Ponovo su bombardovane mete blizu Lavova. Volodimir Zelenski se obratio Bundestagu. U pozorištu u Mariupolju ima preživelih. Rusija tvrdi da je pronašla dokaze o laboratorijama za hemijsko oružje u Ukrajini i priznaje probleme sa snabdevanjem. SAD upozoravaju Kinu da se uzdrži od podrške Rusiji, a Arnold Švarceneger poziva ruske vojnike da dezertiraju
Jutros je nekoliko ruskih raketa ponovo pogodilo ciljeve blizu ukrajinske granice sa Poljskom. Bombardovani su ciljevi oko aerodroma u blizini Lavova, javlja gradonačelnik tog grada Andrej Sadov. Bombardovanje je potvrdio i dopisnik nemačkog „Špigela“ koji se nalazi na licu mesta. Ukrajinski ekspert Anton Heraščenko javlja da se Lavov i njegova okolina više ne mogu smatrati predelom bezbednim od ruskih napada. Lavov je jedan od sabirnih centara za izbeglice koje stižu iz svih krajeva Ukrajine.
Rusija je zatvorila vazdušni prostor preko Donbasa.
Zelenski u Bundestagu
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski se preko video-linka dramatičnim govorom obratio nemačkom Bundestagu. Dočekan je velikim aplauzom. On je pored ostalog pomenuo i izgradnju zida između zapadnog i istočnog Berlina koji je na kraju srušen i rekao: „Dragi gospodine kancelaru Šolc, pomozite da se sruši zid koji Ukrajinu razdvaja od Evrope!“ Zamerio je Nemačkoj da se nije odrekla gasa i nafte iz Rusije i da tako plaća za bombe i rakete koje padaju na Ukrajinu.
Možda je bilo nespretno što je rekao da govori i u ime starijih sugrađana koji se sećaju masakra u Babinom Jaru nedaleko od Kijeva gde je u Drugom svetskom ratu ubijeno preko 30.000 Jevreja i gde se danas nalazi spomenik žrtvama. Preživeli tog masovnog ubistva sigurno se sećaju i da su žrtve prepoznavali i hapsili ukrajinski parapolicajci organizacije kontroverznog Stjepana Bandere koji je u današnjoj Ukrajini proglašen nacionalnim herojem, njegovo ime nose mnoge ulice i kasarne, njegovi spomenici su na mnogim trgovima zamenili Lenjinove. Očekuje se reakcija jevrejskih organizacija u Nemačkoj.
Da je postojao zločin u Babinom Jaru postalo je širom sveta poznato zahvaljujući ruskom pesniku Jevgeniju Jevtušenku. Nikakav spomenik nije bio podignut sve dok 1961. Jevtušenko nije objavio baladu o tom zločinu. Ta balada se verovatno danas u zapadnom svetu ne bi smela ni citirati jer je bio Rus.
Iako su mnogi to očekivali, izostala je izjava ili deklaracija nemačke Vlade posle govora Zelenskog. Naprotiv, pošto je završio, oproštajni aplauz nije bio tako frenetičan, Bundestag je nastavio sa dnevnim redom i prešao na diskusiju o pandemiji. To je izazvalo burne proteste, jer su mnogi poslanici smatrali da se radi o nipodoštavanju nastupa predsednika Ukrajine.
Kancelar Olaf Šolc je zatim primio generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga i ponovio da se NATO neće direktno angažovati u Ukrajini.
Ima preživelih u pozorištu u Mariupolju
Ruske kopnene snage i dalje ne napreduju u pravcu ukrajinskih gradova, ali su nastavile sa intenzivnim bombardovanjem i raketiranjem. Zapadni mediji i ukrajinska vlast tvrde da Rusi namerno gađaju stambene objekte da bi izazivali paniku stanovništva i slomili otpor branitelja.
U Mariupolju je uništena zgrada pozorišta oko koje je velikim slovima vidljivim iz vazduha bilo obeleženo da se u njoj nalaze deca. Prema najnovijim podacima uprkos punom pogotku ima preživelih. U podrumu zgrade se sklonilo više stotina civila koji zbog bombardovanja danima nisu izlazili napolje. U javnost su ranije procurele slike ljudima krcatih prostorija. Oko 80 odsto grada je uništeno.
Russia Ukraine WarBombardovanje rezidencijalnog dela Kijeva / Foto: AP Photo/Vadim Ghirda
Agencija Rojters javlja da je do danas na Ukrajinu ispaljeno bar 1.000 raketa.
„Gardijan“ javlja da je u Ukrajini do sada poginulo preko hiljadu ruskih vojnika, a da je na desetine hiljada ranjeno.
„Elektrošok“ za NATO
Predsednik Francuske Emanuel Makron, koga 10. aprila očekuje prvi krug predsedničkh izbora na kojima se ponovo kandidovao, izjavio je da je rat u Ukrajini na NATO delovao kao „elektrošok“. On je pre ukrajinske katstrofe tvrdio da je NATO „klinički mrtav“, a da se sada probudio i ujedinio.
Diplomatski protivnapad Rusije
Rusija je krenula i u diplomatski protivnapad i inicirala sastanak Saveta bezbednosti o hemijskim laboratorijama u Ukrajini za koje je, kako tvrdi, našla dokaze na osvojenim teritorijama. Kina se tom zahtevu priključila.
Američke pretnje Kini
Sjedinjene Američke Države su zapretile Kini ozbiljnim merama ukoliko bude podržala Rusiju. Kineske vlasti se na to samo smeškaju. Kina je drugi najveći američki poverilac, poseduje američke državne obveznice u vrednost od preko 1000 milijardi dolara, njihovom naglom naplatom mogla bi preko noći da sruši platni promet SAD.
Nesvrstana Indija
Indija, po broju stanovnika druga najveća zemlja na svetu posle Kine, nastavlja da razvija dobre odnose sa Rusijom, od koje kupuje naoružanje, ali ga plaća u sada gotovo bezvrednim rubljama. Indija i sa SAD ima razvijene ekonomske odnose. Na taj način zapravo nastavlja politiku nesvrstanosti Nehrua.
Problemi sa snabdevanjem u Rusiji
Moskva je priznala ozbiljne probleme sa snadbevanjem, inflacijom i nezaposlenošću i upozorila da će u celom svetu zavladati nestašica hrane.
Vladimir Putin je nazvao izdajicama bogataše u velikim ruskim gradovima koji navodno trguju sa guščijim paštetama i ostrigama.
Portparol Kremlja Peskov istovremeno javlja da se pregovori između Moskve i Kijeva nastavljaju u radnim grupama u kojima učestvuju i advokati.
Apel Švarcenegera
Bvši guverner Kalifornije, glumac i prvak sveta u badibildingu Arnold Švarceneger je izjavio da je njegov idol u mladosti bio ruski prvak sveta u dizanju tegova Jurij Vlasov, da je pred njegovom slikom neumorno vežbao. Obratio se ruskim vojnicima, govorio o svojoj ljubavi prema Rusiji i pozvao ih da ne učestvuju u agresiji na Ukrajinu. “Nemojte da vas se vaša deca stide, kao što se ja stidim svoga oca”. Otac Švarcenegera je u vreme Hitlerove vladavine bio profesionalni policajac.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Radovi na rekonstrukciji i modernizaciji Kalenić pijace počeće početkom 2025. godine. To je najveći kapitalni projekat ove godine u Beogradu po iznosu sredstava - dve milijarde dinara. Prethodna rekonstrukcija Kalenića završena je 2017.
Udruženja poljoprivrednika su najavila protest za petak, 19. jul, zbog neispunjenih obećanja bivše premijerke, a sadašnje predsednice Skupštine Srbije Ane Brnabić
Četvorica čuvara i dvoje osuđenika lakše su povređeni kada su se sudarili putničko vozilo i kombi Ministarsva pravde na regionalnom putu Pančevo-Vršac kod Alibunara
Praćenje vehabija će biti nastavljeno, ali teško je sprečiti pojedinačne akte, pa je Dačić naglasio da je zato potreban stalni nadzor svih pripadnika tog pokreta
Izborna kampanja Džoa Bajdena nakon atentata na Donalda Trampa mora hitno da se menja. Iz igre se izbacuju svi verbalni napadi na bivšeg predsednika jer bi to u klimi kojom dominara slika njegovog krvovog lica sa uzdignutom pesnicom bilo kontraproduktivno. Analitičari smatraju da je ionako težak put Bajdena ka reizboru postao još teži. Tramp je u ponedeljak stigao u Milvoki gde će na konvencije Republikanske biti i zvanično nominovan za predsedničkog kandidata
Još prošle godine je bilo upozorenja o naprednjačkim planovima da polovinu, ako ne i veći deo Futoškog parka pretvore u turističko-poslovno-ugostiteljski centar. Da li će sve biti hotel i kancelarijski prostor, kako se navodi u novom planu, ili možda i tržni centar, videćemo. Poznavaoci prilika tipuju da će tu biti svakako i tržnog centra, pa će ljudi moći da šopinguju u parku posle ljuljanja dece, ako preostane još koja ljuljaška
Pristao je da bude režimska maskota, da svakom prilikom istakne doprinos predsednika države, da mu bude pri ruci za slikanje, da mu se nađe na spiskovima podrške... I sve je bio sličniji naprednjačkim funkcionerima, da bi se nakon slabih rezultata u Nemačkoj u potpunosti pretvorio u bahatog i samoljubivog naprednjaka, koji ne podnosi kritiku, niti pomišlja na samokritiku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!