img
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rat u Ukrajini

Dan 22: Bombe i diplomatija

18. mart 2022, 09:05 J.H.
Foto: AP Photo/Pavel Dorogoy
Demoliranje raketama: Harkov
Copied

Ponovo su bombardovane mete blizu Lavova. Volodimir Zelenski se obratio Bundestagu. U pozorištu u Mariupolju ima preživelih. Rusija tvrdi da je pronašla dokaze o laboratorijama za hemijsko oružje u Ukrajini i priznaje probleme sa snabdevanjem. SAD upozoravaju Kinu da se uzdrži od podrške Rusiji, a Arnold Švarceneger poziva ruske vojnike da dezertiraju

Jutros je nekoliko ruskih raketa ponovo pogodilo ciljeve blizu ukrajinske granice sa Poljskom. Bombardovani su ciljevi oko aerodroma u blizini Lavova, javlja gradonačelnik tog grada Andrej Sadov. Bombardovanje je potvrdio i dopisnik nemačkog „Špigela“ koji se nalazi na licu mesta. Ukrajinski ekspert Anton Heraščenko javlja da se Lavov i njegova okolina više ne mogu smatrati predelom bezbednim od ruskih napada. Lavov je jedan od sabirnih centara za izbeglice koje stižu iz svih krajeva Ukrajine.

Rusija je zatvorila vazdušni prostor preko Donbasa.

Zelenski u Bundestagu

Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski se preko video-linka dramatičnim govorom obratio nemačkom Bundestagu. Dočekan je velikim aplauzom. On je pored ostalog  pomenuo i izgradnju zida između zapadnog i istočnog Berlina koji je na kraju srušen i rekao: „Dragi gospodine kancelaru Šolc, pomozite da se sruši zid koji Ukrajinu razdvaja od Evrope!“ Zamerio je Nemačkoj da se nije odrekla gasa i nafte iz Rusije i da tako plaća za bombe i rakete koje padaju na Ukrajinu.

Možda je bilo nespretno što je rekao da govori i u ime starijih sugrađana koji se sećaju masakra u Babinom Jaru nedaleko od Kijeva gde je u Drugom svetskom ratu ubijeno preko 30.000 Jevreja i gde se danas nalazi spomenik žrtvama. Preživeli tog masovnog ubistva sigurno se sećaju i da su žrtve prepoznavali i hapsili ukrajinski parapolicajci organizacije kontroverznog Stjepana Bandere koji je u današnjoj Ukrajini proglašen nacionalnim herojem, njegovo ime nose mnoge ulice i kasarne, njegovi spomenici su na mnogim trgovima zamenili Lenjinove. Očekuje se reakcija jevrejskih organizacija u Nemačkoj.

Da je postojao zločin u Babinom Jaru postalo je širom sveta poznato zahvaljujući ruskom pesniku Jevgeniju Jevtušenku.  Nikakav spomenik nije bio podignut sve dok 1961. Jevtušenko nije objavio baladu o tom zločinu. Ta balada se verovatno danas u zapadnom svetu ne bi smela ni citirati jer je bio Rus.

Iako su mnogi to očekivali, izostala je izjava ili deklaracija nemačke Vlade posle govora Zelenskog. Naprotiv, pošto je završio, oproštajni aplauz nije bio tako frenetičan, Bundestag je nastavio sa dnevnim redom i prešao na diskusiju o pandemiji. To je izazvalo burne proteste, jer su mnogi poslanici smatrali da se radi o nipodoštavanju nastupa predsednika Ukrajine.

Kancelar Olaf Šolc je zatim primio generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga i ponovio da se NATO neće direktno angažovati u Ukrajini.

Ima preživelih u pozorištu u Mariupolju

Ruske kopnene snage i dalje ne napreduju u pravcu ukrajinskih gradova, ali su nastavile sa intenzivnim bombardovanjem i raketiranjem. Zapadni mediji i ukrajinska vlast tvrde da Rusi namerno gađaju stambene objekte da bi izazivali paniku stanovništva i slomili otpor branitelja.

U Mariupolju je uništena zgrada pozorišta oko koje je velikim slovima vidljivim iz vazduha bilo obeleženo da se u njoj nalaze deca. Prema najnovijim podacima uprkos punom pogotku ima preživelih. U podrumu zgrade se sklonilo više stotina civila koji zbog bombardovanja danima nisu izlazili napolje. U javnost su ranije procurele slike ljudima krcatih prostorija. Oko 80 odsto grada je uništeno.

Russia Ukraine War
Bombardovanje rezidencijalnog dela Kijeva / Foto: AP Photo/Vadim Ghirda

Agencija Rojters javlja da je do danas na Ukrajinu ispaljeno bar 1.000 raketa.

„Gardijan“ javlja da je u  Ukrajini do sada poginulo preko hiljadu ruskih vojnika, a da je na desetine hiljada ranjeno.

„Elektrošok“ za NATO

Predsednik Francuske Emanuel Makron, koga 10. aprila očekuje prvi krug predsedničkh izbora na kojima se ponovo kandidovao, izjavio je da je rat u Ukrajini na NATO delovao kao „elektrošok“. On je pre ukrajinske katstrofe tvrdio da je NATO „klinički mrtav“, a da se sada probudio i ujedinio.

Diplomatski protivnapad Rusije

Rusija je krenula i u diplomatski protivnapad i inicirala sastanak Saveta bezbednosti o hemijskim laboratorijama u Ukrajini za koje je, kako tvrdi, našla dokaze na osvojenim teritorijama. Kina se tom zahtevu priključila.

Američke pretnje Kini

Sjedinjene Američke Države su zapretile Kini ozbiljnim merama ukoliko bude podržala Rusiju. Kineske vlasti se na to samo smeškaju. Kina je drugi najveći američki poverilac, poseduje američke državne obveznice u vrednost od preko 1000 milijardi dolara, njihovom naglom naplatom mogla bi preko noći da sruši  platni promet SAD.

Nesvrstana Indija

Indija, po broju stanovnika druga najveća zemlja na svetu posle Kine, nastavlja da razvija dobre odnose sa Rusijom, od koje kupuje naoružanje, ali ga plaća u sada gotovo bezvrednim rubljama. Indija i sa SAD ima razvijene ekonomske odnose. Na taj način zapravo nastavlja politiku nesvrstanosti Nehrua.

Problemi sa snabdevanjem u Rusiji

Moskva je priznala ozbiljne probleme sa snadbevanjem, inflacijom i nezaposlenošću i upozorila da će u celom svetu zavladati nestašica hrane.

Vladimir Putin je nazvao izdajicama bogataše u velikim ruskim gradovima koji navodno trguju sa guščijim paštetama i ostrigama.

Portparol Kremlja Peskov istovremeno javlja da se pregovori između Moskve i Kijeva nastavljaju u radnim grupama u kojima učestvuju i advokati.

Apel Švarcenegera          

Bvši guverner Kalifornije, glumac i prvak sveta u badibildingu Arnold Švarceneger je izjavio da je njegov idol u mladosti bio ruski prvak sveta u dizanju tegova Jurij Vlasov, da je pred njegovom slikom neumorno vežbao. Obratio se ruskim vojnicima, govorio o svojoj ljubavi prema Rusiji i pozvao ih da ne učestvuju u agresiji na Ukrajinu. “Nemojte da vas se vaša deca stide, kao što se ja stidim svoga oca”. Otac Švarcenegera je u vreme Hitlerove vladavine bio profesionalni policajac.

 

J.H./ARD/RTL/Al Jazeera/Spiegel/Zeit/Standard/Presse/Guardian/Le Monde/TASS

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Olaf Šolc Volodimir Zelenski Rat u Ukrajini Lavov Arnold Švarceneger Bundestag
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Vesti

13.novembar 2026. M.T.

Javne nabavke Telekoma i IT sektora dostupne na dva nova sajta

Grupa pojedinaca napravila je dva sajta na kojima se javne nabavke Telekoma i IT sektora mogu pretraživati i upoređivati. Pozivaju medije, stručnjake i građane da pregledaju dokumentaciju i dostave argumentovana zapažanja

Vesti

13.novembar 2026. M. L. J.

Gde je Milan Radoičić

Vrlo brzo bi moglo da postane očito da li je Milan Radoičić otišao iz Srbije ili ne

Analiza

13.novembar 2026. Jovana Gligorijević

Nakon smrti porodilje u KBC Zvezdara: Crna statistika u 21. veku

Bolnica je formirala komisiju za vanrednu stručnu proveru i obavestila zdravstvenu inspekciju. Slučajevi smrti na porođaju u Srbiji retko dobijaju sudski epilog.

Vesti

13.novembar 2026. M.T.

Sindikati RTS-a i RTV-a podržali zahtev studenata za informacije od javnog značaja

Dva sindikata javnih servisa stala su uz zahtev studenata FDU za informacije o zaposlenima RTS-a, pošto su se u javnosti pojavile tvrdnje da je reč o traženju „dosijea“. Studenti kažu da traže „javnu istinu o javnom servisu“.

Vučić

Vesti

13.novembar 2026. M.T.

Napadač iz Kosjerića među pomilovanima, ali – delimično

Među pomilovanima je čovek koji je u aprilu u kabinetu predsednika opštine Kosjerić napao građanina koji je došao da pita za ulicu. Pomilovanje se odnosi samo na jedno od dva dela, a oštećeni najavljuje ustavnu žalbu.

Komentar
Pobeda, Proslava

Komentar

Na početku beše vrlina

U trenutku kada su institucije Republike razorene, kada je Vučićeva hobotnica još uvek živa, kada su ljudi zgađeni nepravdom i smradom koji je esenesovski režim ostavio za sobom, mi imamo, što reče Makijaveli, samo građansku vrlinu kao pogonsko gorivo kojim se možemo vratiti na početak

Ivan Milenković
Sednica Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

Komentar

REM: Pohvala istrajnosti

Četvoro nezavisnih članova REM-a primer su istrajnosti i građanske odgovornosti. Rodoljub Šabić je, čak, po izlasku iz prostorija REM-a, posle izricanja kazne Informeru, doživeo da ga esenesovci vređaju, udaraju rukama i nogama. Ali i to će, uskoro, biti gotovo

Ivan Milenković

Komentar

Vučićeva pomilovanja: Vreme je da se ukinu sultanske ovlasti

Vučić je pomilovao batinaše i Dijanu Hrkalović. Izborni pobednici treba da ukinu sultansko ovlašćenje koje jednom čoveku omogućava da se izmotava sa celim pravosudnim sistemom

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1871
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva

Crna slika i slom pravne države Pretplati se
Kako se pravi nova vlada

Jedinstvo slobodnomislećih

Postizborna Amerika

Sumrak trampizma

Intervju: Ofer Kasif, poslanik u Knesetu, Izrael

Kada se Jevreji zalažu za palestinska prava

Pokret Tradwives

Roman zbog kog se ratuje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure