img
Loader
Beograd, 5°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Velika Britanija

Kanabis – da ili ne

17. april 2002, 23:18 Nikola Medić
Copied

Prema nekim istraživanjima, više ljudi nedeljno u Velikoj Britaniji puši marihuanu, nego što ih posećuje fudbalske utakmice

Specijalno za „Vreme“ iz Londona

Promene u zakonu kojima se reguliše upotreba marihuane nagoveštene su odlukom brikstonskog šefa policije Brajana Padika u julu prošle godine da se osobe uhvaćene s manjom količinom ove droge ne hapse, već puštaju s upozorenjem. Kao što je engleski kralj Knut svojim dvorjanima u XI veku pokazao da nije moguće zaustaviti morsku plimu tako je i Padik shvatio da u Brikstonu nije moguće zaustaviti „plimu kanabisa“. Motivacija načelnika bese da policijske resurse usmeri u borbu protiv ozbiljnijih prestupa, uključujući i posedovanje težih droga. Strategiju je podržalo ne samo 83 odsto stanovnika južnolondonske opštine Lambet (populacija: oko 250.000), kojoj pripada i Brikstonska četvrt, već i Padikove kolege. Do početka 2002. njima je ova uredba uštedela 1350 sati posla oko papirologije jer privođenje i knjiženje svakog uhapšenika za ovaj prestup traje dva do tri sata.

U izjavi za „Vreme“ predstavnik za štampu Skotland jarda gospođa Niki Redmond izjavila je da rukovodstvo ove institucije još razmatra izveštaj i istraživanja javnog mnjenja o učinku Padikove uredbe: „Mada nam mnogi pokazatalji govore da je ovakav pristup uspešan, ostalo je da se vidi šta raditi, na primer s korisnicima ili osobama koje poseduju marihuanu i koje su dobile više upozorenja, no, i dalje nastavljaju po starom.“ Gđa Redmond ističe da daljnja uputstva očekuju prvenstveno od Ministarstva unutrašnjih poslova. Naime, u govoru od 23. oktobra prošle godine ministar Dejvid Blanket je izjavio da želi da, uz konsultacije s nadležnim službama, reklasifikuje kanabis.

KLASIFIKACIJA: Šta to u stvari znači? Droge se u Britaniji prema zakonu iz 1971. klasifikuju prema štetnosti u tri grupe. Klasi A pripadaju najopasnije subpstance kao što su heroin, kokain, LSD i ekstazi. Posedovati ili snabdevati druge ovim drogama povlači stroge zatvorske kazne, pa čak i konfiskaciju lične imovine, ako postoji sumnja da je stečena prihodima od prodaje. Klasa B uključuje kanabis, hašiš, amfetamine i barbiturate, a klasa C anabolične steroide i hormone rasta. Po zakonu, posedovanje manjih količina droga koje potpadaju pod klasu B povlači automatsko hapšenje, ali retko i zatvorske kazne, dok je s klasom C ovakav slučaj: posedovanje ne povlači hapšenje, već samo upozorenje (ili u najgorem slučaju prekršajnu kaznu), no trgovina, odnosno snabdevanje kažnjivo je zatvorom.

Instanca koja odlučuje o pitanjima klasifikacije, Savetodavna skupština za pitanja zloupotrebe droga (čine je eksperti iz oblasti farmakologije, zdravstva i rada sa zavisnicima) nakon četiri meseca većanja, 14. marta ove godine posavetovala je ministra u smislu da zaista ima osnova za prebacivanje kanabisa u klasu C. Na njemu je sada da savet pretvori u zakonsku regulativu. Njihov izveštaj je zanimljiv za čitanje jer se argumentovano, tačku po tačku, bavi pitanjima vezanim za upotrebu marihuane. U zaključku Savetodavna skupština rezimira da upotreba kanabisa ne izaziva po zdravlja štetne posledice, ali da osobe sa srčanim ili mentalnim problemima treba da je se klone; da redovna upotreba može dovesti do zavisnosti, ali verovatnoća da će se to dogoditi manja je nego kod upotrebe alkohola ili duvana; da nema čvrstih dokaza za tvrdnju da upotreba dovodi do ovisnosti o teškim drogama; da kanabis šteti mentalnim funkcijama poput pažnje, pamčenja i koordinacije. Suština zaključka je, međutim, u preporuči da se kanabis ne tretira kao da je po štetnosti ravan amfetaminima ili barbituratima. „U praksi“, izjavio je Dejvid Blanket, „to neće značiti niti da je kanabis dekriminalizovan niti legalizovan. Jednostavno će značiti da korisnici neće biti automatski hapšeni.“ (Detalji izveštaja dostupni su na www.drugs.gov.uk, jednom od sajtova MUP-a Velike Britanije.)

VIŠE NEGO FUDBAL: Neizbežno svaka izmena propisa u vezi s ovom supstancom u Britaniji izazoiva veliko interesovanje u javnosti jer je, prema službenim statistikama, ovo zemlja u kojoj je 44 odsto stanovnika između šesnaeste i dvadesetdevete godine probalo marihuanu bar jednom, dok se procena broja redovnih korisnika kreće između tri i pet miliona. Prema nekim istraživanjima, više ljudi nedeljno u Velikoj Britaniji puši marihuanu, nego što ih posećuje fudbalske utakmice (možda je to slučaj i u Srbiji, naročito otkad na prvoligaške susrete dolaze u proseku po dve-tri hiljade ljudi). Najnovija kampanja liberalizacije u medijima naišla je na dobar prijem, pa su se i u mnogim tv-dnevinicima pojavili prilozi o medicinskim učincima kanabisa. Tako smo mogli čuti i videti mnoge bolesnike od artritisa, multipleks skleroze i glaukoma koji ovu biljčicu koriste da bi sebi olakšali simptome. Saznali smo i to da su ove korisne osobine kanabisa zapisane još u medicinskim spisima drevne Kine. Ovog puta, za raste, hipike i razne druge uživaoce kojima džoint olakšava jedino dosadu i dokolicu nije bilo mesta.

No, polovinom marta, paralelno s prezentacijom izveštaja Savetodavne skupštine, Brajan Padik opozvan je sa mesta načelnika brikstonske policije u jednom od onih skandala sa naslovnih strana žute štampe. Znalo se i pre opoziva da je Padik gej – to nije protiv zakona, pa čak i da je izjavio kako ima nekih naklonosti prema anarhističkim idejama (podstičući zlobnike da prokomentarišu kako je izabrao pogrešno zanimanje). Međutim, tek je izjava Padikovog bivšeg ljubavnika da su zajedno koristili marihuanu dala Skotland jardu službeni povod da ovog neobičnog načelnika skloni van očiju javnosti. U nastavku svoje izjave za „Vreme“ Niki Redmond je naglasila da se protiv Padika vodi interna istraga, u vezi s optužbama iznetim u nekim javnim glasilima. Brikstonci, vazda skloni raznim alternativnim i progresivnim idejama, čak su pokrenuli peticiju da se načelnik vrati na svoju funkciju. Negde sam pročitao da je ovo prvi put u poslednjih pedeset godina da se pokreće peticija u korist policajca. Da li je Padik žrtva svojih ideoloških, seksualnih, odnosno stimulativnih opredeljenja (od kojih nijedno možda uskoro neće biti protiv zakona) ili tabloidske štampe čiji su urednici nanjušili dobru priču? Činjenica je da snagu konzervativnog lobija koji se protivi bilo kakvoj liberalizaciji u korišćenju lakih droga ne treba potceniti.

HOLANDIJA KAO UZOR: Ono što mnoge Britance zanima jeste to da li će se njihova zemlja približiti holandskom modelu regulacije, dakle legalnoj prodaji i korišćenju kanabisa? U Stokportu, gradiću blizu Mančestera, Kolin Dejvis, još jedan korisnik marihuane iz medicinskih razloga, otvorio je kafić nazvan Holandsko iskustvo. U zahtevu za dozvolu od opštinskih vlasti jasno je naznačio da će to biti mesto gde će uživaoci moći da se okupljaju i nesmetano puše. Kolin kaže da je imao samo jednu raciju i to prvog dana. Od tada pa doskora kafić je uvek pun i mada se kanabis ne prodaje otvoreno za šankom, Holandsko iskustvo je postalo turistička atrakcija za posetioce iz Londona, Glazgova, Birmingema – gradova udaljenih od Stokporta stotinama kilometara. Niki Redmond kaže da ne zna ni za jedan predlog da se neko slično mesto otvori u Londonu i dodaje da kolege iz mančesterske policije ne gledaju blagonaklono na aktivnosti Holandskog iskustva. Stari zakon iz 1971. ipak još je na snazi.

U samom Brikstonu ima onih koji se žale da je tolerantan pristup policije ohrabrio korisnike da dolaze izvana i kupuju drogu, pa čak i da dileri paradiraju centrom Brikstona kao paunovi. Vlasnici dva čuvena bara, Dogstar i Djus, kažu: „Niko ko je odavde više ne puši kanabis. To su sad sve ljudi koji dolaze sa strane i žitelji su ih već siti.“ Može se desiti da u onom trenutku kada ova aktivnost postane potpuno legalna – konačno izađe iz mode.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Od jeseni 2025. Lav XIV više puta je jasno kritikovao odnos SAD prema migrantima.

SAD

24.decembar 2025. Kristof Štrak (DW)

Ko je najmoćniji Amerikanac na svetu, papa Lav IV ili Donald Tramp?

Od jeseni 2025. Lav XIV više puta je jasno kritikovao odnos SAD prema migrantima. Američka biskupska konferencija, kojoj pripada oko 270 biskupa, sredinom novembra gotovo jednoglasno se suprotstavila Trampovoj politici

SAD

24.decembar 2025. I.M.

Vrhovni sud zabranio Trampu da šalje Nacionalnu gardu u Ilinois

Osujećen je plan predsednika SAD Donalda Trumpa da pripadnici Nacionalne garde obezbeđuju federalne službenike tokom deportacija migranata u Ilinoisu. Vrhovni sud to mu je zabranio

Migracije

23.decembar 2025. Nik Martin / DW

Evropa i SAD kubure sa radnom snagom, ali migrante neće

Uprkos velikoj potrebi za radnicima, zemlje širom sveta nisu rade da prihvate migrante. Zašto je to tako?

Vučić i Al Nahjan na vojnoj paradi u Beogradu

Super bogataši

23.decembar 2025. K. S.

Najbogatije porodice na svetu: Vučićev prijatelj na drugom mestu

Najbogatijih 25 porodica na svetu uvećalo je svoje bogatstvo za gotovo 360 milijardi dolara za samo godinu dana, dostigavši ukupnu vrednost od 2,9 biliona dolara – nivo bez presedana u savremenoj istoriji

Sarajevo

Bosna i Hercegovina

23.decembar 2025. Dragan Maksimović (DW)

Ustav BiH: Zašto Romi ili Jevreji ne smeju da se kandiduju za Predsedništvo

Za Predsedništvo Bosne i Hercegovine smeju da se kandiduju samo predstavnici „konstitutivnih” naroda - Bošnjaci, Srbi i Hrvati. Uprkos presudi Evropskog suda za ljudska prava da to predstavlja fundamentalnu diskriminaciju, ništa se ne menja

Komentar

Komentar

Izbori u VST: Poraz ćaci-tužioca

Poraz ćaci-tužioca Nenada Stefanovića na izborima za članove Visokog saveta tužilaštva ima i veliko simbolično značenje: jedna institucija se odbranila i pokazala da je moć vučićevska tanja nego što se mislilo, da je njena najveća snaga – kao što to biva i sa tajnim službama – u fami o velikoj snazi

Nedim Sejdinović
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u Ovalnoj sobi Bele kuće sa Donaldom Trampom

Pregled nedelje

Zbog čega Tramp ne može da smisli Vučića

Lako je zamisliti kako vilom Bokeljkom u gluvo doba noći odjekuje Vučićev glas: „O Trampe, zašto me ne podnosiš?“ Odgovor na Truth Social najverojatnije bi glasio – „Zato što si šibicar“

Filip Švarm
Predsenik Srbije Aleksandar Vučić u Briselu u sedištu Evropske unije pred zastavama EU

Komentar

Ili Vučić ili EU

Građani Srbije nalaze se pred izborom: ili Vučić, ili Evropska unija. Sve ostalo je prazna priča

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1825-1826
Poslednje izdanje

Politička 2025.

Godina u kojoj se desila decenija Pretplati se
Izbor urednice fotografije nedeljnika “Vreme”

Slike Godine 2025.

Spoljna politika Srbije u 2025.

Klecanje izgrizenih nogara

Ova situacija

Šta nas čeka 2026.

Generacija Z

Stasavanje dece revolucije

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure