Posle izjave pomoćnika ministra zdravlja Žarka Mihailovića da je bežanje sa časa povećano za 25 odsto zbog straha od testiranja, i profesori i učenici odmahuju glavom, tvrdeći da se i dalje najviše beži zbog ocena
IMENOVANJE JAGODINE ZA JEDAN OD NARKO CENTARA: Zoran Đinđić i Dušan Mihajlović
Kada je u okviru svoje turneje po Srbiji stigao do Jagodine (6. marta), republički premijer Zoran ?in?ić izjavio je da nije slučajno što je baš ovaj grad izabran za razgovor o narkomaniji naglasivši da je Jagodina na trećem, ako ne i i na drugom mestu u Srbiji (posle Beograda i Pirota) kada je reč o ovom problemu. Na primedbe učenika da se tačno zna ko su dileri droge u gradu, ali da ih policija ne hapsi, tada tako?e prisutni ministar unutrašnjih poslova Dušan Mihajlović rekao je da je organizovana akcija „školski policajac“ kako bi se školska dvorišta oslobodila dilera, bandita i napasnika.
Prošle nedelje u Jagodini je počelo testiranje učenika osnovnih i srednjih škola na prisustvo narkotika, odnosno „anketa čiji je zadatak da pokaže epidemiološku sliku upotrebe odre?enih supstanci koje se mogu registrovati pomoću urino-testa“. Jagodina je prvi grad u Srbiji gde se ovakvo istraživanje radi, a Komisija za prevenciju bolesti zavisnosti Vlade Republike Srbije, sa doc. dr Ivanom Dimitrijevićem na čelu, obavila je testiranje na uzorku od 240 učenika svih deset jagodinskih osnovnih i srednjih škola.
Posle istupanja u javnosti Žarka Mihailovića, pomoćnika ministra prosvete, nekoliko dana po obavljenom testiranju, kada je izjavio da je bežanje sa časova u Jagodini prethodne nedelje povećano za 25 odsto zbog najavljenog pilot-testiranja na drogu, profesori, roditelji i ?aci gotovo jednoglasno negiraju da razlozi za izostajanje leže u najavljenom testu. Veći broj izostanaka pred kraj školske godine, kada su aktuelni pismeni zadaci, propitivanje i zaključivanje ocena, sasvim je redovna pojava, objasnili su nam u školama i rekli da nisu primetili ništa što bi ličilo na paniku.
„Nisam primetio povećan broj izostanaka u odeljenjima gde ja predajem, bar ne u nekoj drastičnoj meri koja bi mi privukla pažnju“, kaže za „Vreme“ Vidan Maksimović, profesor srpskog jezika u Gimnaziji „Svetozar Marković“ u Jagodini.
SLUČAJNIUZORAK: Sličan komentar dobili smo i od svih ostalih profesora jagodinskih škola s kojima smo razgovarali, a dozvoljen nam je i uvid u evidenciju izostanaka, iz čega se ne vidi drastično povećanje. U nekim odeljenjima broj izostanaka se čak i smanjio.
„Odmah posle prvomajskih praznika sproveden je taj pilot-program. Dobili smo oko 250 testova za sve škole u Jagodini i na sastanku direktora osnovnih i srednjih škola odlučili da to ravnopravno podelimo svim školama. Mi smo u gimnaziji odlučili da tih 25 učenika izaberemo tako što ćemo slučajnim uzorkom odrediti jedno odeljenje“, govori Miroslav Veljković, direktor Gimnazije „Svetozar Marković“: „Komisija sa Ivanom Dimitrijevićem je došla i svi učenici su pristali na test iako je, i pored njihove ranije saglasnosti, ostavljena mogućnost da se neko predomisli neposredno pred test i odustane. Nažalost, mi još nismo dobili povratnu informaciju, odnosno rezultate, a mislim da bi trebalo makar da znamo koliko je dece uzimalo nešto, iako se insistira na anonimnosti.“
U jagodinskim školama nisu baš sasvim zadovoljni načinom na koji je ceo program sproveden. Jedna od glavnih primedbi koju smo čuli od profesora, a naročito od pedagoga i psihologa, bila je ta da je u celom postupku bilo dosta teatralnosti („snimali su kamerom po školi kao da snimaju film“), a čulo se i mišljenje da nadležni nemaju volje da to urade kako treba i da se jednostavno beži od istine.
„Savet za borbu protiv narkomanije i bolesti zavisnosti formiran u Jagodini imao je jasan predlog da se testiranje obavi u Medicinskom centru, ali to nije uvaženo. Obrazloženje je bilo da deca ne bi ni stigla tamo jer bi bežala, nego ih treba uhvatiti na prepad i nenajavljeno, a najbolje u ponedeljak posle burnog vikenda“, kaže Rada Petrović Šumar, školski psiholog u Osnovnoj školi 17. oktobar. „Nijedna škola nije dobila dopis od nadležnih šta se i u koju svrhu obavlja. Valjda je bar direktorima trebalo dati i pismeno obaveštenje, ako već stručni saradnici nisu pogodni za takav način saradnje.“
Gordana Pavlović, direktor OŠ „Boško ?uričić“ kaže da je u toj školi testiranje sprovedeno u jednom odeljenju sedmog razreda: „Garantujem da ?aci nisu znali kada će i koje odeljenje biti testirano, svi su očekivali osmake. Broj izostanaka nije znatno uvećan i nije bilo bežanja zbog testa na drogu. Oko 70 odsto roditelja je dalo saglasnost za testiranje dece i, naravno, to je bio uslov za ispitivanje.“
Direktorka Pavlović tako?e je nezadovoljna nedostatkom povratne informacije o testiranju, a brinu je glasine da je čak 60 odsto učenika na testu bilo pozitivno: „Deca pričaju o tome da znaju ko diluje drogu, gde može da se nabavi, po kojoj ceni, ali nismo primetili da droge ima u školi niti da se neko čudno ponaša u smislu da je možda pod dejstvom narkotika.“
ZAŠTITNIKDECE: Učenici su uglavnom prihvatali testiranje iako se njihovi komentari o prisustvu droge u školama prilično razlikuju. Učenik drugog razreda Elektrotehničke škole „Nikola Tesla“ kaže da je bilo i slučajeva da su ?aci falsifikovali izjave roditelja da se navodno ne slažu s testiranjem: „Ima mnogo narkomana i u mojoj školi, a najviše ih je u Tehničkoj školi „Veljko Vlahović“. Profesori ne reaguju, a ne verujem da baš ništa ne primećuju.“
Marija, maturantkinja Gimnazije „Svetozar Marković“ tvrdi da niko nije bežao zbog testiranja na drogu: „Uostalom, to je samo pomenuto, mnogi roditelji nisu ni pristali na testiranje i ne znam ni da li je sprovedeno. Bežanja je bilo, ali zbog lepog vremena, kraj je školske godine, ocene… Ja sam pristala na testiranje, nemam šta da krijem.“
Dve jagodinske škole (za početak) dobile su svog školskog policajca –“zaštitnika dece“. Miroslav Savić, školski policajac u Tehničkoj školi „Veljko Vlahović“, kaže da je njegov zadatak da sprečava bilo koga sa strane da dolazi u školu, posebno „lica sklona preprodaji narkotika i vršenju krivičnih dela“, kao i da kontroliše ugostiteljske objekte u blizini škole koji mogu da toče alkohol samo uz ličnu kartu. Kreće se isključivo u civilu.
„Primetio sam oko škole nekoliko lica za koja znamo da preprodaju narkotike, ali kod njih ništa nije prona?eno. Ipak, oni su upozoreni i više se ne pojavljuju. Bilo je i narkomana koji su dolazili u dvorište škole da uživaju drogu, našao sam nekoliko špriceva… Saradnja s ?acima je dobra, u početku je bilo malo straha, ali sada i oni osećaju da su sigurniji i imamo zaista jedan drugarski odnos“, priča Savić.
Jagodina je grad na raskrsnici značajnih saobraćajnica u centralnoj Srbiji, otprilike na pola (auto)puta izme?u Beograda i Niša. Nekada je poznata po Industriji kablova i Jagodinskoj pivari, danas možda najviše po pozorišnom festivalu Dani komedije i televiziji Palma Plus.
„Škola bez droge“ jedan je od pet projekata koje je premijer Zoran ?in?ić najavio kao deo nacionalnog programa za kontrolu uživanja droge me?u učenicima. Testiranje je počelo, Jagodina je bila prva i tamo se sada s nestrpljenjem očekuju rezultati. Doduše, izgleda da mnogi više strepe od rezultata učenja, onih što se na kraju školske godine upisuju u svedočanstvo.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Kroz aktivnu diplomatiju, otvoren dijalog i odgovornu politiku, nastavljamo da gradimo mostove saradnje i unapređujemo položaj naše zemlje na međunarodnoj sceni”, poručuje Đurić samozadovoljno iz Ministarstva inostranih poslova. O kojim uspesima je reč? Blokada evropskog puta? Rusija koja namerno pritiska Srbiju oko Nisa? Ulizivanje Trampu bez rezultata? Kalkulisana podrška kineskog lidera sa tajanstvenim osmehom Mona Lize? Svađe u regionu?
Ako ste mala zemlja i ako se sad najednom, posle Rusa, režim dvoumi oko dogovora sa Francuzima i najavljuje ponude od Kineza, nije zgoreg pogledati šta se sve krije u kineskom nuklearnom programu
U Šapcu će, kaže predsednik Srbije, 250 ljudi raditi u proizvodnji robota. Ako ne u Šapcu, onda u Beogradu, jer tu već postoji idealno mesto za novu proizvodnju: plac između fabrike čipova “Mubadala” i fabrike letećih automobila “Željko Mitrović” još uvek je prazan
Razorena je zajednica koja počiva na zakonima i bačena grabljivcima. Zbog toga ljudi pokušavaju da pronađu minimum zajedničke supstancije, najmanji zajednički sadržalac koji bi ih uverio da nisu sami. Otud redovi pred čudotvornom tkaninom
“Ja sam na protestima od kada sam u Beogradu. Bio sam i 1968, kada smo iz Novog Beograda išli prema gradu. Ti studenti su tad bili kao ja, bili smo ista generacija manje-više. Posle sam 1996. i 1997, od 88 dana, samo dva dana izostao. Pa onda u Kolarčevoj, kordon protiv kordona, sada sam stalno sa ovim studentima...”
Zašto su građani Srbije crveni od srama poslije naprednjačke operacije u Tivtu? Zbog čega Vučić redovno bruka zemlju i građane koje predstavlja? Upita li se kako ga na Samitu u Tivtu vide drugi državnici i što mu govore iza leđa
Čarter Er Srbije od Beograda do Tivta pun naprednjačkih lojalista sa kriminalnim dosijeima i najava pripreme ubistva Aleksandra Vučića u Crnoj Gori za vreme samita EU - Zapadni Balkan: šta je šahista sa Andrićevog venca ovim atakom na zdrav razum hteo da postigne
Kako se autolimar iz Nove Pazove našao u slučaju Milić, jednoj od najvećih afera u novijoj istoriji? Šta je za običnog naprednjaka deset hiljada evra, a šta za glavešine SNS-a? Ko su kederi i štuke u tom lancu ishrane
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!