"Dvor je toliko dugo bio ‘zabranjen grad’, da sada ne možete da kažete kada je nešto nestalo ili upropašćeno", kaže predsedavajući Krunskog saveta Dragomir Acović. Primer su supene kašike, koje su izvađene iz svih kompleta dvorskog srebra. Ostali delovi pribora za jelo, recimo kutlače, ostali su netaknuti
Beli dvor
Kada je pre tri meseca ušao u svoj novi-stari dom, prestolonaslednik Aleksandar je bio veoma uzbuđen. „Tako sam se osećao prve nedelje boravka u kući o kojoj mi je otac govorio, prepoznao sam opis parka i pogled kroz prozor njegove sobe. Sada je u toj sobi moj sin Filip“, objašnjava zadovoljno prestolonaslednik tokom posete PG Mreže dvoru. Kamera je tom prilikom prvi put snimila unutrašnjost dvorskog kompleksa.
Kao neki rezervat, dvorski kompleks ostao je pošteđen opšte rasprodaje kvadrata na Dedinju, okružen gustim rastinjem, nedodirljiv pogledom i narodu nepoznat. Ovdašnja sećanja na dvor vezuju se najpre za Titovo i u poslednjoj deceniji Miloševićevo vreme. Obojici je tu bila kancelarija, tu su donosili odluke, primali državnike i obraćali se narodu.
Šta su za sobom ostavili još nije precizno utvrđeno. „Dvor je toliko dugo bio ‘zabranjen grad’, da sada ne možete da kažete kada je nešto nestalo ili upropašćeno“, kaže predsedavajući Krunskog saveta Dragomir Acović.
Prvi korak koji je urađen bilo je fotografisanje zatečenog stanja. Album sa fotografijama predat je saveznoj vladi i Narodnom muzeju.
„Pronašli smo stvari koje su u redu, kojima tu nije mesto i koje nedostaju“, priča Acović i kaže da tek predstoji pokušaj da se utvrdi šta se desilo sa originalnim inventarom dvora. Ekstreman primer je upadljiv nedostatak porodičnih portreta, za koje se zna da ih je bilo u velikom broju. Sada su tu samo tri, a pronađeni su u potkrovlju dvora. Drugi primer su supene kašike, koje su izvađene iz svih kompleta dvorskog srebra. Njihov nestanak je misteriozan jer su ostali delovi pribora za jelo, recimo kutlače, ostali netaknuti.
Bazen sa skulpturom Ivana Meštrovića
Na zatečenim ukrasnim predmetima od srebra, kristala, porcelana ostali su tragovi neveštog brisanja uspomene na pravog vlasnika. I to najčešće tako što je na mestu gde se nalazio kraljevski grb pretesterisan i uklonjen ili je izbrušeno staklo da bi na kristalu stajao grb FNRJ.
Ima i primera divljaštva, objašnjava Acović. Na kupoli dvorske kapele, posvećene porodičnom patronu svetom Andreju, ostali su tragovi nečije vežbe ubistva boga, neko je pucao u čelo pantokratora.
Poznato je da je pedesetih godina ovu crkvu smeštenu uz Stari dvor posetio i car Haile Selasije kada je bila i osvećena.
Nestale kašike
U dvorskoj bašti, koja se prostire na 130ha površine, jedna od posebnosti su vajarska dela Ivana Meštrovića. Grandiozne figure Sfinge i Miloša Obilića nalaze se u melanholičnom i skrovitom delu koji okružuje Stari dvor. Ženska figura, iz ciklusa „Istorija Hrvata“, smeštena je u paviljonu na koji gleda Kraljev dvor.
U okruženju dvorskog kompleksa nalazi se i zanimljiva, stara ili kako su je zbog krova nazvali slamnata kuća. U njoj je na početku gradnje dvorova 1922. god. boravio kralj Aleksandar I. U Brozovo vreme ta stara kuća bila je centar za vezu šefovima država koji su kao gosti odsedali u Starom dvoru.
U dvorskom kompleksu inače postoje dva glavna objekta, Stari ili Kraljev dvor i naizgled poznatiji Beli dvor. Gradnja Belog dvora počela je 1934. godine a kralj Aleksandar I namenio ga je deci kad odrastu. Zanimljivo je da u njemu pravi vlasnici nikada nisu živeli. Dugogodišnji korisnici bili su Tito i Milošević. Beli dvor im je bio kabinet. Kako se država odnosila prema ovom prostoru u Titovo vreme vidi se po budžetu, od njegove smrti 80-ih izdvajanja su opadala da bi 90-ih bila dramatično smanjena. Dragomir Acović smatra da je dvor ipak u dosta dobrom stanju i da njegovo održavanje prevazilazi mogućnosti pojedinca ili službe koja bi se finansirala uobičajenim sredstvima. Tragovi oskudice vidljivi su na mnogim mestima, zub vremena načeo je krov dvora, pomoćne zgrade, staru kuhinju i odbačene umetničke predmete. Vidno su oronuli bazeni, odavno ispražnjeni, i zaboravljeni.
„Da bi dedinjski kraljevski kompleks vratio stari sjaj, važno je da pored novca, koji sada obezbeđuje prestolonaslednik Aleksandar, dobije i pravi status. Tretman spomeničke i istorijske celine bio bi dobar put da se ovaj prostor približi narodu. Sadržaj dvorova bolje su poznavali afrički diktatori, azijski despoti i neki ugledni državnici od ljudi kojima je to deo nacionalne baštine“, podseća Acović. On smatra da je posebno važno obezbediti da dvorski park ostane nenarušen i zaštićen od divlje gradnje, što je na Dedinju bila česta pojava.
Plan prestolonaslednika Aleksandra je da se Dedinje otvori za javnost i približi narodu.
Ovaj tekst je nastao na osnovu TV priloga PG Mreža
Časovi srpskog jezika
Prestolonaslednik Aleksandar sa porodicom živi u Starom ili Kraljevom dvoru. Deo kućne atmosfere u kraljevskom domu tog popodneva bio je i čas srpskog za princa Filipa, studenta hispanistike na britanskom univerzitetu. Profesor srpskog je inače često prisutan na dvoru pošto svi usavršavaju znanje jezika. Prestolonaslednik, otkako je u Beogradu, čita dnevnu i nedeljnu štampu, prati domaće TV stanice čiji ga broj impresionira. Povratkom Karađorđevića jedna od najvidljivijih promena je satelitska antena na krovu Starog dvora.
Bioskop
Kamera TV Mreže prva je snimila unutrašnjost dvorova na Dedinju. Jedan od atraktivnijih prostora u koji nas je odveo prestolonaslednik osmišljen je za zabavu. Pored sobe za kartanje bioskopska sala gde princeza Katarina i prestolonaslednik Aleksandar na DVD-u rado gledaju filmove. Princ Filip je sa ocem odigrao partiju bilijara.
Osoblje
Za organizovanje brojnih prinčevih i aktivnosti princeze Katarine brinu se uglavnom mladi ljudi smešteni u jednu od pomoćnih zgrada. Saznajemo da se posle jutarnjeg brifinga sa prestolonaslednikom pravi plan dnevnih obaveza i da se radi kao na Zapadu. Posao na dvoru dobili su i baštovani, sobarice, kuvari i ljudi koji brinu o bezbednosti. Na kapijama i stražarskim mestima ostali su gardisti kao obeležje još nedefinisanog prestolonaslednikovog statusa.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Nedelja iza nas deluje kao uvod u poslednju fazu kuvanja kosovske žabe. Šta se saznalo prethodnih dana? Ima li Srbija “crvene linije”? Gde je napravljena najveća greška? Koliko je kosovske Srbe, u kombinaciji sa proračunatom tišinom vlasti, koštalo busanje predsednika u grudi i hvalisanje da će ih Beograd zaštititi po svaku cenu? Koliko ih je koštala podrška Srpskoj listi i ćutanje na pogrešne poteze srpske države? Ponovo se čuje ono – a šta sad? Problem je što svaki put kada se to pitanje postavi, obično kao reakcija na još jednu akciju kosovskih vlasti usmerenu protiv srpske zajednice, istovremeno mogućih i konstruktivnih odgovora sve je manje. Korak po korak
Šta god da je bila suštinska svrha Vulinove posete Moskvi, ona se po Vučića nije završila onako kako je želeo. Vulinov zadatak je valjda bio da ovom posetom demonstrira daljnju bliskost Srbije i Rusije. Umesto toga, Vučić je kao rezultat sastanka Vulina i ruskog predsednika dobio šamarčinu od Putina, koji ga je pozvao da prisustvuje samitu BRIKS u Kazanju
Istraživanje NSPM
11.septembar 2024.Đorđe Vukadinović i istraživački tim NSPM
Za dva meseca intenzivne režimske kampanje procenat protivnika Rio Tinta je sa 55,5 porastao na skoro 60 odsto. A opao je – doduše, neznatno – i broj pristalica projekta “Jadar” (na ispod 25 procenata od ukupnog broja izjašnjenih). A na pitanje ko će imati najveću korist od eventualnog otvaranja rudnika litijuma, samo 21,7 odsto ispitanika reklo je da su to “građani Srbije”, dok ukupno skoro tri četvrtine smatra da će najveću korist imati Rio Tinto, Nemačka i “sadašnja vlast”
Ko se usudio da nezakonito prisluškuje inspektore za borbu protiv droga koji su otkrili Jovanjicu i uhapsili Koluviju, kao i da takve razgovore iz nezakonitog prisluškivanja poturi među dokaze u postupku protiv njih
Ako se zaista uvede obavezno služenje vojnog roka najviše će se radovati vlasnici kafana i šatora - eto njima posla oko ispraćaja. Što se svih drugih tiče – isuviše je nedorečenosti u predlogu koji je na stolu, kao da se grupa neukih malo poigrala sa Vojskom Srbije
Od tri koraka koja je ministar kulture Nikola Selaković najavio u cilju vraćanja upotrebe ćiriličkog pisma, jedan je besmislen, drugi štetan, a treći nije ništa novo
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!