img
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

16. maj 2001, 19:22 Priredila: Duška Anastasijević
Copied

Berlin: Kaubojka i ambasador

Bivša mis Teksasa, supruga švajcarskog ambasadora u Berlinu, izazvala je pravu pometnju u Ministarstvu inostranih poslova u Bernu kada je nemačko izdanje luksuznog magazina „Max“ objavilo fotografije lepe Teksašanke. Fotografije drastično odudaraju od imidža koji jedna supruga diplomate obično želi da ostavi. Šon Filding (31) slikala se u izazovnoj večernjoj haljini na konju ispred renovirane luksuzne zgrade ambasade u centru Berlina, na drugoj slici vidi se kako u crvenoj mini suknji pozira na krovu ambasade u Berlinu pored švajcarske zastave, a na trećoj je umotana u američku zastavu. Naslov je glasio: „Kaubojka sa Alpa.“ Časopis je objavio fotografije neposredno uoči velikog prijema povodom useljenja u renoviranu zgradu ambasade na kojoj se očekuje više od 200 zvanica. Iz kabineta švajcarskog ministra inostranih poslova Jozefa Dajsa stižu signali da bi ambasador Tomas Borer mogao biti pozvan u Bern da se suoči sa disciplinskim merama, što je njegova supruga prokomentarisala za švajcarsku štampu rečima: „On radi svoj posao, a ja svoj. Mene ne plaća švajcarska vlada.“ Međutim, gospođa Filding, koja inače ima ambicija da se bavi manekenstvom i glumom, kasnije se izvinila zbog skandala i obećala da će se ubuduće fotografisati samo uz dozvolu Ministarstva. Ambasador Tomas Borer (43) dobio je prestižno mesto u Berlinu kao svojevrsnu nagradu za dobro obavljen posao u vezi sa kontroverznom ulogom Švajcarske tokom Drugog svetskog rata.

Harare: Mugabeov teror

Dugogodišnji predsednik Zimbabvea Robert Mugabe ustremio se na vlasnike velikih fabrika i kompanija, bez obzira na boju kože, u nezapamćenoj kampanji terora, kako bi osigurao pobedu na predstojećim izborima. Specijalni odredi ratnih veterana obilaze fabrike i kompanije širom zemlje ucenjujući i zastrašujući vlasnike, tražeći od njih vrtoglave sume novca da bi ih ostavili na miru. Na meti su svi za koje postoji i najmanja sumnja da podržavaju opozicioni blok Pokret za demokratske promene. Ukoliko vlasnici i direktori ne plate traženu sumu, koja često iznosi više miliona zimba-dolara, naoružani veterani, među kojima je i dosta običnih pljačkaša i kriminalaca, razbijaju fabrički inventar i plene mašine. Na meti otimačine su i strane humanitarne organizacije, a nedavno su članovi Mugabeovih odreda pokušali da kidnapuju kanadskog predstavnika međunarodne organizacije CARE. Takođe, organizovana banda otela je 140 tona hrane koja je kao pomoć stigla od EU. Mugabe se na menadžere ustremio u pokušaju da osigura da radnici glasaju za njegovu stranku. Slične mere zastrašivanja Mugabe je prethodno usmerio na zemljoposednike i vlasnike velikih imanja. Predsednik Mugabe pobija da ima ikakve veze sa napadima na fabrike i međunarodne humanitarne institucije u zemlji, a policija ne čini ništa da zavede red i obezbedi sigurnost.

Pariz: Francuski Gestapo

Nakon što je penzionisani francuski general Pol Osares (83) objavio svedočenje o svom službovanju u Alžiru dok je ova zemlja bila kolonija i tokom borbe Alžira za nezavisnost, francuska javnost zahteva da država pokrene istragu o tome da li je zaista, kako se u knjizi tvrdi, postojala institucija koja se po surovosti metoda mogla porediti sa zloglasnim nacističkim Gestapoom. General tvrdi da je francuski pandan zloglasnoj policiji tokom pedestih godina organizovao ubistva i smaknuća, kako gerilaca tako i civila, ali ono što je francusku javnost najviše potreslo jeste tvrdnja da su svi zločini počinjeni uz blagoslov francuske vlade i zvaničnika. Osares je bio zadužen za tajne operacije tokom 1957, kada je rat bio u punom jeku. General tvrdi i da su potonji državnici u Francuskoj vrlo dobro znali za postojanje policijske službe, ali da su odbijali da pokrenu istragu. U tom smislu posebno je optužen bivši francuski predsednik Fransoa Miteran, koji je u vreme alžirskog oslobodilačkog rata bio ministar pravde. Novinari i istoričari tvrde da je nemoguće proveriti generalove tvrdnje, jer su arhive vezane za rat 1954–1962. i dalje zapečaćene. Zbog toga je francuski premijer Lionel Žospen naložio da se arhive otvore i pretpostavlja se da će na videlo izaći mnoge neprijatne istine. Sam Osares tvrdi da je lično ubio 24 Alžirca, koji su prethodno bili mučeni.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Milenko Jovanov ispred

Pregled nedelje

Crni Milenko u crnoj kutiji

Zbog čega bi za Milenka Jovanova ispalo bolje da je u Kragujevcu klečao i tihovao kao onomad direktor Jovine gimnazije u Novom Sadu nego što je  govorio o dijalogu i programima? I zašto mu ne veruje ni poslednji crnokapuljaš

Filip Švarm  
Hašim Tači dok mu se u Hagi izriče presuda za ratne zločine

Komentar

„Osuđeni ratni zločinac“

Hašim Tači je bio zločinac i kad je kao predsednik sedeo sa Vučićem i baronesom Ešton. Sada je samo osuđen. O licemerju u „regiji“ i plemenskom moralu koji prevazilazi krvna zrnca

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić i Ilija Srdanović

Komentar

TV duel Srdanović – Vučić: Studentska lista ne bi trebalo da ga odbije

Prvi na Studentskoj listi Ilija Srdanović bi oberučke trebalo da prihvati poziv na TV duel Aleksandra Vučića, prvog na listi Ujedinjena Srbija. Naravno, pod određenim uslovima

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1863
Poslednje izdanje

Studentska lista i kampanja

Srbija nikada nije bila lepša Pretplati se
Katarina Popović, profesorka Filozofskog fakulteta u Beogradu

Kako sprečiti krađu i pobediti na izborima

Mauricijus

Majmuni sa smrtnom presudom

DUH VREMENA: Sedamdeset pet godina Selindžerovog Holdena Kolfilda

Lovac u raži između kvarnih bumera i čednih zumera

Izložba

Umetnost koja leči

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure