
Pozorišta u Srbiji
Kraljevačko pozorište ima sedam zaposlenih, u Pirotu ih je osam…
Od 2012. broj institucionalnih teatara ostao je isti ali je broj zaposlenih u njima prepolovljen, dok je broj premijera opao za 40 odsto
Ogoljena telesnost
Pale Granhoj jedan je od vodećih danskih koreografa savremenog plesa, čiji se rad bazira na brojnim igračkim tehnikama (poput keningam i limon tehnike), kao i na vokalnim vežbama glasa i tehnici improvizacije. Njegova plesna trupa Granhoj Dance dobitnik je prestižne Danske nagrade za scensku umetnost The Reumert Price 2001, za najbolju igračku predstavu. Posle uspešnih nastupa na Festivalima u Poljskoj, Nemačkoj, Švedskoj… Granhoj Dance otvorio je na sceni Bitef teatra ovogodišnji BELEF predstavom Prekid u glavi.
Predstavu čine mahom koreografske deonice koje su kreirali sami igrači vođeni osnovnom idejom koreografa – a to je oslobađanje od procesa mišljenja i prepuštanje osećaju neposredne čulnosti i telesnosti, čime bi se došlo do same esencije igre, odnosno – bića koje pleše, umesto onoga što obično vidimo – igrača na sceni. (Da bi podstakli osećaj introvertnog i čulnog igrači dobar deo predstave igraju zatvorenih očiju.) Kao rezultat ovog pokušaja dobili smo predstavu izuzetne energije, pokrete oslobođene tematskih barijera i pretencioznih zamisli, spontane i slobodne, u većini deonica praćene govorom ili pevanjem igrača. Predstava sugeriše da stanje uslovno rečeno „bezglavosti“, kratkotrajno napuštanje sveta razuma i ideja, nudi jednu dimenziju iskonske slobode pokreta u kojoj su skrivene posebna estetika i lepota. To je, po mišljenju koreografa, put da telo najlakše izrazi svoje emocije.
Granhoj pokušava da ode i korak dalje, odnosno da u ogoljenoj telesnosti predstavi odnos između polova, što radi na duhovit način igrom balonima i žvakaćim gumama, koja simbolizuje erotski i nesvesni deo ličnosti igrača.
Iako se Prekid u glavi ne može svrstati u vrhunske domete savremenog evropskog plesa (on uostalom i nema tu ambiciju), ova predstava je donela osveženje našoj igračkoj sceni zbog dobre komunikacije sa publikom, ali i osećanja koje se posle nje jednostavno nameće – a to je da povremeno nije na odmet napraviti kratkotrajni prekid u glavi i – zaplesati.

Od 2012. broj institucionalnih teatara ostao je isti ali je broj zaposlenih u njima prepolovljen, dok je broj premijera opao za 40 odsto

Ilustracije Jakše Lakićevića u romanu „Sto posto tuđa posla“ ne podilaze mladom čitaocu. To je razlog zašto ova knjiga, osim samog romana Olivere Zulović, nije samo za starije osnovce

Nedavno otvoren Muzej Viminacijum izuzetan je u državi jer se nalazi na samom lokalitetu. Arheologija i zaštita nepokretnog kulturnog nasleđa prioriteti su Ministarstva kulture, rekao je ministar Selaković. Međutim, za Belo brdo nema novca u ovogodišnjem budžetu, a Generalštabu je oduzet status kulturnog dobra

Zbog projekta Prestonica kulture, Leskovac će ove godine u svoju kulturu uložiti najviše do sad, a Ministarstvo kulture je osiguralo potpuno nova sredstva, od kojih će biti podignut i spomenik kralju Milanu

Dobro došli u kratku retrospektivu najboljih svetskih muzičkih izdanja u 2025. godini. Prednost smo dali ostvarenjima sa visokom umetničkom vrednošću, a ne obavezno onima sa velikim brojem hitova
Intervju: Nenad Lajbenšperger, ličnost godine 2025.
Nemam prava da ćutim na nepravdu Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve