img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

In Memoriam: Peđa Vranešević, 1946–2022.

Čovek misterije stvaranja

09. februar 2022, 20:40 Saša Rakezić
Pedja Vranesevicfdoto:Sasa Rakezic
Pedja Vranesevic fdoto:Sasa Rakezic
Copied

Peđa Vranešević je bio među retkima koji su svoje delanje vezivali kako za avangardnu i novatorsku konceptualnu umetnost tako i za nešto tako bazično kao što je sviranje na Gitarijadi, pred hiljadama mladih željnih zabave, koji glasno vrište

foto: s. rakezić
…

Peđu Vraneševića sam upoznao početkom osamdesetih, kada smo, kao saradnici lista “Džuboks”, Predrag Popović i ja odlazili na koncerte koji su se zbivali u raznim prostorima u Novom Sadu – tamošnju rok scenu činio je zbir krajnje zanimljivih ličnosti, koje je vredelo lično sresti. Ja sam bio još tinejdžer, Predrag Popović tek nešto stariji, a Peđa je već bio široko prepoznat kao stvaralac muzike za film, televiziju i pozorište, a grupa Laboratorija (iliti Laboratorija zvuka braće Vranešević) uveliko je nastupala širom Jugoslavije. Međutim, Peđa je u nama video ravnopravne sagovornike, što je mene, kao klinca, zadivilo. Naši razgovori su najčešće počinjali nakon nekog koncerta i trajali tokom čitave noći, obavezno do svitanja. Rekao bih da je tek mali deo tih razgovora uopšte imao veze sa muzikom, pričali smo o misteriji življenja, ili misteriji stvaranja, o tako nečemu. Peđine opservacije bile su mudre i duhovite u isto vreme.

To možda ne treba da iznenađuje, pošto je iskustvo Peđe Vraneševića već bilo bogato u različitim vidovima izražavanja; iako je studirao arhitekturu, i kasnije izvesno vreme radio u toj oblasti (na projektovanju novosadskog Novog naselja), već kao student je počeo da se bavi rok muzikom. U Beogradu je oformio grupu The Best Nothing – u to vreme je bilo teško doći do zvaničnog izdanja, pa njihova muzika nije zabeležena na vinilu, ali su ostavili traga u kosmosu ranog jugoslovenskog roka. Grupa je dobila ime prema poemi Dilana Tomasa “Wasteland”, koja se završava rečima “Srušiću sve i stvoriću ništa/ Najbolje ništa” (“I will ruin everything and build nothing / The best nothing”). Bend je nastupio na prvoj Gitarijadi u Beogradu, održanoj 1966, i privukao pažnju medija. Po povratku u Novi Sad, godine 1970. I 1971, Peđa je bio aktivan, između ostalog, kao konceptualni umetnik u okviru kolektiva nazvanog KOD, kojem je pripadao i drug iz detinjstva, Slobodan Tišma. KOD su se zalagali za kritički odnos prema tadašnjoj društvenoj stvarnosti i umetnosti, čime su navukli gnev lokalnih moćnika iz sfere kulture, koji su rešili da se sa ovom pojavom obračunaju. Dva člana grupe KOD osuđena su na 9, odnosno 8 meseci zatvora zbog svojih tekstova (Miroslav Mandić i Slavko Bogdanović). Nakon svega, može se reći da je Peđa Vranešević bio među retkima koji su svoje delanje vezivali kako za tada avangardnu i novatorsku konceptualnu umetnost, tako i za nešto tako bazično kao što je sviranje na Gitarijadi, pred hiljadama mladih željnih zabave, koji glasno vrište.

U želji da proširi svoja iskustva, počeo je da se bavi filmskom muzikom, i to ponajpre u saradnji sa rediteljima inovativnog pristupa, kao što su Karpo Aćimović Godina i Želimir Žilnik, a zajedno sa bratom Mladenom je između 1969. i 1973. delovao u bendu Med. Grupa Med je svakako bila zanimljiv i nepravedno zaboravljen iskorak na sceni koja je tada postojala – pomalo iščašeni tekstovi njihovih pesama kao da su bili deo nekakvog imaginarnog pozorišta, i svakako su predstavljali začetak ideje koja je vodila ka Laboratoriji – bendu sklonom humorom začinjenoj teatralnosti. Inače, Laboratorija je začeta kao svojevrsna kombinacija popularnog i “arty” zvuka, možda odražavajući samu ličnost Peđe Vraneševića. Njihov prvi singl “(Ljubite bez razlike supruge i svastike) Dok vam je još vreme” bio je lansiran na Opatijskom festivalu 1978, pruživši priliku uspavanoj festivalskoj publici da se za trenutak trgne i primeti da se na bini dešavaju neka čudna sazvučja. Čak i ako je Laboratorija nudila pomalo cirkuski nastup, bilo je to nešto… drukčije. Još je zanimljivije da se na “B” strani singla koji je objavljen nakon opatijskog nastupa pojavila numera “Sve je to bilo u proleće”. Uprkos uvodnom delu koji zvuči skoro pa ambiental, pesma se nastavlja u stilu koji je sasvim usporediv sa zvukom avangardne postave The Residents. Kasnije sam pitao Peđu da li je taj uticaj uopšte bio moguć, pošto su 1978. godine The Residents bili još uvek u dubokoj opskurnosti, a njihov rad poznat tek veoma malom broju upućenika. On je potvrdio da je kasnije slušao The Residents, ali da u to vreme nije čak ni čuo za ime grupe – ovo prepoznavanje je možda stvar neke kosmičke igre.

Kako god, Laboratorija je tokom osamdesetih objavila tri albuma, i jedan u devedesetima, a pod imenom Laboratorija XXI pojavio se i materijal nazvan “Slet opera Nema zemlja”, kao rimejk rok opere na kojoj su sedamdesetih radili Peđa Vranešević i Želimir Žilnik. Neke od pesama, naročito iz ranog perioda grupe Laboratorija, postale su opštepoznate, svakako deo nasleđa jugoslovenske popularne kulture. Predrag i Mladen Vranešević su tokom zajedničkog rada (Mladen je preminuo 2006) za sobom ostavili impresivan opus primenjene muzike – napisali su i u svom studiju snimili muziku i songove za 20 igranih filmova, 57 dokumentarnih, 66 animiranih, 12 kratkih igranih, 11 televizijskih filmova, 18 televizijskih serija, niz kratkih televizijskih formi i nekoliko autorskih filmskih i video radova, a tome treba pridodati i zamašan rad na pozorišnoj muzici. Međutim, tokom poslednjih godina kao da na sceni više nije bilo mesta za čudne likove i njihove muzičke eksperimente. Peđa je svejedno nastavio da snima muziku, vrlo iskričavu, i postavlja je na Jutjub – kao da je želeo da nam prenese da je stvaranje potreba bez koje postojanje nema smisla.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura
Pozorište Boško Buha

Kultura i država

07.maj 2026. Isidora Cerić

Kada će se pozorište „Boško Buha“ vratiti kući

Završetak rekonstrukcije zgrade pozorišta „Boško Buha“ najavljen je za početak 2026. Fotografije gradilišta, međutim, ne ukazuju da će to biti skoro

Slučaj Generalštab

07.maj 2026. S. Ć.

TOK: Mladen Nenadić jeste pio rakiju sa Selakovićem

TOK je potvrdio navode koje je protiv glavnog tužioca Mladena Nenadića izneo ministar Selaković na suđenju u slučaju Generalštab. Njegove navode protiv ostalih koje je tada optužio još uvek nije

Venecijansko bijenale

06.maj 2026. S. Ć.

Venecijansko bijenale: Rusija učestvuje samo tri dana, Izrael nije odustao

Rusija je odlučila da paviljon na Venecijanskom bijenalu otvori samo tokom tri dana vernisaža. Iran i Južnoafrička Republika su odustali, a Izrael nije

Venecijansko bijenale

05.maj 2026. S. Ć.

Venecijansko bijenale bez žirija, ali sa kontroverznim radom iz Srbije

Srbiju će na Bijenalu predstavljati Predrag Đaković izložbom „Preko golgote do vaskrsa“ koju javnost ocenjuje kao neprimerenu takvoj manifestaciji, pa je možda dobro što je njen žiri podneo ostavku

Blokaderi

05.maj 2026. Sonja Ćirić

SNS blokirao Vršačko pozorište „Sterija“

Skupština Vršca je bez objašnjenja razrešila dužnosti v.d. direktora tamošnjeg pozorišta Ivana Đorđevića, a zaboravila da imenuje novog. Tako je blokirala rad Vršačkog pozorišta "Sterija"

Komentar
Aleksandar Vučić

Pregled nedelje

Da li se Vučić nudi za svedoka-saradnika

Zašto je Vučić muški opaučio po svojim poslušnicima? Je li mu dobro? I šta to znači za studente i njihovu listu

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićev plan: Vi da radite više, mi da se bahatimo manje

Predsednik Vučić piše programe i „autorske tekstove“ kako bi obodrio i zaplašio birače da će zanavek ostati na vlasti

Nemanja Rujević
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure