
Nemačka
Strani studenti kao izvor prihoda
Jedna nova studija pokazuje da strani studenti daju ogroman doprinos nemačkom budžetu, ako ostanu da rade, ali i tamo je kriza
Velikan koji je sebe poklonio Valjevu počiva na mestu nalik deponiji. A to nije samo Ljubin grob, već Valjeva i svih nas. To je tako, kada si za naprednjačku Srbiju govorio da „ovakve pošasti i hohštapleraja nije bilo od Srba ameba“
Akademik Ljuba Popović, koji je 1963. otišao u Pariz, i tamo se ostvario kao slikar, u svakoj prilici je insistirao da je Valjevac. Zato je bilo nekako prirodno da u Valjevu, u vreme, i uz pomoć, tadašnjeg predsednika opštine Dušana Mihajlovića, osnuje Modernu galeriju. Prva izložba je bila iz njegovog opusa.
Ljuba je pažljivo brinuo o Galeriji, i njenom konceptu izlaganja fantastičnog u slikarstvu, i uz pomoć dugogodišnjeg člana Saveta Galerije Branka Kukića. Vratio je u žižu Medialu i njene autore, organizovane su izložbe Šejke, Dade Đurića, Glavurtića, Vidaka… ali i Vasilija Jordana, Miljenka Stančića, Krste Hegedušića… da bi se stiglo do mlađih snaga, Tucovića, Dunjića, Dolovačkog, Slavka Krunića… i ostalih iz te plejade. Svaki segment izložbe bio je na najvišem nivou i to je zadržano, kao znak prepoznatljivosti ove galerije, koja je odmah uspostavila nove standarde.
Danas Galerija ima stalnu postavku slika Ljube Popovića u kojoj dominira triptih (260×810) „U čast Džejmsa Džordža Frejzera“, autora „Zlatne grane“, dok se u ostalom delu Galerije održavaju druge izložbe. Galerija je i Ljubin legat u kome je njegova pariska biblioteka, kao i slikarski „alat“, tu je i nekoliko slika, jer je većina u muzejima, galerijama i kod privatnih kolekcionara. Iako ima nekoliko monografija na francuskom i srpskom, po mnogima je ostao „nepročitan“, i sam slikar je znao reći „ništa nisu razumeli“!
No, ovaj zapis nije o Ljubinom slikarstvu, nego o njegovom „životu“ posle smrti među Valjevcima. Preminuo je 2016. godine i bilo je nekako prirodno da bude sahranjen u Valjevu. Sahranjen je na brdu Boričevac, iznad grada, odakle se vidi celo Valjevo, kao i Radnička ulica niz koju se sankao u detinjstvu, otkada ima nadimak Pence, od Dupence, pošto su mu od sankanja bile pocepane pantalone na zadnjici. Govorilo se da će tu biti Aleja zaslužnih Valjevaca. Sahrani je prethodila komemoracija u prepunom Domu kulture, na kojoj nije bilo nikoga od Gradske SNS vlasti, nije mu oprošteno jer je, autoru ovih redova, znao reći da ovakve pošasti i hohštapleraja nije bilo od Srba ameba!
Danas Ljuba počiva na pomenutom brdu Boričevac, neposredno do Šeste osnovne škole. Do grobnog mesta vodi blatnjav put, koji ima rampu, na grobu je samo kamena ploča na kojoj piše LJUBA, kao i godina rođenja i smrti, 1934. – 2016. Tu je i stilizovan koverat, koji je Ljuba „crtao“ na poleđini svojih slika. Oko groba je mnoštvo kesa i plastičnih flaša, polupana kanta za otpatke, nekadašnja klupa, od koje je ostao samo metalni kostur, i blato, blato, blato… To nije Ljubin grob, to je grob Valjeva, i svih nas.
Direktor Moderne galerije, Vojislav Jovanović kaže da je po tom pitanju nemoćan. Dodaje da se zalaže da se to uredi kao vidikovac. Glavna preokupacija mu je nalaženje lokacije, i podrške za to budućeg Muzeja fantastike, što je Ljuba ostavio kao svoj amanet.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Jedna nova studija pokazuje da strani studenti daju ogroman doprinos nemačkom budžetu, ako ostanu da rade, ali i tamo je kriza
U Agenciji za privredne registre upisana su dva novoosnovana udruženja koja imenima podsećaju na naziv budućeg pokreta predsednika Srbije Aleksandra Vučića - Pokret za narod i Pokret za narod i državu, sa istim sedištem i istim zakonskim zastupnikom
Na zgradu Pošte Kosova u Zvečanu bačene su ručne bombe. Za počiniocima traga kosovska Antiteroristička jedinica
Studenti u blokadi tvrde da njihovi zahtevi nisu ispunjeni, vlast da jesu. Studenti ne žele da odustanu od borbe, vlast čini sve ne bi li pobunu koja se proširila na čitavo društvo ugušila. Studenti kažu da vlast povećava stepen nasilja
Kako je Srpska pravoslavna crkva oblikovala kulturu sećanja poslednjih decenija? Zašto je Peti oktobar bio praznik za Crkvu i kako je Vučić opet sabio SPC u ćošak? O tome u novoj knjizi piše Karin Roginer Hofmajster
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve