img
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Vest

Gradsko veće Mariupolja: Iz muzeja je ukradeno 2000 umetničkih dela

02. maj 2022, 13:31 S.Ć.
Foto: AP
Zauvek nestalo: iz muzeja u Mariupolju
Copied

Prema najnovijim podacima Uneska, 102 lokacije kulture u Ukrajini su razorene. Gradsko veće Mariupolja najavljuje da će za istragu o nestalim artefaktima tražiti pomoć Interpola. Uništeni su radovi Marije Primjačenko, koju je Pikaso nazivao umetničkim čudom

Prema Gradskom veću Mariupolja, ruski vojnici su ukrali više od 2000 jedinstvenih dela iz muzeja tog grada i odneli ih u Donjeck, na teritoriju koju kontrolišu. O tome su prikupili obimnu dokumentaciju, i najavljuju da će se zbog pomoći u istrazi obratiti za pomoć Interpolu.

Od najvrednijih dela sa spiska ukradenih dela navode nekoliko slika Arkhipa Kuindžija iz 19. veka, kao i slavnog likovnog umetnika Ivana Ajvazovskog koji je u to doba bio najprofitabilniji slikar Ukrajine. Tvrde da im je odnet i primerak Jevanđelja, i svitak Tore.

Član Gradskog veća Petro Andrijuščenko ističe da im je Rusija zaplenila tri originalna platna Arkhipa Kuindžija, slikara rođenog 1841. godine baš u Marijupolju, koji se proslavio slikanjem ruskih pejzaža. Rekao je da su njegova dela čuvana u tri lokalna muzeja, od kojih je jedan Kuindži muzej umetnosti, žestoko oštećen tokom ruskog bombardovanja još 21. marta.

Britanski dnevnik „Gardijan“, koji je preneo pomenute podatke Gradskog veća Mariupolja, podseća da je uništen i gradski Muzej u Ivankivu u kome su se, između ostalog, nalazili radovi proslavljene Marije Primjačenko (1909-1997), najpoznatije slikarke naive iz te zemlje koju je Pablo Pikaso nazivao „umetničkim čudom“. Uništeno je 25 njenih radova.

Američki „Tajms“ smatra da je nekoliko njih ipak spašeno zahvaljujući jednom stanovniku Ivankiva koji je utrčao u zapaljenu zgradu i uspeo da iz nje iznese desetak velikih radova, ne zna se kojih.

Foto: AP
Muzej u Arkipu

Prema preliminarnim podacima Uneska a koji se redovno objavljuju, do 14. aprila u sukobima u Ukrajini zabeleženo je razaranje na 102 lokacije.

Reč je o 47 religijskih lokaliteta, 28 istorijskih zdanja, 12 spomenika, devet muzeja, tri pozorišta i tri biblioteke. Ovi brojevi povećavaju se iz dana u dan.

Do sada nije stradao ni jedan od sedam lokaliteta Ukrajine koji su uvršteni na Listi svetske baštine iako se nalaze u Kijevu, Lavovu i Odesi. To su: Drvene crkve poljskih i ukrajinskih Karpata, Drevni grad Taurski Hersones i njegova hora, Kijevsko špiljska lavra i Katedrala Svete Sofije u Kijevu, Stari grad Lavrov, Rezidencija bukovinsko-dalmatinskih mitropolita, Struveov luk, i Bukove prašume u Karpatima.

Najugroženiji su Stari grad Lavov i Katedrala Svete Sofije u Kijevu, i istorijski centar grada Černigov koji je na privremenoj Uneskovoj listi  svetske baštine, pa Ukrajina nastoji da ova organizacija razmotri njegovo uključivanje na listu više zaštite. U Lavovu se nalazi 60 muzeja i 10 pozorišta i brojni verski objekti. Muzej likovne umetnosti u Odesi čuva oko 10.000 umetničkih dela iz 16. veka pa nadalje, uključujući i rane radove čuvenog umetnika Vasilija Kandinskog.

Olesija Ostrovska Liuta, direktorka Mistecki Arsenal u Kijevu, jednog od najvećih evropskih muzeja umetnosti, kaže da su muzeji pod bombama isto koliko i bolnice, škole i stambena naselja. U tom muzeju se čuvaju ukrajinska avangardna i savremena dela. Kaže da ostaje u Kijevu sve dok bude mogla da čuva ustanovu, pa upozorava: „Koji god muzej da počne da gori, neminovno je da će izgoreti i mnoga lepa umetnička dela, nasleđe i istorijski artefakti.“

S.Ć. /Euronews/ Guardian

 

 

 

Tagovi:

Ukrajina UNESKO muzeji
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Vesti

14.novembar 2026. N. R.

„Vreme“ saznaje: Raskinut ugovor za Generalštab, nema penala

Srbija i firma Džareda Kušnera odrekle su se svih eventualnih međusobnih potraživanja pri raskidu ugovora za Generalštab, tvrdi izvor „Vremena“ iz Vlade

Vesti

13.novembar 2026. M.T.

Javne nabavke Telekoma i IT sektora dostupne na dva nova sajta

Grupa pojedinaca napravila je dva sajta na kojima se javne nabavke Telekoma i IT sektora mogu pretraživati i upoređivati. Pozivaju medije, stručnjake i građane da pregledaju dokumentaciju i dostave argumentovana zapažanja

Vesti

13.novembar 2026. M. L. J.

Gde je Milan Radoičić

Vrlo brzo bi moglo da postane očito da li je Milan Radoičić otišao iz Srbije ili ne

Analiza

13.novembar 2026. Jovana Gligorijević

Nakon smrti porodilje u KBC Zvezdara: Crna statistika u 21. veku

Bolnica je formirala komisiju za vanrednu stručnu proveru i obavestila zdravstvenu inspekciju. Slučajevi smrti na porođaju u Srbiji retko dobijaju sudski epilog.

Vesti

13.novembar 2026. M.T.

Sindikati RTS-a i RTV-a podržali zahtev studenata za informacije od javnog značaja

Dva sindikata javnih servisa stala su uz zahtev studenata FDU za informacije o zaposlenima RTS-a, pošto su se u javnosti pojavile tvrdnje da je reč o traženju „dosijea“. Studenti kažu da traže „javnu istinu o javnom servisu“.

Komentar
Pobeda, Proslava

Komentar

Na početku beše vrlina

U trenutku kada su institucije Republike razorene, kada je Vučićeva hobotnica još uvek živa, kada su ljudi zgađeni nepravdom i smradom koji je esenesovski režim ostavio za sobom, mi imamo, što reče Makijaveli, samo građansku vrlinu kao pogonsko gorivo kojim se možemo vratiti na početak

Ivan Milenković
Sednica Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

Komentar

REM: Pohvala istrajnosti

Četvoro nezavisnih članova REM-a primer su istrajnosti i građanske odgovornosti. Rodoljub Šabić je, čak, po izlasku iz prostorija REM-a, posle izricanja kazne Informeru, doživeo da ga esenesovci vređaju, udaraju rukama i nogama. Ali i to će, uskoro, biti gotovo

Ivan Milenković

Komentar

Vučićeva pomilovanja: Vreme je da se ukinu sultanske ovlasti

Vučić je pomilovao batinaše i Dijanu Hrkalović. Izborni pobednici treba da ukinu sultansko ovlašćenje koje jednom čoveku omogućava da se izmotava sa celim pravosudnim sistemom

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1871
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva

Crna slika i slom pravne države Pretplati se
Kako se pravi nova vlada

Jedinstvo slobodnomislećih

Postizborna Amerika

Sumrak trampizma

Intervju: Ofer Kasif, poslanik u Knesetu, Izrael

Kada se Jevreji zalažu za palestinska prava

Pokret Tradwives

Roman zbog kog se ratuje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure