

Komentar
Ko to može Selakovića da „povuče za Generalštab“
Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti




Izgleda da je sudbina ćirilice u rukama Bila Gejtsa a da je on toga jedva i svestan. Naime, Veće republika savezne skupštine izdalo je nedavno Deklaraciju o zaštiti ćirilice u kojoj se kaže: „Za opstanak ćirilice posebno bi bilo pogubno da se lokalizacija operativnog sistema vindous i programskog paketa ofis, odnosno njihovo prevođenje na srpski jezik, sprovede na latiničnom pismu.“ Dakle, kompanija Majkrosoft ili, ako vam je tako lakše da zamislite, njen predsednik Bil Gejts drže prst na okidaču oruđa koje će konačno umoriti izmrcvareno srpsko pismo. Da taj tekst nije izašao iz najviše institucije u zemlji, usudili bismo se da kažemo da je konstatacija preterana. Čak i malo nejasna („posebno bi bilo pogubno“).
Ova inicijativa ne bi bila tema rubrike o internetu da joj direktan povod nije zahtev za „ćirilizaciju“ Windowsa. Majkrosoft, kao privatna firma pre svega željna profita, ne bi se poigravao tržištem ma kako malo ono bilo. Ako tržište zahteva ćirilicu, dobiće je. Možda nas, zapravo, sekira to što je ta kompanija opipala puls korisnika kompjutera u Srbiji, a nama se dijagnoza ne sviđa.
Jedan od osnovnih principa Majkrosoftovih programa je: You get what you see, to jest „Dobijaš ono što vidiš“ (na ekranu). Iako se to odnosi mahom na štampanje, moglo bi se figurativno upotrebiti i u ovoj situaciji. Sudeći po istraživanju pobornika ćirilice (vidi, www.rastko.org.yu/projekti/glasnik/), manje od 1 (jedan) odsto domaćih sajtova koristi ovo pismo iako se ono u Majkrosoftovim proizvodima sasvim lepo čita. Ćirilice nema na sajtovima savezne i republičke vlade, čak ni na (novom) sajtu Ministarstva prosvete i sporta i sajtu Ministarstva kulture. Zato upiranje prsta u Majkrosoft liči na zidanje kuće od krova.
Posebna priča je sadržaj sajtova s ćiriličnim pismom. Sem nekih izuzetaka (Skupština Srbije i gradovi Beograd i Niš, Savezni zavod za statistiku, recimo), većina sajtova na ćirilici naglašeno je nacionalno i desno ili ultradesno opredeljena. Naravno, sve prezentacije vezane za pravoslavlje su na ćirilici. Bilo bi istinsko osveženje naići na (nevladine) sajtove drugačijih opredeljenja a ćirilične. Ovako, a sudeći po prezentacijama na internetu, ispada da je pisanje ćirilicom – politički stav?!
Sajtovi poput www.cirilica.org ili www.cirilica.com zgodna su mesta da se korisnik uputi kako da podesi sopstveni računar za rad na ćirilici, ukoliko s tim imate problema. Za sada možemo biti zadovoljni time što je domaći internet uspeo da se izbori sa slovima poput č, ž i š (umesto c, z i s to jest ASCII formata), makar i na latinici. Mnogo veći problem biće uvođenje/prevođenje novih reči u srpski jezik (sajt, web, pir-tu-pir).
Čudo da zagovornici linuksa nisu iskoristili ovu „na tacni“ serviranu priliku da promovišu taj operativni sistem (što u svakoj drugoj prilici čine) i na velika vrata uvedu ga u državne institucije.


Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti


Kako se na vatri podmetnute paljevine ocrtala mafijaška priroda vlasti? I zbog čega ne prestaje režimska odmazda nad Milomirom Jaćimovićem


Pobeda Tise Petera Mađara prevazilazi granice malene Mađarske. Ona se preliva i na susednu Srbiju kao noćna mora za Aleksandra Vučića i motivacija za sve one koji žele da mu vide leđa


Raspiše li Vučić izbore za leto, studentski pokret i zborovi moraju biti spremni. Iskustva stečena u Kuli, Sevojnu ili Aranđelovcu su dragocena, ali ne i dovoljna. Današnji mali propusti, već sutra mogu biti fatalni. U pitanju je budućnost Srbije


Upisivanje Brenta Sadlera kao direktora medija Junajted grupe je pretposlednji korak u puzajućem davljenju kritičkih medija. Vlast to neće spasiti, ali je barem publika dobila važnu lekciju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve