img
Loader
Beograd, 20°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Komentar

Igra staklenih brojki: Vrenje vere u promene

29. март 2022, 10:04 Ivica Dobrić
Foto: FoNet
Izbori 2022: Egzistencijalno, a ne političko pitanje
Copied

Nikada u poslednjih deset godina na porušenoj srpskoj političkoj sceni nije bilo ovoliko vrenja, niti je Vučić mašineriju upregao na ovaj način da bi skrio učinke ključanja. Brojevi govore da ljudi izvan Vučićevog buraga ima dovoljno da se ovaj režim sruši 3. aprila, što ne znači nužno da je vreme sazrelo da se zaista pokrenu iz beznađa, depresije i lenjosti

Iako politika ne može bez računanja i brojeva, ona se nikada, zapravo, ne svodi na brojeve. Osim što su dušu dali za manipulisanje, brojevi su važni u ispitivanjima javnog mnjenja, recimo. Jedino što je varvarski režim Vučićev uspeo da obesmisli čak i brojeve (što nije lako), pa razboritim posmatračima ostataka srpske političke scene nije lako da poveruju u rezultate istraživanja, i to ne nužno zato što ne veruju istraživačima, već zbog toga što u ovako nestabilnim i zatvorenim porecima istraživanja umeju biti vrlo nepouzdana i, na kraju, varljiva (da li je iko mogao da pretpostavi – a nijedno istraživanje takvu mogućnost nije ni naslutilo – da će, u jednoj od dalekih prošlosti, i to kada Srbija još nije ličila na svinjac, Tadić izgubiti od Nikolića?).

Brojevi su, razume se, još važniji u samom procesu glasanja kada se, strogo uzev, sve svodi na broj. Pre toga, međutim, i posle toga – pre čina glasanja i pošto se glasovi saberu – politika radi i vrije na mnogo načina, a brojevi su tu tek deo vrenja, jedan od elemenata političkih igara.

Nikada u poslednjih deset godina na porušenoj srpskoj političkoj sceni, svemu uprkos, pa čak i uprkos ratu u Ukrajini – koji je, sva je prilika, i te kako dobrodošao Vučiću – nije bilo ovoliko vrenja, niti je Vučić mašineriju upregao na ovaj način da bi skrio učinke ključanja. Ništa, naravno, ne vrije na njegovoj strani spektra – osim očigledne nervoze – ali ključa na onoj strani koju pokriva opozicija, te je nužno da se učinci kipuće vode prelivaju i na onaj deo koji bi, ako se Vučić pita, radije da ostane hladan i suv (preciznije: beživotan i nepolitičan). U vrenju, zbog toga, brojevi koji idu Vučiću na ruku – ne vrede dovoljno.

Naime, nesporno je da brojevi idu Vučiću na ruku, a i kako ne bi išli kad u svojim rukama on, doslovno, ima sve: silu (koju upotrebljava protivzakonito i bez opravdanja), novac poreskih obveznika (koji ne troši u opštem interesu nego privatno, dakle nezakonito i bez opravdanja) i čitav spektar krvožednih medija (koje je svikao, kao pas što se može izdresirati, da ubijaju na njegov znak). To pokazuju brojevi.

Šta je, međutim, s onim predelima koji se ne mogu izraziti brojevima i u kojima prebivaju nada i beznađe, vera u to da može biti drugačije i neverovanje u bilo kakav pomak, volja da se stane na put štetočinama kakvih teško da je bilo u istoriji ove zemlje i predanost sudbini, dakle sve ono što će se, na jedan ili drugi način, preliti u broj glasačkih listića. Ali sve do tog trenutka, dok se glasačke kutije ne otpečate, do tog trenutka brojevi će nemoćno da padaju pored tih predela jer oni se, naprosto, ne daju ubrojiti.

Kako, dakle, stojimo s nadom da će najpogubnija srpska vlast (uz, dabome, neprežaljeni Miloševićev režim) da se skine s grbače ove zemlje? Ostavimo li, na čas, brojeve po strani – što, odmah da kažemo, nije dobra metoda, ali ni insistiranje na brojevima nije ništa bolja – vrenje koje se primećuje gotovo na svakom koraku upućuje na promenu raspoloženja, ili, ako ne na promenu raspoloženja – raspoloženje je bilo tu, ali nije bilo volje – onda makar na promenu volje da se nešto uradi, u ovom slučaju to znači da se izađe na izbore.

Deset godina ljudi žive u istom čabru, u istom začaranom mehuru u kojem se, uprkos svakodnevnoj histeriji koju Vučić širi, u osnovi ne događa ništa. Za veliki broj ljudi – a Vučić se obraća upravo njima, ne ljudima koji čitaju ove redove – izvan mehura ne postoji ništa drugo. Oni se ne menjaju i neće se promeniti. Onih, pak, koji shvataju da života ima i izvan Vučićevog mehura, i te kako je dovoljno da mehur probiju, te samo od njih – a ne od besomučne Vučićeve krađe glasova – zavisi da li će, ovoga puta, mehur da pukne.

Oni koji znaju da postoji život izvan Vučićevog buraga ne bi smeli da se predaju psihičkim smetnjama koje ih vode u depresiju, lenjost, beznađe. Brojevi nam neće dati odgovor na pitanje hoće li ti ljudi koji znaju da se pokrenu 3. aprila, ali nam brojevi govore da je tih i takvih ljudi dovoljno da se ovaj režim sruši, ili, makar, da mu se 3. aprila izmaknu važni oslonci. Zato ovde i jeste reč o egzistencijalnom problemu, a ne o pukim računskim radnjama.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

beogradski izbori 2022. izbori 2022. parlamentarni izbori 2022. predsednički izbori 2022.
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Studentski protesti

01.јун 2025. I.M.

„Pokrenućemo građansku neposlušnost u svakom gradu“: Završeni protesti „Vostani Serbije“

Širom Srbije, u čak 34 grada, u nedelju, 1. juna održani su protesti „Vostani Serbije“, koji su završeni odavanjem 16-minutne pošte poginulima u padu nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu. Iz svih gradova upućena je ista poruka: da građani žele raspisivanje izbora da neće odustati od borbe

Zakon

01.јун 2025. S.Ć.

BIRODI prijavio Vučića po Zakonu o korupciji

BIRODI je podneo prijavu Agenciji za sprečavanje korupcije i Savetu za borbu protiv korupcije zbog mogućeg kršenja Zakona o sprečavanju korupcije predsednika Vučića

Studentski protesti

01.јун 2025. B. B.

Studentkinja: Prvo da oslobodimo zemlju, pa ćemo onda o EU i Kosovu

Studentkinja Mila Jovanović rekla je da su studenti „jedinstveni u zahtevima", ali da „nema jednoumlja“ i da ima mnogo proevropskih, ali i studenta koji su razvili antievropski sentiment

Predsednica Skupštine

01.јун 2025. B. B.

Brnabić: Svaka ideja studenata je – ko je nadležan za prasiće, a ko za pivo

Blokada Gazele i Brankovog mosta su „maltretiranje građana bez smisla i cilja, ogoljeno nasilje i teor nad običnim građanima“, smatra predsednica Skupštine Ana Brnabić

Železnička stanica u Novom Sadu

01.јун 2025. B. B.

Statika će odlučiti: Kakva je sudbina Železničke stanice u Novom Sadu?

Zgrada Železničke stanice u Novom Sadu ostaje u statusu kvo bez mogućnosti ulaska i provere kompletne statike zgrade „dok se ne reše sva pitanja“

Komentar

Pregled nedelje

Šamarčina iz Moskve

Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji

Filp švarm       

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure