Vodeći ljudi ClearChannelCorporation, jednog od najvećih američkih medijskih lanaca u kojem se nalazi oko hiljadu radio i dvadesetak televizijskih stanica, sačinili su spisak pesama čije emitovanje do daljnjeg treba zaustaviti, jerbo za njih nije vreme
NEPODOBNI: Rage Against the Machine
Pored svega što se desilo u Njujorku i Vašingtonu u utorak 11. septembra i kasnije, u Americi je jedna naizgled marginalna vest uzbudila mnoge duhove i izazvala različite komentare. Naime, vodeći ljudi ClearChannelCorporation, jednog od najvećih američkih medijskih lanaca u kojem se nalazi oko 1200 radio i dvadesetak televizijskih stanica, sačinili su spisak od 150 pesama čije emitovanje do daljnjeg treba zaustaviti, jerbo za njih nije vreme. Amerika je u ratu, pa svakoj od pesama koje se mogu protumačiti kao cinične ili problematične na bilo koji način, te koje mogu uzbuditi prosečnog američkog građanina, nije mesto u američkom etru. Najčešći kriterijum, ali ne i jedini, kao što ćete videti, jeste prisustvo pojmova kao što su rušenje, let, pad, utorak, vatra, avion i slično.
Kada se ovaj spisak pregleda, vidi se da se među nepodesnim, što će reći zabranjenim pesmama nalazi sve i svašta, a sam spisak je zanimljiviji od bilo kakvog komentara. Najgore su, za mnoge očekivano, prošli Rage Against the Machine, pored čijeg imena na spisku stoji kratko „all songs“. Posle njih najveći broj zabranjenih pesama imaju AC/DC (7). Radi se o njihovim defetističkim napevima koji se mogu svakako protumačiti, kao što su HighwaytoHell, SafeinNewYork, TNT, Dirtydeeds… Ako ste pomislili da postoji nekakav predvidljiv sistem u odabiru nepoćudnih pesama, pokolebaće vas činjenica da je po broju pesama odmah posle veselih Australijanaca sledeća na spisku slavna četvorka iz Liverpula. Bitlsi imaju čak četiri nevesele pesme, plus po jedna iz solo karijera slavnog autorskog tandema Lenon-Makartni. A sad poslušajte koje su – ADayintheLife, LucyintheSkywithDiamonds, TickettoRide, i – verovali ili ne – Makartnijev pesmuljak Ob–La–Di, Ob–La–Da. Veliki mora da je patriotizam i zabrinutost čelnika Clear Chanela kada su posumnjali da su bezobrazni Englezi još ’68. u bezbrižnoj pesmici o prolaznosti života zazivali Bin Ladenovo ime. Osim ovih, zabranjena je i Lenonova Imagine, himna novog svetskog poretka, kako su o njoj nedavno zborili ovdašnji kalajići i kalajićići, i Makartnijeva LiveandLetDie. Znamo da su Bitlsi znali da naduvani izađu pred englesku kraljicu, pa ako oprez spram Bitlsa možemo da razumemo, kao i da naslutimo neprimerenost Sinatrine pesme NewYork, NewYork, Hendriksove HeyJoe, RubyTuesday Rolingstonsa, ili pesme Happeningsa SeeYouinSeptember, sve će zbuniti kada među inkriminisanim pesmama pronađu i WhataWonderfulWorld Luja Armstronga.
Ako je moglo da se posumnja u korektnost dobroćudnog Armstronga, šta onda očekivati od Black Sabbath i njihove WarPigs, ili od grupe Metallica koja je zastupljena sa četiri pesme, među kojima je naravno i SeekandDestroy. The Clashova RocktheCasbah bila je poželjna pesma na američkim radio talasima u doba „Pustinjske oluje“, ali sada, eto, više nije zbog svojih sada neprijatnih istočnjačkih asocijacija, baš kao i WalkLikeanEgyptian sastava the Bangles. Međutim, jedino je pesma Boba Dilana Knockin’onHeaven’sDoor zaslužila da bude zabranjena čak dva puta, i to i u Dilanovoj verziji, i u verziji Guns n’Roses.
Osim ovih, zanimljivo je i prisustvo Džerija Li Luisa sa GreatBallsofFire, Led Zeppelin sa StairwaytoHeaven i Creedence Clearwater Revival sa Travelin’Band. Tu su i Nine Inch Nails, sa HeadLikeaHole, Peter Gabriel sa WhenYou’reFalling ali i naizgled naivna Nena sa 99LuftBalloons. Svaki spisak bez Elvisa je nepotpun, pa je Kralj zastupljen sa (You’rethe) DevilinDisguise. Red Hot Chili Peppers su prisutni sa dve pesme Aeroplane, UndertheBridge, a Simon & Garfunkel samo sa BridgeOverTroubledWater. Brus Springstin i Soundgarden imaju po tri pesme, a Dorsi jednu ali važnu TheEnd, možda zbog asocijacije na Kopolinu Apokalipsusada. Prisustvo U2 sa pesmom SundayBloodySunday očekivano je kao i prisustvo Alice In Chains sa četiri numere. Lifeduringwartime Talking Headsa nije na spisku, ali je zato tu njihova BurningDowntheHouse. Nepoželjne se i naizgled patriotske pesme Neil Diamonda (America) i Don McLeana (AmericanPie), ali i pesme Badi Holija (That’llBetheDay), Lynyrd Skynyrda (Tuesday’sGone), Stone Temple Pilotsa (BigBangBaby) itd., itd…
R.E.M. je takođe na spisku, sa pesmom veoma prigodnog naslova – It’stheEndoftheWorldasWeKnowIt.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Zgrada Narodnog pozorišta u Subotici, čija rekontrukcija je trajala dve decenije, poredila se sa „Skadrom na Bojani”. Završena je nakon sedamnaest godina, a plaćena je pola milijarde dinara više nego što je predviđeno
Izložba radova koje su naši umetnici prošlog veka naslikali zbog Pariza i o Parizu, istovremeno govoreći i o njihovim danima provedenim u gradu za koji Cuca Sokić kaže da mu je „svaka fleka, nekako na svom mestu“
„Novi narativ“, teatrološka studija Marine Milivojević Mađarev ispituje kako dramski pisci, pišući o prošlosti, utiču na promenu njene percepcije u sadašnjosti, a time posredno i same sadašnjosti stvarajući nov narativ
Ako u pravednom gnevu na zlo uzvratimo zlim, ako se i sami prihvatimo silničkih metoda razumljivih vladajućoj sili, čini se da ćemo naškoditi samo prethodnim zlikovcima, ali ne i zlu samom – jedna je od niza tema o kojoj mislite nakon predstave „Mihael Kolhas“
Ivo Andrić je 19. aprila 1939. predao akreditive kao kraljevski poslanik u Nemačkoj, a nekoliko meseci kasnije, 1. septembra, počeo je Drugi svetski rat. Srećom mogao je da se osloni na odličnog vojnog izaslanika, pukovnika Vladimira Vauhnika. Ispostaviće se da je on bio najbolji špijun Kraljevine Jugoslavije
Ovih dana na društvenim mrežama u toku je rat polova. Ništa novo, reći će neko. Ovog puta, međutim, stvar je malo neobičnija nego inače. Jedni protiv drugih ne bore se muškarci i žene, nego – muškarci i medvedi
Religijski praznici slave gospodara, što je zastrašujuće samo po sebi. Nacionalni praznici slave mitove zajedništva, što nije manje beznadežno. Samo se Prvog maja slavi rad kao uslov slobode, dakle slavi se slobodni građanin koji se ne podaje gospodarima, niti se klanja kumirima nacije. Zato se ovaj praznik u modernim populističkim režimima sistematski obesmišljava
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!