img
Loader
Beograd, 27°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Pitanje odgovornosti pisca

Građanin pisac

29. mart 2001, 20:12 Sreten Ugričić
Copied

Nije se raspravljalo o odgovornosti za prethodni period, nego o odgovornosti za vreme koje je neposredno pred nama. Složili smo se da je situacija u kojoj smo se zatekli zjapeći otvorena za intelektualno, javno, kulturno, moralno i, naravno, političko učešće, participaciju kao biće demokratije, sa podjednakim šansama da se deluje konstruktivno ili destruktivno, u diskontinuitetu sa prethodećim ili u kontinuitetu, što zavisi od svakog ponaosob. Složili smo se da diskontinuitet ne sme ostati samo formalan. Nužno je, radi književnosti koliko i radi javnosti, delovati oblikotvorno, konstruktivno, usmeravajući napor sa jedne strane ka podizanju opšteg standarda kulturne ponude i potražnje, jer je to blagotvorna preventiva niskim instinktima, strahu, mržnji, agresiji, nekrofiliji, a sa druge strane i ka neposrednom suočavanju javnosti sa pojedinačnom i kolektivnom odgovornošću za događaje koji čine našu istoriju, nedavnu i buduću.

Ispoljile su se naravno i razlike u mišljenjima, što je normalno među piscima, i dobro jer je doprinelo živom dijalogu i istinskoj razmeni ličnih i principijelnih opcija, dijalogu kultura i estetika, dijalogu uverenja i sumnji, identiteta i jezika. Rasprava se vodila pre svega o razlikama u pristupu – delovati na diskontinuitet u načinu mišljenja i na uvrežene kalupe jezika, ili delovati neposredno u sferi političkog. Delovati kao pisac građanin, ili kao građanin pisac.

Zalagao sam se za razlikovanje angažmana umetnosti i angažmana umetnika. Umetnost nastaje kao privatan čin, ali ukoliko se zaista desi, onda to znači da u delu ima nečeg što se tiče svakog čoveka, čak i onih potpuno lišenih ukusa i mašte. Slično kao što se Pitagorina teorema tiče svakog čoveka, čak i neukih. Kao što se Kantov kategorički imperativ tiče svakog od nas, čak i moralnih idiota. U umetničkom delu ima nečeg što samo po sebi legitimno zahteva da iz privatne sfere umetnika pređe u sferu javnosti, u otvoreno polje međusobnog saobraćanja, jer se tiče svih. U moru različitih iskustava i identiteta, umetnost, prosto, ukazuje na osnovu svakog iskustva kao iskustva, na osnovu svakog identiteta kao identiteta. Ona nije iskustvo o istoriji, nego istorija iskustva, procesa artikulisanja i osmišljavanja iskustva, na izvestan način istorija istorije. A kao legitimno javna, umetnost je nužno i politička, jer javnost pripada politici. Htela ne htela, umetnost, ako jeste umetnost, ulazi u domen i polje sila politike. Politika, naravno, o ovim nekontrolisanim upadima na vlastiti posed nema pojma ili, kad ima, demonstrira naravno neprijateljski stav. Zato je delovanje umetnosti same mnogo efikasnije politički od delovanja umetnika, to jest od delovanja koja su imanentno politička, a ne umetnička. Intervencije klasičnih političkih angažmana politika lako prepoznaje i instrumentalizuje u svoje svrhe, jer su za njene standarde odveć naivni, inferiorni u odnosu na realnu političku praksu i svest ortodoksnih političkih institucija i subjekata, onih kojima život bukvalno zavisi od politike, koji žive od politike i za politiku, u istoj meri u kojoj umetnik živi za umetnost i od umetnosti.

Naše knjige, kad su dobre, istinite su i delotvorne zato što se sastoje od rečenica, a ne od događaja. Čitaoci najčešće nisu spremni za istinitost. U tom smislu umetnička istina ne prolazi drugačije od ostalih istina – iluzije, u strogim i skučenim granicama već poznatog sveta, uvek su bile daleko popularnije. To je prostor vredan delovanja.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Blokaderi

05.maj 2026. Sonja Ćirić

SNS blokirao Vršačko pozorište „Sterija“

Skupština Vršca razrešila je Ivana Đorđevića v.d. direktora tamošnjeg pozorišta bez objašnjenja, a zaboravila je da imenuje novog. Time je blokirala rad Vršačkog pozorišta

Njuzleter

05.maj 2026. N. R.

„Vreme“ vodi čitaoce na film sa 98 odsto pozitivnih kritika

Ko se prijavi na solidni i besplatni njuzleter, može da ide u bioskop ili dobije knjigu na poklon

Nadstrešnica

04.maj 2026. Sonja Ćirić

Novosađani: Spomenik žrtvama podseća na ploču nadstrešnice kojom su ubijeni

Jedan deo javnosti je protiv idejnog rešenja za spomenik novosadskim žrtvama, pre svega zato što ga podiže vlast koja još nije kaznila one koji su odgovorni za smrt 16 ljudi. Pobedničko rešenje Gorana Čpajka Novosađane podstreća na jedan od blokova nadstrešnice koji su 1. novembra 2024. padali po ljudima

Intervju

03.maj 2026. Sonja Ćirić

Gordan Kičić: Ko bude gledao „Istinu“, više neće želeti da vara

„Ovo je veoma dobar komad jer u jednom trenutku ne znate ko govori laž a ko istinu“, kaže Gordan Kičić, glumac i producent „Istine“, premijere Bitef teatra

Akcija srednjoškolaca

03.maj 2026. S. Ć.

Srednjoškolci Srbije: Humanitarni sajam knjiga će postati tradicija

Nakon uspeha prvog Humanitarnog sajma knjiga, srednjoškolci Srbije koji su ga organizovali, najavljuju da će ga pretvoriti u tradicionalni

Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure