img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Međuvreme

20. septembar 2002, 13:04 Redakcija Vremena
Copied

Milicija

Po rečima ministra unutrašnjih dela Srbije Dušana Mihajlovića, živimo u zemlji koja, prema postojećim statističkim podacima, uz Češku spada u najbezbednije u Evropi. Tranzicija je na pravi način uzela maha u policiji i ne prođe dan da se neki slučaj ne reši. Poslednjih su se dana na udaru našli imigranti: tokom jedne akcije u beogradskom naselju Borča policija je „stala na rep“ 57 ljudi iz Rumunije koje je zatekla u jednoj kući. Oni su tamo stanovali, a verovatno su radili na gradilištima širom Srbije jer važe za dobru i jeftinu radnu snagu. Naime, oni su zadovoljni sa deset eura dnevno, dok se domaćim radnicima plaća bar 15! Ipak, svi su imali prijavljen boravak, tako da nije jasno za šta će i koga policija goniti dalje i da li će biti pokrenut postupak. S druge strane, poslednjih je nedelja zabranjen rad pojedinim agencijama za poslovnu pratnju, a vrhunac kampanje je hapšenje rumunskog državljanina Valerija Ursačija koji se bavio trgovinom ljudima. Ovaj preduzetnik je nameravao da prokrijumčari deset devojaka iz Moldavije i da ih preko Srbije i Crne Gore prebaci u Italiju. Lanac je presečen jer su naši „plavci“ dobili informaciju o ovoj aktivnosti od kolega iz Italije, tako da je Interpol veza konačno profunkcionisala. Policija se, prema najavama, neće zaustaviti na tome jer želi da raskrinka sve učesnike u ovoj nečasnoj raboti. Planira se i suđenje nesrećnom trgovcu iz Rumunije na kome bi trebalo da se pojave i prevarene devojke koje se trenutno nalaze u „sigurnoj kući“ za žrtve trgovine ljudima. One bi trebalo da dobiju status zaštićenih svedoka, što se ove godine već dogodilo na suđenju vlasniku noćnog kluba „Tenesi“ iz Mladenovca. Zar postoji bolja ilustracija uspešnosti policije, tužilaštva i sudskih organa u borbi protiv organizovanog kriminala?

Ulica

Pred sam istek roka za rekonstrukciju glavne beogradske ulice, one koja spaja Slaviju i Terazije, zacrtan je novi datum za završetak radova. Docni se najviše zbog više sile u obliku kiša, ali i zato što se uvidelo da je „sad idealna prilika da se zamene sve podzemne instalacije“ pa ćemo tako biti „mirni duže vreme“. To jeste radove dodatno usporilo, ali se takvom domaćinskom naumu ne može zameriti. Naknadno su, takođe, posečena i povađena stabla drvoreda s idejom da je za glavnu ulicu primerena neka plemenitija vrsta drveta od platana. Rupe za nova stabla, međutim, ne mogu se videti a na delu trotoara koji je već popločan nema nikakvih sadnica. Srećna je okolnost da za planiranu sadnju drvoreda nije potrebno razbiti tek sagrađeni pločnik.

Slavija

Po drugi put u istoriji, Mitićeva rupa transformisaće se iz rugla u nešto prihvatljivo, slično kao i prošli put, pre dvadesetak godina kada je gornja polovina placa nasuta i od nje napravljen parking, dok je donja polovina zatravljena i išpartana stazama sa klupama. Parking je bio koristan i donosio je solidan prihod a ostatak je izgledao sasvim pristojno, sa sve sunčanim satom koji je tačno vreme pokazivao samo zimi. Sat će po svemu sudeći ovoga puta izostati, izvesno i parking, iako je svako mesto za ostavljanje automobila u centru grada zlata vredno. Dok se ne nađe dovoljno platežan finansijer ali i dok se ne raščiste imovinsko-pravni odnosi, ova rupa će biti park. Bivši vlasnici ili njihovi naslednici moći će da prihoduju od „najskuplje rupe na svetu“ – samo gradsku rentu.

Tref

Eto, prođoše dve sedmice, a biće i više, otkako je Andrej Kovačević Tref – osuđen na devet godina zatvora zbog pljačke oko 7.000.000 maraka iz firme pokojnog oca kada su ubijeni čuvar i blagajnica – nestao iz Kazneno-popravnog zavoda za maloletnike „Valjevo“. Kažemo nestao, jer upravnik Vojislav Lazić ne prihvata da mu je štićenik pobegao: u prošlom broju „Vremena“ bio je kategoričan da to nije bekstvo, nego „zloupotreba pogodnosti“ odlaska na terapiju u valjevsku bolnicu. Upravnik je bio kategoričan ne samo u izjavi „Vremenu“; rekao je da Andrej od privilegija („Vreme“ je pisalo da on i Zvezdan Slavnić zatvorsku kaznu izdržavaju u dobro opremljenim apartmanima) ima samo zastareli kompjuter 386 koji mu je potreban za vanredno školovanje. I upravnik bio siguran, baš garantov’o da će se Tref vratiti u Zavod, jerbo nema podršku porodice, a ni kriminalnu, baš siguran, im’o informaciju da je u Beogradu, da se mobilnim javlja majci, samo da posvršava s problemima i eto ga.

Upravnik rekao i da su tvrdnje anonimnog odbora za istinu – koji optužuje upravnika i ljude iz Ministarstva pravde da su omogućili Trefu bekstvo, navodno za 3.000.000 maraka – gluposti, jer Tref nema pare, „4.000.000 maraka koja nisu nađena tokom istrage nisu dostupna ni organima gonjenja“.

U međuvremenu, dok nema Trefa, izašao jubilarni 50 broj zatvorskih „Putokaza“, u kojima je intervju s upravnikom potpisao Andrej Kovačević. Andrej, između ostalog, jubilarno pita upravnika da li je zadovoljan merama pojačanog reda i rada kod osuđenika, a ovaj, pa jubilarno, odgovara, da generalnu ocenu nije lako dati, ali da je dosta pozitivnih primera disciplinovanog i korektnog ponašanja, kao i primernih radnih dostignuća. U jubilarnom broju, o Zavodu, koji mal’ malo poseti, jubilarno se izjasnio i ministar Batić: „Opšti ambijent u vašoj ustanovi, atmosfera, način komuniciranja s osuđenicima i organizacija života i rada čine se mnogo humanijim u odnosu na Ševeningen, koji deluje sumorno, otuđeno, okovan betonom i rešetkama“.

U međuvremenu je „razmontiran“ i Trefov dnevni boravak, koji je ovaj opremio u školskoj učionici. Ostavljen mu je samo onaj stari kompjuter, koji upravnik priznaje za jedinu privilegiju. A šta je bilo u „apartmanu“, o tome „svojeručno“ piše Tref drugu u zatvor u Kruševcu. Pošto se u Zavodu pošta otvara, neko je zavirio i video da Tref pismeno piše – „Druže, kod mene ima dosta novoga, napravio sam jedan opasan prostor, sredio sam ga skroz, znači, imam TV, video, stub, satelit, soni, plej- stejšn, kompjuter, trpezariju, trosed, dvosed, fotelju, akvarijum, ma bukvalno sve“.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure