

Pregled nedelje
Šta je osvetlio plamen Jaćimovićevog autobusa
Kako se na vatri podmetnute paljevine ocrtala mafijaška priroda vlasti? I zbog čega ne prestaje režimska odmazda nad Milomirom Jaćimovićem




Razvlačenje kablova za kompjutersku mrežu, unutar firme, može biti komplikovano i skupo, ponekad i nemoguće. Na primer, ukoliko službenici nisu svi u jednoj zgradi, već postoje isturena odeljenja i predstavništva do kojih je doturanje kabla neisplativo ili neizvodljivo. Idealno rešenje u tom slučaju je bežična mreža, gde se informacije šire kroz vazduh kao kod mobilne telefonije.
Ova moda još nije zaživela u Srbiji (bežične kompjuterske mreže, to jest), ali je u kompjuterski razvijenim zemljama redovna pojava. Bežična mreža (wireless) jedan je od četiri popularna načina povezivanja računara u cilju dobijanja informacionog protoka velikog opsega tj. broadbenda (broadband). Broadbend je protok barem deset puta brži od modemskog, znači onog koji se kod nas najčešće koristi, i pet puta brži od ISDN linije, prevaziđene tehnologije koja se u Srbiji predstavlja kao svetsko čudo. Pored bežičnog pristupa upotrebljavaju se još ADSL (koristi običnu telefonsku liniju), kablovski (optički kabl) i satelitski (prijem preko satelita, slanje podataka modemom).
Prustupanje internetu tek je jedna od mogućnosti ovih mreža. Mnogo interesantnije je povezivanje računara u firmama u lokalnu mrežu, a naročito povezivanje kućnih računara zaposlenih u mrežu preduzeća, čime im se omogućuje da stalno ili povremeno rade od kuće.
Kao i svaka druga mreža, i ona ostvarena bežičnim putem pored velikih prednosti ima i velike nedostatke, a najveći je bezbednost. Za razliku od klasične mreže, gde postoje nekakve žice na koje se treba priključiti (što su građani Srbije već apsolvirali, barem oni zainteresovani za politiku), u bežičnu mrežu može da upadne i zainteresovani „slučajni“ prolaznik. Naime, otkriveno je da se uz pomoć konzerve za čips koja služi kao antena i prenosnog računara opremljenog odgovarajućim programima može ušunjati u takvu mrežu i besplatno surfovati internetom. Ili malo pregledati šta to firma zapravo radi.
Stvar je u Londonu uzela maha, pa su hakeri počeli kredom da obeležavaju zidove firmi sa bežičnom mrežom, klasifikujući težinu upada (otvorena, zatvorena, zaključana, pogledajte na www.warchalking.org). Simboli su preuzeti od beskućnika iz doba velike ekonomske krize u Americi tridesetih godina prošlog veka i tada su označavali mogućnost da se u nekom haustoru prespava.
Londonski list „Ivning standard“ piše da se stvar naročito dopada onima koji šalju na milione nepoželjnih elektronskih poruka zbog čega im je kod većine internet provajdera zabranjen pristup. Sada, kada naiđu na odgovarajući znak na zidu, mogu da se parkiraju u blizini, uključe računar, upadnu u mrežu, pošalju mejlove i produže. Cela akcija ne mora da traje duže od nekoliko minuta, nedovoljno čak i da zasluže kaznu za moguće nepropisno parkiranje.


Kako se na vatri podmetnute paljevine ocrtala mafijaška priroda vlasti? I zbog čega ne prestaje režimska odmazda nad Milomirom Jaćimovićem


Pobeda Tise Petera Mađara prevazilazi granice malene Mađarske. Ona se preliva i na susednu Srbiju kao noćna mora za Aleksandra Vučića i motivacija za sve one koji žele da mu vide leđa


Raspiše li Vučić izbore za leto, studentski pokret i zborovi moraju biti spremni. Iskustva stečena u Kuli, Sevojnu ili Aranđelovcu su dragocena, ali ne i dovoljna. Današnji mali propusti, već sutra mogu biti fatalni. U pitanju je budućnost Srbije


Upisivanje Brenta Sadlera kao direktora medija Junajted grupe je pretposlednji korak u puzajućem davljenju kritičkih medija. Vlast to neće spasiti, ali je barem publika dobila važnu lekciju


Zašto režim nastoji da razvali Univerzitet u Beogradu? Koga i čega se boji? I kakve veze s tim ima poziv na politički dijalog?
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve