
Pozorišta u Srbiji
Kraljevačko pozorište ima sedam zaposlenih, u Pirotu ih je osam…
Od 2012. broj institucionalnih teatara ostao je isti ali je broj zaposlenih u njima prepolovljen, dok je broj premijera opao za 40 odsto
(1. mart, SKC Beograd)

Plakati s dvojicom tipova odevenih (samo) u brkove & brnjice – potonji modni detalj na organu koji je grupa Red Hot Chilli Peppers zavlačila u čarapu – te s ovcom nehajno zabačenom na pleća, potpuno su opravdali očekivanja od prvog nastupa riječkog sastava Let 3 u Beogradu posle raspada prethodne Jugoslavije.
Nikad ne žaleći truda ni za makar jednokratne performanse, pa i pod plaštom konferencije za novinare, Let 3 je prošle nedelje u našoj prestonici ostvario zavidnu koncentraciju pažnje i privukao i medije nenaviknute na drugačije komuniciranje od onog puko estradnog. Provokativne, pa i ekstremne aktivnosti ovog benda uživaju i podršku njegovog izdavača – ljubljanskog Dallasa, najznačajnijeg nezavisnog/privatnog diskografa na tržištu Slovenije i Hrvatske, samim tim i šire.
Tako je prava mala ekskurzija stigla autobusom, s tehničarima, gostima, prijateljima sastava, scenografijom itd., suočivši nas s činjenicom da eto već i u susednim zemljama neko ko se bavi a priori nekomercijalnim sadržajima ipak operiše i te kako ozbiljnom produkcijom. Let 3 je, međutim, status prvorazredne koncertne atrakcije stekao još znatno ranije u svojoj petnaestogodišnjoj karijeri, dok je morao da se služi metodom štapa i kanapa.
Mešovita publika je pokazala ne samo da bend dobro pamti po ranom razdoblju (debi LP Two Dogs Fuckin’, ’89, Helidon) nego i da dovoljno poznaje njegov kasniji repertoar: stotinjak Letovih CD-a razgrabljeno je po originalnim cenama.
Uključujući biseve, dva sata čudovišne snage i izvanredne dinamike nose veterani (pevač Zoran Prodanović Prlja i basista Damir Martinović Mrle) zajedno s četiri mlada muzičara još jednog naraštaja riječkog rocka. Žestinu su čak i u starijim komadima (Pokvarena žena, anti-himnična Izgubljeni) tako kanalisali da je neretko postajala poticajna za ples, a stupanj ubedljivosti svakog detalja omogućava da čak i arhivski citati deluju sveže te krajnje funkcionalno.
Pošto Zapa nikad nije zaista sreo M. Pajtona, Let 3 mora sam: nijedan tabu nije pošteđen, od Droge (masovka poput Bajagine za Zvezdu) do bisera aktuelnog albuma Jedina (2000, Dallas) – Viola, 999, Golub Dinko, Profesor Jakov, Gambo, Ženu varam… a sve perfektno razrađeno (koreografija, kostimi, čak narodne nošnje) na način za koji su i stariji među nama zaboravili da se zvao rock teatar.
Gosti su bili slovenački duvački trio (tzv. pihalci), troje gitarista mlađih, oštrih riječkih bendova, i devojački trio Eni iz Rijeke koji je nedavno predstavljao Hrvatsku na Pesmi Eurovizije; anđeoski glasovi u ne baš anđeoskoj garderobi… Žongliranje muškim striptizom, egzibicionizmom, perverzijama, sodomijom (naročito u neformalnom bloku PNNK A ŽNK – Pedere nabijam na k…c, a žene na kitu) obiluje začudnim, urnebesnim humorom. Sve je nošeno bujicom razorne energije koja kulminira u klasično klesanom Vjernom psu, sada već četvrt veka staroj numeri Mrletovog nekadašnjeg sastava Termiti, pionira punka u prethodnoj Jugoslaviji, da bi se očas preokrenulo u monster-Račke Tazi–Tazi (Tarzane) s muzikom šlagerskog doajena J. Privšeka.
Nikakvo čudo da je publika bila oduševljena, a u SKC-u održan još jedan nastup. Organizator Stars Music postaje važan činilac u koncertnom prometu u oba smera.
Od onog oktobra, gostovanjima D. Rundeka, KUD Idijota, Psihomodo popa i Leta 3, domaći rokenrol stavljen je pred novi izazov: da shvati ko su mu i kakvi neposredni suparnici koji su, za razliku od ovdašnjih brzih bendova Srbije i ostalih kuvanih u embargo loncu, sve ovo vreme nastavili svoj razvoj, makar započet još u doba novog talasa/osamdesetih. Posle sudara s Letom 3, svako ko ostane ‘alter’ (šta god mu to značilo) na način kako je dosad radio, piše se praktično u amatere.

Od 2012. broj institucionalnih teatara ostao je isti ali je broj zaposlenih u njima prepolovljen, dok je broj premijera opao za 40 odsto

Ilustracije Jakše Lakićevića u romanu „Sto posto tuđa posla“ ne podilaze mladom čitaocu. To je razlog zašto ova knjiga, osim samog romana Olivere Zulović, nije samo za starije osnovce

Nedavno otvoren Muzej Viminacijum izuzetan je u državi jer se nalazi na samom lokalitetu. Arheologija i zaštita nepokretnog kulturnog nasleđa prioriteti su Ministarstva kulture, rekao je ministar Selaković. Međutim, za Belo brdo nema novca u ovogodišnjem budžetu, a Generalštabu je oduzet status kulturnog dobra

Zbog projekta Prestonica kulture, Leskovac će ove godine u svoju kulturu uložiti najviše do sad, a Ministarstvo kulture je osiguralo potpuno nova sredstva, od kojih će biti podignut i spomenik kralju Milanu

Dobro došli u kratku retrospektivu najboljih svetskih muzičkih izdanja u 2025. godini. Prednost smo dali ostvarenjima sa visokom umetničkom vrednošću, a ne obavezno onima sa velikim brojem hitova
Intervju: Nenad Lajbenšperger, ličnost godine 2025.
Nemam prava da ćutim na nepravdu Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve