Republički premijer dr Zoran Đinđić u nedelju, prilikom posete Apatinu i Bezdanu, izjavio je da je stanovništvo bezbedno, da Novi Sad i Beograd nisu ugroženi nadolazećim vodenim talasom, mada je oprezno primetio da "kad je Dunav u pitanju, čovek nikad ne može biti siguran"
POSLE KIŠE: Čukarica, Beograd, 19. avgust 2002.
U prvim danima ovoletnjih evropskih katastrofalnih poplava sve je izgledalo suviše daleko od nas, no kada je Dunav počeo da plavi Bratislavu i da preti Budimpešti, dostigavši tamo nivo od skoro osam i po metara, i kod nas se povećala zabrinutost – hoće li Srbija spremno dočekati evropski poplavni talas. U početku je delovalo nesumnjivo da je Srbija ovoga puta spremna, pa je republički premijer dr Zoran Đinđić u nedelju (18. avgusta), prilikom posete Apatinu i Bezdanu (i ušću kanala Dunav-Tisa u veliku evropsku reku), izjavio da je stanovništvo bezbedno, da Novi Sad i Beograd nisu ugroženi nadolazećim vodenim talasom, mada je oprezno primetio da „kad je Dunav u pitanju, čovek nikad ne može biti siguran“. Premijer je rekao da se opasnost od poplava u dužem razdoblju može otkloniti ulaganjem više desetina milijardi dinara, ali da to nisu sredstva o kojima se sada može govoriti.
Premijer dr Zoran Đinđić trebalo bi da je ažurno obavešten o vodoprivrednim problemima, sudeći bar po pismu koje mu je 7. avgusta ove godine u ime Upravnog odbora Javnog vodoprivrednog preduzeća „Srbijavode“ uputio dr Slavko Bogdanović, predsednik ovog tela.
Ovo pismo, zasnovano na zaključcima UO „Srbijavode“ usvojenim 10. jula, počinje nedvosmislenim rečenicama: „Vodoprivreda Srbije je pred kolapsom. Ugrožena je čak i realizacija najurgentnijih poslova, što može imati katastrofalne posledice po sve delatnosti u oblasti zaštite od poplava, zaštite i korišćenja voda, i u oblasti održavanja hidrotehničke strukture u zemlji. Razlog tome je potpuna blokada finansiranja vodoprivrede sredstvima predviđenim budžetom Republike Srbije…“
Dalje se u ovom dokumentu objašnjava da je finansiranje blokirano zbog simptomatične „administrativne aljkavosti“ u regulisanju Uredbe o visini naknade za korišćenje voda, naknadi za zaštitu voda i naknadi za izvađeni materijal – nakon Omnibus zakona koji je prihod po ovim osnovama sakupljen na teritoriji Vojvodine opredelio „Vojvodinavodama“. U suštini, bitka za raspodelu sredstava blokirala je sve zainteresovane, pa je čitava vodoprivreda ostala bez dinara iz budžeta čitavih pola godine. Pravi skandal u ovoj vodoplavnoj godini.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Otkako su počeli investicioni ciklusi javnost se navukla na trošenje miliona i milijardi evra kao na normalnu pojavu. Šta znači kad se milioni izliju u mozak? Da li je 12 miliona evra prevelika suma za obrenovačku pijacu, a 17 miliona evra za ulepšavanje Kalenića gumna? Lako je prevariti lakoverne. Bagatelizacija evra i dolara posledica je aljkavog i nipodaštavajućeg odnosa prema dinaru kao nacionalnoj valuti. Zlatno doba donosi i zlatne bonuse
Triler uživo. Slučaj “Jovanjica” postao je luđi od TV serije koja se emitovala u vreme Koluvijinog hapšenja. Sudski postupci “Jovanjica Jedan” i “Dva” postali su objedinjeni. To znači da će se od sada za proizvodnju droge – marihuane i skanka – zajedno suditi osamnaestorici optuženih. Šta će Srbija pre dočekati: presudu za Jovanjicu ili legalizaciju kanabisa? S tolikim brojem optuženih, suđenje može da traje “odavde do večnosti”
Šta ako je način na koji se jedno društvo odnosi prema ubijenoj bebi Danki Ilić, zapravo način na koji se odnosi prema sebi? To onda povlači pitanje – a prema kome imamo milosti i čije dostojanstvo čuvamo ako to ne možemo da pružimo ni ubijenom detetu
Kako je moguće da je sporazume teže sprovesti nego postići? Analitički se može samo reći da je to rezultat nedovoljnog pritiska Zapada, nepostojanja političke volje zvaničnog Beograda i zvanične Prištine, ali možda je i metodologija prevaziđena. Ovakva stagnacija ne daje rezultate, tako da i nema velikih očekivanja od dijaloga koji je i Beogradu i Prištini jedan od glavnih uslova za nastavak evropskih integracija
Šta posle posle junskih izbora? Na tu temu za “Vreme” govore opozicioni stranački akteri s obe strane “modre reke”. Dakle, lider stranke “Srce” Zdravko Ponoš, predsednik Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, potpredsednik Narodnog pokreta Srbije Borislav Novaković i politički analitičar Dejan Bursać. Inače, “Srce” je bojkotovalo beogradske izbore, ali ne i izbore u nekim drugim lokalnim sredinama, dok su PSG i NPS delovi takozvane borbene, odnosno opozicije koja je odlučila da izađe na junske izbore
Još prošle godine je bilo upozorenja o naprednjačkim planovima da polovinu, ako ne i veći deo Futoškog parka pretvore u turističko-poslovno-ugostiteljski centar. Da li će sve biti hotel i kancelarijski prostor, kako se navodi u novom planu, ili možda i tržni centar, videćemo. Poznavaoci prilika tipuju da će tu biti svakako i tržnog centra, pa će ljudi moći da šopinguju u parku posle ljuljanja dece, ako preostane još koja ljuljaška
Pristao je da bude režimska maskota, da svakom prilikom istakne doprinos predsednika države, da mu bude pri ruci za slikanje, da mu se nađe na spiskovima podrške... I sve je bio sličniji naprednjačkim funkcionerima, da bi se nakon slabih rezultata u Nemačkoj u potpunosti pretvorio u bahatog i samoljubivog naprednjaka, koji ne podnosi kritiku, niti pomišlja na samokritiku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!