img
Loader
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

16. maj 2001, 19:22 Priredila: Duška Anastasijević
Copied

Berlin: Kaubojka i ambasador

Bivša mis Teksasa, supruga švajcarskog ambasadora u Berlinu, izazvala je pravu pometnju u Ministarstvu inostranih poslova u Bernu kada je nemačko izdanje luksuznog magazina „Max“ objavilo fotografije lepe Teksašanke. Fotografije drastično odudaraju od imidža koji jedna supruga diplomate obično želi da ostavi. Šon Filding (31) slikala se u izazovnoj večernjoj haljini na konju ispred renovirane luksuzne zgrade ambasade u centru Berlina, na drugoj slici vidi se kako u crvenoj mini suknji pozira na krovu ambasade u Berlinu pored švajcarske zastave, a na trećoj je umotana u američku zastavu. Naslov je glasio: „Kaubojka sa Alpa.“ Časopis je objavio fotografije neposredno uoči velikog prijema povodom useljenja u renoviranu zgradu ambasade na kojoj se očekuje više od 200 zvanica. Iz kabineta švajcarskog ministra inostranih poslova Jozefa Dajsa stižu signali da bi ambasador Tomas Borer mogao biti pozvan u Bern da se suoči sa disciplinskim merama, što je njegova supruga prokomentarisala za švajcarsku štampu rečima: „On radi svoj posao, a ja svoj. Mene ne plaća švajcarska vlada.“ Međutim, gospođa Filding, koja inače ima ambicija da se bavi manekenstvom i glumom, kasnije se izvinila zbog skandala i obećala da će se ubuduće fotografisati samo uz dozvolu Ministarstva. Ambasador Tomas Borer (43) dobio je prestižno mesto u Berlinu kao svojevrsnu nagradu za dobro obavljen posao u vezi sa kontroverznom ulogom Švajcarske tokom Drugog svetskog rata.

Harare: Mugabeov teror

Dugogodišnji predsednik Zimbabvea Robert Mugabe ustremio se na vlasnike velikih fabrika i kompanija, bez obzira na boju kože, u nezapamćenoj kampanji terora, kako bi osigurao pobedu na predstojećim izborima. Specijalni odredi ratnih veterana obilaze fabrike i kompanije širom zemlje ucenjujući i zastrašujući vlasnike, tražeći od njih vrtoglave sume novca da bi ih ostavili na miru. Na meti su svi za koje postoji i najmanja sumnja da podržavaju opozicioni blok Pokret za demokratske promene. Ukoliko vlasnici i direktori ne plate traženu sumu, koja često iznosi više miliona zimba-dolara, naoružani veterani, među kojima je i dosta običnih pljačkaša i kriminalaca, razbijaju fabrički inventar i plene mašine. Na meti otimačine su i strane humanitarne organizacije, a nedavno su članovi Mugabeovih odreda pokušali da kidnapuju kanadskog predstavnika međunarodne organizacije CARE. Takođe, organizovana banda otela je 140 tona hrane koja je kao pomoć stigla od EU. Mugabe se na menadžere ustremio u pokušaju da osigura da radnici glasaju za njegovu stranku. Slične mere zastrašivanja Mugabe je prethodno usmerio na zemljoposednike i vlasnike velikih imanja. Predsednik Mugabe pobija da ima ikakve veze sa napadima na fabrike i međunarodne humanitarne institucije u zemlji, a policija ne čini ništa da zavede red i obezbedi sigurnost.

Pariz: Francuski Gestapo

Nakon što je penzionisani francuski general Pol Osares (83) objavio svedočenje o svom službovanju u Alžiru dok je ova zemlja bila kolonija i tokom borbe Alžira za nezavisnost, francuska javnost zahteva da država pokrene istragu o tome da li je zaista, kako se u knjizi tvrdi, postojala institucija koja se po surovosti metoda mogla porediti sa zloglasnim nacističkim Gestapoom. General tvrdi da je francuski pandan zloglasnoj policiji tokom pedestih godina organizovao ubistva i smaknuća, kako gerilaca tako i civila, ali ono što je francusku javnost najviše potreslo jeste tvrdnja da su svi zločini počinjeni uz blagoslov francuske vlade i zvaničnika. Osares je bio zadužen za tajne operacije tokom 1957, kada je rat bio u punom jeku. General tvrdi i da su potonji državnici u Francuskoj vrlo dobro znali za postojanje policijske službe, ali da su odbijali da pokrenu istragu. U tom smislu posebno je optužen bivši francuski predsednik Fransoa Miteran, koji je u vreme alžirskog oslobodilačkog rata bio ministar pravde. Novinari i istoričari tvrde da je nemoguće proveriti generalove tvrdnje, jer su arhive vezane za rat 1954–1962. i dalje zapečaćene. Zbog toga je francuski premijer Lionel Žospen naložio da se arhive otvore i pretpostavlja se da će na videlo izaći mnoge neprijatne istine. Sam Osares tvrdi da je lično ubio 24 Alžirca, koji su prethodno bili mučeni.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Komentar

Privatno nasilje predsednika svih batinaša Srbije

Predsednik svih batinaša Srbije upravo ispisuje istorijsku grotesku: od batinaša pokušava, procesom baljezganja, da načini građane, a građane da pretvori u batinaše

Ivan Milenković

Pregled nedelje

MUP Srbije d.o.o, privatno obezbeđenje za batinaše

Mnoge od onih koje su do juče hapsili, policajci danas štite. Tako su postali privatno batinaško obezbeđenje MUP Srbije d.o.o. Zato je za novinare mnogo važnije da znaju ko je ko u podzemlju, nego u policiji ili strankama na vlasti

Filip Švarm

Komentar

Od srede uveče nemamo predsednika

Aleksandar Vučić je konačno prestao da se skriva iza funkcije predsednika Republike i govori kao onaj koji zapravo jeste: predvodnik udružene kriminalne grupe koja je okupirala ovu zemlju

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1806
Poslednje izdanje

Pravosuđe i politika

Može li tužilaštvo da pobedi visoku korupciju Pretplati se
Srpsko-američki odnosi: Đurić kod Rubija

Susret koji se za tabloide nije desio

Slučaj Milorad Dodik

Jesen pomazanika

Intervju: Ivana Rašić – Sajsi MC

Ne postoji umetnost odvojena od politike

Gaza

Personifikacija okrutnosti i nehumanosti

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure