img
Loader
Beograd, 4°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Strip

Ovo je čaroban svet, Bil Voterson (Kalvin i Hobs kolekcija)

09. april 2003, 20:32 Zoran Penevski
Copied

San šestogodišnjaka

SYSTEM Comics, Beograd, 2003.

Prvo legalno izdanje remek-dela devete umetnosti Kalvina i Hobsa (Calvin and Hobbes) pod nazivom Blago je svuda autora Bila Votersona (Bill Watterson) sramotno je tiho prošlo u domaćoj javnosti. Beogradski izdavač SYSTEM Comics nedavno je objavio još jednu knjigu ovog klasika, koji još izlazi u desetinama hiljada listova i knjigama u milionskim tiražima, verujući u to da je njegovo prisustvo neophodno našoj kulturi.

Knjiga pod nazivom Ovo je čaroban svet pokazuje zašto su Kalvin i Hobs postali opšte, ali ne i isključivo tržišno dobro – Voterson, podsetimo, nije dao prava za korišćenje svojih junaka u drugim medijima ni oblicima, nego samo kao strip. Osim što se u albumu sjajno vide i razlozi zbog kojih je Voterson prestao da kreira ono čemu je posvetio svaki dan u periodu od 1985. do 1995. godine, lako je dokazati i zašto Voterson nije popustio pred ekonomskim pritiscima. Onako kako Voterson sagledava devetu umetnost, suprotno od industrijskog i marketinškog iskorišćavanja popularnosti njenih proizvoda, tako i Kalvinovo doživljavanje lutke tigrića Hobsa kao živog partnera nije samo odraz stava da su mašta i igra ravnopravni delovi svakodnevice, nego predstavlja komplementarne stvarnosti; onako kako Voterson opaža i stvara poeziju stripa tako i svet „šestogodišnjeg, hiperaktivnog dečaka koji neprestano gunđa“ ne pristaje na malograđansko prihvatanje umerenosti; onako kako Voterson želi da očuva vitalnost samog stripa, onu snagu koju su imali veličanstveni prethodnici poput Krazy Kat, Pogoa i Peanutsa, na isti način Kalvin svojom individualnošću nagonski preuređuje ustajali svet odraslih.

Jednostavan, dinamičan i neodoljiv, Votersonov crtež, preko verovatno najbogatijeg kataloga grimasa u istoriji stripa do pažljivo izgrađene dramaturgije, gegova i tajminga, razvija se u grafički niz koji, zajedno sa ozbiljnim ali razumljivim tekstom, narativnu tenziju preobraća u duhovitu infantilnu vinjetu, sociopsihološki esej ili pilulu egzistencijalne gorčine. Dakle, kada je šestogodišnjaku sve novo po definiciji dobro, kada misli da loptica za bejzbol ujeda, kada falsifikuje opravdanje za izostanak sa nastave koje je napisao predsednik SAD, kada mrzi dosadu želeći nemoguće, kada se plaši bicikla a misli da je dinosaurus, kada mu je važnije da skače u prirodi nego sedi u školi jer se jednom živi, kada izmišlja kavinbol – dinamičnu igru bez pravila, kada misli da su mu roditelji vanzemaljci i istovremeno da umetnost nije u idejama, već u stilu – onda se ne može govoriti o pukoj zabavi, podsmevanju ili mudrovanju; onda je tu reč o uvođenju više simultanih perspektiva, jednom kontigentnom menjanju prihvaćenih činjenica.

U jednom kaišu, Kalvin kaže: „Ovo su interesantna vremena. Mi ne verujemo vladi. Mi ne verujemo državnom sistemu. Mi ne verujemo medijima. Mi ne verujemo jedni drugima! Mi smo podrivali sav autoritet, a samim tim i osnovu da ga zamenimo!“ Kalvin zatim izvodi zaključak: „To je kao da se ostvario san šestogodišnjaka!“

Upravo u nihilističkom sudaru jedinke i društva, Voterson vidi tu vrstu realizovane mašte kao estetsko izvođenje prevrata ka slobodnoj volji i poštovanju ličnih prava, i izražava aktivan protest protiv nestripovske stvarnosti, protest koji je nastavio svojim ćutanjem. U trenutku kada naš svet bude poput Kalvinovog, kada se zatvori krug od nastanka strip-junaka do toga da se i mi krećemo u njegovom prostoru, to će nas terapeutski podmladiti.

U jednoj ingenioznoj priči, Hobs posmatra Kalvinove „šašave crteže na trotoaru“. Na tu primedbu Kalvin odgovara: „Ja sam hteo da budem neodekonstruktivista, ali mama mi nije dozvolila.“

Da li mame momaka iz SYSTEM Comicsa znaju šta oni objavljuju?

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Festival

20.decembar 2025. S. Ć.

„Festival u.prkos“ savremene umetničke igre kao čin otpora zaboravu

Festival „Dani Smiljane Mandukić“ biće održan uprkos činjenici da nije podržan, opstajući isključivo zahvaljujući posvećenju njegovih organizatora i učesnika

Milena Radulović dobila je Gran pri ne: Bitefa ne samo zbog uloge u „Procesu Peliko“, već i zbog svega što je napravila za sve žene u regionu.

„ne:Bitef“

19.decembar 2025. B. B.

Mileni Radulović Gran pri „ne:Bitefa“

Milena Radulović dobila je Gran pri ne: Bitefa ne samo zbog uloge u „Procesu Peliko“, već i zbog svega što je napravila za sve žene u regionu

Intervju: Nenad Pavlović, reditelj

18.decembar 2025. Bratislav Nikolić

Stvaralaštvo je jedini protivotrov za smrtnost

Reč je o odnosu između oca i sina, o suočavanju sa konačnošću očinske figure, što se uvek događa iznenada bez obzira na to koliko se u mislima pripremali za to

Striming

18.decembar 2025. Zoran Janković

Dok nuklerani projektil leti prema tebi

Kuća dinamita, režija Ketrin Bigelou, igraju Idris Elba, Rebeka Ferguson, Gabrijel Baso; Netflix 2025.

Pozorište

18.decembar 2025. Marina Milivojević Mađarev

Rekonstrukcija užasa

Proces Peliko, režija Milo Rau
“Ne: Bitef”

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u Ovalnoj sobi Bele kuće sa Donaldom Trampom

Pregled nedelje

Zbog čega Tramp ne može da smisli Vučića

Lako je zamisliti kako vilom Bokeljkom u gluvo doba noći odjekuje Vučićev glas: „O Trampe, zašto me ne podnosiš?“ Odgovor na Truth Social najverojatnije bi glasio – „Zato što si šibicar“

Filip Švarm
Predsenik Srbije Aleksandar Vučić u Briselu u sedištu Evropske unije pred zastavama EU

Komentar

Ili Vučić ili EU

Građani Srbije nalaze se pred izborom: ili Vučić, ili Evropska unija. Sve ostalo je prazna priča

Andrej Ivanji
Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane.

Komentar

Poslednja linija odbrane: Gotov je!

Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane. Jer juriš varvara na tužioce i sudije njihov je poslednji atak. Iza toga je ambis

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1824
Poslednje izdanje

Propast projekta “Generalštab” i podizanje optužnice protiv ministra kulture

Dan kada im je krenulo nizbrdo Pretplati se
Intervju: Slobodan Beljanski, advokat

Demon zla hara našom državom

Intervju: Nikola Radin

Budžet Beograda – bankomat za povlašćene

Novi Pazar: Bitka za DUNP

Razvejavanje neznanja, propagande i predrasuda

Intervju: Anja Šifrin, predavačica na Univerzitetu Kolumbija

Suočavmo se sa fašizmom

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure