img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

21. jun 2001, 12:53 Priredila: D. Anastasijević
Copied

Banjaluka: Ekstremisti

Srpski ekstremisti opet su pokušali da spreče polaganje kamena temeljca Ferhad-pašine džamije koja je 1993, tokom rata u Bosni, dinamitom srušena do temelja. Ceremonija polaganja kamena temeljca planirana je najpre za 7. maj, ali su srpski demonstranti nasilno sprečili taj čin. Tada je u demonstracijama poginula jedna osoba, a tridesetak ih je ranjeno. Uprkos incidentima i sukobima srpskih demonstranata sa jakim policijskim snagama, muslimanski verski vođa u BiH reis-ul-ulema Mustafa Cerić položio je kamen temeljac 18. juna na mestu gde se nalazila stara džamija. „Ferhadija bi trebalo da bude simbol pomirenja, ljubavi, međusobnog dijaloga i tolerancije“, rekao je Cerić tokom ceremonije kojoj su prisustvovali vernici, predstavnici diplomatskog kora, najviši predstavnici Republike Srpske – predsednik Mirko Šarović, premijer Mladen Ivanić i predsednik parlamenta Dragan Kalinić, bošnjački član Predsedništva BiH Beriz Belkić i ministar inostranih poslova BiH-a Zlatko Lagumdžija. Na kamenu temeljcu piše: „Ferhadija – izgrađena 1579, srušena 7. maja 1993, obnovljena 7. maja 2001.“

U trenutku polaganja kamena temeljca demonstranti su se nalazili na oko 300 metara od mesta gde se održavala ceremonija i kamenicama pokušavali da probiju policijski kordon. Policija je upotrebila suzavac i vodene topove, a u sukobima je povređeno više demonstranata i desetak policajaca. Tog dana je u Skupštinu grada Banjaluke stigla anonimna prijava da je u zgradi podmetnuta eksplozivna naprava, pa je obezbeđenje zgrade naredilo evakuaciju zaposlenih.

Katmandu: Zvanična verzija

Pre nego što je ubio oca, majku i druge članove kraljevske porodice Nepala i posluge, prestolonaslednik Dipendra bio je ne samo pripit već i pod dejstvom lakih droga, saznaje se nakon istrage. Kraljević je besan napustio porodičnu večeru zbog svađe sa roditeljima koji nisu odobrili njegovu veridbu sa gospođicom Devjani Ramom, zatim je otišao do svoje sobe, odakle je sa njom tri puta razgovarao mobilnim telefonom, da bi se vratio u ratničkom odelu i naoružan. Zvanična istraga je završena, i ona se poklapa sa nezvaničnim izjavama svedoka da krivica za krvoproliće leži isključivo na Dipendri, koji je podlegao povredama. Zvanična verzija pročitana je na nepalskom i engleskom na državnoj televiziji i radiju, ali mnogi građani Nepala i dalje veruju da je mladi kraljević bio žrtva zavere da bi se prestola domogao njegov mlađi brat.

Rim: Zabrinutost

Italijanski premijer Silvio Berluskoni zabrinuo se zbog nemira koji su pratili samit EU-a nedavno završen u Geteborgu u Švedskoj, i najavio je pregovore sa demonstrantima koji su najavili proteste za vreme samita G8 koji će se održati u Đenovi sledeće nedelje.

Očekuje se da će se u Đenovi okupiti čak blizu 100.000 demonstranata, protivnika globalizacije. Berluskoni je prilikom obraćanja Senatu rekao da svu odgovornost za eventualne nemire i štetu snosi prethodna vlada, i najavio otvoreni dijalog sa protivnicima globalizacije. Luka Kazarini, vođa italijanskih antiglobalista izjavio je za dnevnik „Korijere dela sera“: „Za razliku od Sijetla, sada je važno sprečiti samit.“ Dok je Berluskoni govorio pred Senatom poslanici iz redova komunista istakli su slogane „Ne G-8!“.

No, u danima pred samit Berluskonijevu zabrinutost dele i svetske obaveštajne službe nakon najave arhiteroriste Osame bin Ladena da će iskoristiti gužvu u Đenovi za terorističku akciju protiv Amerikanca.

Gvatemala Siti: Bekstvo iz „Pakla“

Čak 67 okorelih robijaša, među kojima ima i onih koju su čekali izvršenje smrtne kazne, pobeglo je iz zatvora poznatog pod nazivom „Pakao“ u Gvatemala Sitiju, što predstavlja najveće bekstvo iz zatvora u istoriji ove zemlje. Osamdesetak zatvorenika iskoristili su dan otvorenih vrata, Paterice, i puškama i ručnim bombama koje su im ranije doturene u zatvor napali stražare a zatim oteli automobile i autobuse da bi odmakli od zatvora. Jedan osuđenik je poginuo, a desetorica su uhvaćena i vraćena iza rešetaka.

Predstavnici ministarstva unutrašnjih poslova smatraju da su zatvorenici dobro isplanirali akciju, da je vođa bilo čak osam, i da su se verovatno već domogli susednog El Salvadora. Većina odbeglih zatvorenika osuđena je zbog silovanja, ubistva, otmice i drugih teških krivičnih dela, a na izdražavnje kazne poslati su u „Pakao“ zato što je to najbolje čuvani zatvor u Gvatemali.

Kjoto: Gejša i parnica

Mineko Ivasaki, bivša gejša koja se nakon penzionisanja povukla u Kjoto gde je živela sa mužem i ćerkom pristala je da američkom novinaru Arturu Goldenu otkrije tajne svog zanata. Golden je pre četiri godine objavio knjigu „Memoari jedne gejše“ i ona je zasnovana najviše na svedočenju gospođe Ivasaki. Knjiga je postala bestseler i do sada je prevedena na preko 30 jezika. U knjizi se autor otvoreno zahvaljuje gospođi Ivasaki, koja se u međuvremenu pokajala što je bila toliko iskrena, pa je tužila je autora za uvredu časti. Tužba se sada nalazi pred Okružnim sudom na Menhetnu. Gospođa Ivasaki tvrdi da je Golden prekršio zlatno pravilo zanata koje važi vekovima, a to je apsolutna diskrecija. Ona će tražiti da deo profita od bestselera pripadne njoj. Autor Golden, pak, tvrdi, da gospođi Ivasaki nikada nije obećao takvu vrstu diskrecije, i da ona nije od njega ni tražila da ne pominje njeno ime.

Ceo slučaj uznemirio je gejše u Japanu koje su kivne na gđu Ivasaki što je otišla predaleko u poveravanju i što je prekršila tradiciju diskrecije. One smatraju da će ovako otkrivanje tajne zanata neprosvećenima samo osnažiti ubeđenje zapadnjaka da gejše nisu ništa drugo nego „obrazovane prostitutke“.

„Mislim da su druge gejše malo preterale kada su se toliko okomile na gđu Ivasaki. Godi mi što ispada kao da sam otkrio velike tajne, ali knjiga je samo roman, ništa više“, prokomentarisao je autor uzbunu među gejšama.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja
Aleksandar Vučić klanja se pred zastavom Srbije

Vojska i municija

25.jun 2025. Redakcija Vremena

Muke “vrhovnog komandanta”

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić odao se vojnim temama, a to obično znači da mu trebaju popularne reči i još popularnija obećanja

Kulturna politika

25.jun 2025. Redakcija Vremena

Čitajte ratne i druge zločince

Klima-uređaji

25.jun 2025. Redakcija Vremena

Ruglo na fasadama

Košarkaši Zvezde i Partizana

Košarka

25.jun 2025. Redakcija Vremena

Skupocena pojačanja

Kako provesti vreme

25.jun 2025. Redakcija Vremena

Brojni festivali

Komentar

Komentar

Nasilje je počelo u 21:42 – pre trinaest godina

Pobunjeni studenti i narod mogu da bace pokoju kamenicu, ali ne mogu biti zbilja „nasilni“. Jer, Srbija je odavno u modusu samoodbrane od režimskog nasilja, onog koje uništava i briše živote

Nemanja Rujević

Komentar

Vidovdan, dan posle: Studenti, hvala i nema nazad

Kome smeta generalni ton u kom se odvijao jučerašnji protest “Vidimo se na Vidovdan”, nek se seti: 28. juna 2025. godine pod pendrecima su krvarile glave jer je Aleksandar Vučić “branio” zapišani, smrdljivi vašar u koji je pretvorio Pionirski park. Nemamo druge studente koji će vam se više svideti. Ovo je jedina prilika da se oslobodimo represivnog režima, druge biti neće

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Kvantni skok u srpsku budućnost: Maketa za Ekspo 2027. u Surčinu

Pregled nedelje

Ekspo kao Surčinski klan

Ekspo je za naprednjačku elitu razlog da dobro potegne. Pogotovo što sluti da će im to čerupanje narode i države biti poslednji valcer. Posle kud koji mili moji

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1799
Poslednje izdanje

Vojska i municija

Muke “vrhovnog komandanta” Pretplati se
Kulturna politika

Čitajte ratne i druge zločince

Košarka

Skupocena pojačanja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure