img
Loader
Beograd, 25°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Silikonski samit u Njujorku

Biće bolje, gore ne može

15. mart 2001, 19:19 Zoran Stanojević
Copied

Izreka da bankara koji skače kroz prozor treba slediti jer tu mora biti neke zarade prevedena na današnji jezik u Americi kaže da treba slediti i vlasnika internet kompanije u koju ste uložili novac – ionako vam ništa drugo nije preostalo

Ako pitate Džefa Bezosa, predsednika Amazona, najveće internet prodavnice na svetu, 2000. godina bila je vrlo brutalna, a on lično prešao je put od internet čarobnjaka do internet „Pura Moce“, od koga mnogi dojučerašnji veliki prijatelji zaziru. Tačno pre godinu dana Bezosova imovina procenjivana je na osam milijardi dolara, dok je danas on „težak“ tek oko milijardu i po, što je, složićete se, gubitak koji tera suze na oči i Dafininim štedišama. Za dvesta pedeset dana na berzi (kada se oduzmu subote i nedelje) većina čuda koja je prouzrokovao internet poslednjih godina rasprsla su se poput balona od žvakaće gume, ostavivši svoje vlasnike ulepljenih lica. Amazon i portal Jahu izgubili su devedeset odsto svoje vrednosti, a oni su još i svetli primeri, te su ih upravo zato i pozvali u nedelju uveče na drugi po redu Silikonski samit u Njujorku, manifestaciju koju organizuje MSNBC, vodeći američki informativni internet sajt.

Pored Bezosa i suosnivača Jahua Džerija Janga, koji su učestvovali i na prvom samitu održanom na istom mestu pre tačno godinu dana, ove godine su o budućnosti interneta raspravljali i ostali tehnološki moguli iz firmi poput Majkrosofta, Gejtveja, AOL-a i nekih velikih investicionih grupa. U dva sata razgovora dotakli su se manje-više svega što ima veze sa radom na Mreži a da interesuje širu publiku, poput pitanja privatnosti i Napstera, i naročito dramatične propasti takozvanih dotkom kompanija.

SUNOVRAT NASDAKA: Ovo poslednje obojilo je atmosferu celog skupa, drastično različitu od one sa prvog samita. Prošle godine u vreme samita Nasdak indeks koji prati firme iz sveta novih tehnologija i komunikacija dostigao je svoj vrh, odnosno vrednost iznad pet hiljada. U ponedeljak, dan posle samita, Nasdak je pao na najnižu vrednost od 1998, ispod psihološke granice od dve hiljade. Mnogi mladi milijarderi postali su tako milioneri, dok su doskorašnji milioneri prinuđeni da pišu svoje poslovne biografije i šalju ih na sve strane u nadi da će ih neko zaposliti. „Nisam planirao da radim posle tridesete“, prokomentarisao je jedan mladi stručnjak IT industrije, koji će, kako stvari stoje, ipak morati da odradi pun staž do penzije.

„Suviše ljudi se navuklo na uzbuđenja i obećanja koja je internet nudio, tako da su izgubili osećaj za stvarnost“, prokomentarisao je proteklu godinu Ted Vejt, predsednik Gejtveja.

On i ostali učesnici u diskusiji složili su se da je vrednost internet kompanija pre godinu dana bila znatno precenjena, ali svi smatraju da je ona danas veoma potcenjena uz komentar da je klima za rad danas mnogo zdravija od one pre godinu dana.

Iako je nezahvalno praviti takva poređenja, biće da između investiranja u internet akcije na berzi i piramidalne „štednje“ kakvu smo mi iskusili ima mnogo sličnosti. Prema rečima Nensi Peretsman, izvršnog potpredsednika investicione firme Allen & Co., mnogi su investirali računajući da će zaraditi na onima koji investiraju posle njih ili očekujući da ih neka veća firma otkupi i na taj način opravda investiciona očekivanja. Pare koje su investitori ulagali otišle su umesto u pravi razvoj u privlačenje novih para (investitora), i u jednom trenutku više nije bilo moguće utoliti takav apetit.

S druge strane, neki od igrača, poput Bezosa, upozoravali su investitore i u doba najveće pomame da ne ulažu u njihove akcije ako strepe za svoj novac. To se naročito odnosilo na one koji berzu doživljavaju kao svojevrsnu kockarnicu i koji bi se pre mogli nazvati berzanskim špekulantima nego investitorima, a koji novac ulažu kratkoročno, toliko da akcije malo porastu da bi ih prodali skuplje. U takvoj trgovini nema mesta ozbiljnim ekonomskim analizama, već se igra iz stomaka, i te stvari lako mogu da krenu naopako. U svom nastupu na samitu Džef Bezos je pokazao malo simpatije prema pomenutim „daz traders“ (dnevnim trgovcima), ohrabrujući one koji ulažu dugoročno da je Amazon pravo mesto za njihov novac. Ipak, na direktno pitanje voditelja može li da obeća da će dogodine u ovo vreme akcionari Amazona moći da se nadaju prvom profitu, Bezos je odgovorio krajnje rezervisano: „Videćemo. Ne mogu ništa da vam obećam, ali mi se tome nadamo.“

INTERNET ROBLJE: Za razliku od Bezosa i Janga, predsednik Sonija Hauard Stringer bio je raspoložen za šalu i gegove. Komentarišući nekontrolisanu razmenu muzičkih fajlova na internetu, on je rekao da je tehnološki izvodljivo napraviti virus koji bi se instalirao u sve računare koji imaju piratska izdanja Sonija, a koji bi vlasnika primorao da četiri sata sluša američku verziju turbo folka. „No, šalu na stranu, mi moramo povesti više računa o šifrovanju fajlova i digitalnim pravima“, dodao je.

Na pitanje iz publike zašto onda Soni proizvodi uređaje koji olakšavaju upravo spuštanje fajlova sa interneta, Stringer je odgovorio da se ne radi o licemerju već o potrebi kompanije da se jednom rukom brani, a drugom da napada, ako misli da opstane u ovom surovom poslu. „Mi samo čuvamo svoj zabran“, zaključio je Stringer.

Povremenu razdraganost prekidale su upadice iz publike, naročito Bila Lesarda, bivšeg radnika u jednoj od propalih „dotkom“ firmi, koji danas uređuje sajt netslaves.com (internet robovi), a koji je ispričao nekoliko karakterističnih priča o ljudima koji su vredno radili nekoliko godina da bi na kraju ostali bez posla i imetka. „Svi oni su sada nezaposleni, i svi imaju osećaj da su bili žrtve velike Ponzi šeme“, rekao je on, aludirajući upravo na šemu piramidalne prevare.

Ako je prvi samit pre godinu dana zračio neograničenim optimizmom, za ovaj drugi bi se moglo reći da mu optimizma nije nedostajalo, ali je bio znatno umereniji. Iskoristivši priliku, menadžeri velikih firmi iz sveta novih tehnologija najavili su bolje dane i skori porast akcija na berzi.

Prvi dani nakon samita ipak ne najavljuju tako brz oporavak. Svi proizvođači kompjuterske opreme, sa Intelom i Ciskom na čelu, najavljuju loše rezultate u trećem kvartalu prethodne godine koji upravo stiže na obračun. Cisko će u nameri da predupredi veću krizu otpustiti deset odsto zaposlenih u svojim fabrikama širom sveta. Kriza u IT industiji drastično je uticala na obim naručivanja nove opreme, što će dovesti do novog pada proizvodnje i daljih otpuštanja, tako da su sada svi zagledani u novu američku administraciju i mere koje ona namerava da preduzme ne bi li se ova tendencija koliko-toliko zaustavila.

Jedno je sigurno. Ona vremena i one pare od pre godinu dana neće se ponoviti. Bar ne do narednog samita.

Najveće greške u protekloj godini:

Džef Bezos, Amazon.com: „Investiranje u Living.com i Pets.com.“

Stiv Balmer, predsednik Majkrosofta: „To što nismo imali strpljenja u meri potrebnoj za neke inovacije.“

Majkl Blomberg: „Nismo zaposlili dovoljno ljudi.“

Darien Daš, predsednik DME interaktiv holdinga: „Bili smo nestrpljivi

protekle godine i nismo se koncentrisali na izbacivanje novih proizvoda na tržište.“

Hauard Stringer, predsednik američkog Sonija: „Trebalo je da pripremimo još dva miliona Plejstejšn konzola pred Božić.“

Bob Pitman, potpredsednik AOL-a Tajm Vornera: „Brzina… nismo se kretali dovoljno brzo.“

Džeri Jang, suosnivač Jahua: Dugoročno planiranje. „Mislim da je na ovom tržištu najveći problem to što ljudi nastoje da u njemu pronađu ono čega nema.“

Ted Vejt, predsednik Gejtveja: „Nastojali smo da uradimo previše stvari u isto vreme i prestali smo da brinemo o suštini našeg posla, a to je kako da učinimo našeg kupca srećnim.“

Nensi Peretsman, Alen investiciona grupa: „Nismo reagovali na očiglednu istinu.“

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Tramvaj

Ukidanje „dvojke“

10.avgust 2025. T. S.

Tramvajska tradicija Beograda: Od konjskog tramvaja do gašenja „dvojke“

Čuveni tramvaj „dvojka“, jedan od simbola Beograda, uskoro bi mogao da ode u istoriju, a najava ukidanja ove linije pokrenula je proteste građana i aktivista. Kako je izgledao razvoj beogradskog tramvajskog saobraćaja kroz decenije?

Meteorska kiša

09.avgust 2025. T. S.

Perseidi: Spektakl na nebu iznad Srbije

Na platou ispred Avalskog tornja u subotu i nedelju uveče biće organizovano posmatranje letnje meteorske kiše, Perseida

Drugi svetski rat

09.avgust 2025. Martin Muno (DW)

Nagasaki, osamdeset godina kasnije: Razbijanje mita o bombi koja je okončala rat

Nagasaki, grad na zapadu Japana, sravnjen je sa zemljom 9. avgusta 1945. kad su SAD na njega bacile bombu izotopa plutonijuma-239 tešku oko pet tona, nazvanu „Debeljko“. Decenijama se bacanje atomske bombe na Nagasaki smatralo događajem koji je okončao Drugi svetski rat. Da li je zaista tako

Ekstremne vrućine

08.avgust 2025. K. S.

Toplotni talas: RHMZ izdao novo upozorenje

Danas i narednih dana očekuje se između 34 i 38 stepeni Celzijusa, a lokalno i više, upozorava RHMZ

Velike vrućine

07.avgust 2025. N. M.

Sledi još jedan toplotni talas, temperature i preko 38 stepeni

Prema prognozi Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ) već od sutra (8. avgust) se očekuje porast temperature koja će ići i do 35 stepeni Celzijusa. Za vikend u nekim mestima i preko 38 stepeni

Komentar

Pregled nedelje

Hoće li Vučić pomilovati Dodika

Može li Vučić nešto da učini za Dodika? Naravno. Može da ga pomiluje. Ali ne u pravnom smislu, već u onom ljudskom – po kosi i obrazu

Filip Švarm

Komentar

Građanski sukobi

Srbija srlja u građanske sukobe na jesen kada se oni koji su otišli na odmor vrate orni i poletni da se više ne povlače pred golom silom koja brani bezakonje

Andrej Ivanji
Tužilac za organizovani kriminal

Komentar

Tužilačka predstava ili udarac u kičmu korumpiranog režima

Ako je ovo još jedan Vučićev igrokaz neće se dogoditi ništa. Ukoliko je delovanje Tužilaštva za organizovani kriminal zaista primena zakona, onda su hapšenja zbog korupcije u slučaju pada nadstrešnice udarac u kičmu režima koji počiva na bezakonju

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1804-1805
Poslednje izdanje

Kultura sećanja: 30 godina od pada Krajine

Moj poslednji dan u Kninu Pretplati se
Kultura sećanja (2): Poreklo i priključenija

Krajina i sudbine

Vlada Srbije

Sto dana neuspeha, terora i iživljavanja

Kultura sećanja: “Galeb”

Buran život čuvenog broda

Intervju: Svetislav Basara, pisac

“Postojanje je gubljenje vremena”

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure