tako nešto nikada nisu izneti. Kako god, Rustov let je delovao kao kamenčić koji je pokrenuo lavinu. Dva meseca po Rustovom sletanju u Moskvu, tadašnji američki predsednik Ronald Regan i Mihail Gorbačov potpisali su sporazum o zabrani korišćenja nuklearnog oružja srednjeg dometa (iz koga su se SAD povukle 2019. godine). „Perestrojka“ se nastavila, Sovjetski Savez se raspao 1990. godine, i činilo se da je Hladni rat završen.
Krađe i fizički napad
Matijas Rust je uhapšen ubrzo pošto je sleteo na Crveni trg. Na suđenju je na pitanje kako se nije bojao da će biti oboren odgovorio: “Imao sam kacigu, koja me je štitila”. Za tužilaštvo je to bio dokaz da sa njim nešto nije u redu, ali je ipak osuđen na četiri godine zatvora „zbog huliganizma, kršenja pravila vazdušnog saobraćaja i ilegalnog upada preko sovjetske granice“.
Oslobođen je posle 18 meseci na zalaganje nemačkog ministra spoljnih poslova Hansa Ditriha Genšera, ali je i posle povratka u Nemačku imao buran život. Dok je služio civilni vojni rok u jednoj bolnici izbo je nožem koleginicu koja je odbila njegovo udvaranje, zbog čega je bio osuđen na dve i po godine zatvora.
U Rusiju se vratio 1994. godine neuspešno pokušavajući da se sretne sa Gorbačovom, u Moskvi je dve godine radio kao prodavac cipela. Kasnije je putovao po svetu, oženio se u Indiji i prešao u hinduizam. Nekoliko puta je u Nemačkoj kažnjen zbog krađe, posle je pričao da je živeo od profesionalnog igranja pokera, da se skrasio u drugom braku radeći kao analitičar u jednoj švajcarskoj finansijskoj kompaniji.
Cesna kojom je izveo istorijski let izložena je u Nemačkom tehnološkom muzeju u Berlinu.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Ko je slušao zajedničku konferenciju za medije Aleksandra Vučića, Olafa Šolca i Maroša Šefčoviča zaista bi mogao da poveruje da je rudarenje litujuma nešto što je istorijska šansa za Srbiju. Što se garancija za očuvanje životne sredine tiče – svodi se na to da će garant biti trenutni predsednik Srbije
Dok je u Palati Srbija trajao radni doručak predsednika Vučića i nemačkog kancelara Olafa Šolca, na svega par metara ispred palate ljudi su svedočili još jednom slučaju policijske brutalnosti. Pripadnici policije su građanku koja je htela da pređe ulicu oborili na zemlju, oduzeli joj stvari i mobilni telefon, te je priveli uz burno reagovanje građana
MUP Srbije traga za Fatonom Hajrizijem, osumnjičenim za ubistvo i ranjavanje policajaca. Hajrizi je početkom jula pobegao iz kosovskog zatvora. On je tokom 22 godine služenja kazne zatvorskim čuvarima utekao po deveti put, a bežao je i iz američke baze Bondstil
Banke, avio-kompanije i mediji širom sveta pogođeni su globalnim prekidom rada povezanih sa Windows računarima. Poteškoće sa emitovanjem prekinule su rad velikih medija poput Skynews i ABC, a brojni letovi na američkim aerodromima su obustavljeni
Pomoćnik gradonačelnika Leskovca Perica Gavrilović dao je ostavku na ovu funkciju, kao i mesto potpredsednika Gradskog odbora Srpske napredne stranke, saopštio je gradonačelnik Leskovca Goran Cvetanović. Gavrilović je pre više od mesec dana uhapšen i bio je u pritvoru zbog sumnje na krivično delo zloupotreba službenog položaja
Hitanje kancelara Olafa Šolca u Beograd pokazuje koliko je litijum vanredno važan Nemačkoj. Stvar je pikantna jer Aleksandar Vučić prvi put otvoreno kreće protiv volje većine naroda
Deluje da je Muzej Nikole Tesle zloupotrebljen zbog interesa Beograda na vodi, da mu je prostor zgrade starog „Jugošpeda“ namenjen ne zato što mu tako odgovara, nego zato što Beogradu na vodi nedostaju turisti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!