"Niko ne može boraviti u samici bez prethodne saglasnosti lekara iz naše zdravstvene službe koja radi od 7 do 21 čas. Često se događa da zatvorenik sam zatraži da bude u samici, što je ponekad sasvim razumljivo. Hoće čovek da se koncentriše, razmišlja i bude sam", kaže za "Vreme" upravnik Beogradskog okružnog zatvora Aca Jovanović
ZATVORSKA UNUTRAŠNJOST: Samica,…
Činjenica da je prošle godine u ovo vreme u Beogradskom okružnom zatvoru, najvećem na Balkanu – kako su svojevremeno tvrdili njegovi graditelji – bilo 325, a trenutno ima 1000 pritvorenika, dovoljno govori o problemima s kojima se svakodnevno suočavaju upravnik zatvora Aca Jovanović i ostali zaposleni.
„Od 12. marta do ukidanja vanrednog stanja primili smo 1700 ljudi, s tim što je nešto više od 300 bilo premešteno iz ovog u druge zatvore u Srbiji. Uglavnom oni koji čekaju pravnosnažnu presudu“, kaže za „Vreme“ Jovanović, koji je tačno pre godinu dana stupio na dužnost upravnika. Inače, 22 godine radio je u policiji, a poslednjih šest bio šef kriminalističke policije na Vračaru. Završio je Višu kriminalističku školu i Defektološki fakultet.
„Ne verujem da u svetu postoji sličan zatvor sa ovolikim brojem ljudi u njemu. Nedostaje nam mnogo štošta, posebno video-kamere neophodne za nadzor zatvorenika, a i zid u jednom delu zgrade nije dovoljno visok, pa se može videti sa ulice kad, na primer, stražar vodi zatvorenika. Drugim rečima, bezbednost je dovedena u pitanje. Inače, u poslednjih 50 godina nijedan zatvorenik nije pobegao iz ovog zatvora“, objašnjava upravnik.
Do pre nekoliko godina u Srbiji je postojao samo jedan hotel Hajat. U najvećoj tajnosti, a po preporuci i želji Mirjane Marković, rukovodioci velikih i unosnih srpskih firmi finansirali su izgradnju ogromnog hotelskog kompleksa na Crnom vrhu, bogu iza leđa, i stucali milione na „spomeniku ljudskoj gluposti“ (nije završen niti će ikada biti). A trebalo je da to bude drugi Hajat, kako su tvorci zaludnog posla zamišljali. Međutim, postoji i treći „hajat“, kako su zatvorenici nazvali jedan blok Okružnog zatvora. Naravno, svako poređenje s hotelom Hajat nesuvislo je.
…hodnici,…
„Tačno je da smo renovirali jedan blok zatvora u kome u jednoj sobi može da najviše osam zatvorenika. Od ostalih zatvorskih soba, ove se razlikuju po tome što uvek ima tople vode, nešto više dnevnog svetla i relativno je nov nameštaj“, kaže Jovanović. Ko ima prioritet da bude smešten u „hajatu“? „Samo ja kao upravnik to određujem. Tamo su, na primer, ljudi koji su prvi put u zatvoru i ne potiču iz kriminogene sredine, zatim stariji ljudi, a ima i onih koji su bili negde na radu u inostranstvu, potom se vratili u zemlju ne znajući da ih policija zbog nečeg traži, te bivaju uhapšeni. Evo, pisao mi stariji čovek da je srčani bolesnik kome smeta dim jer svi u zajedničkoj sobi puše pa nema dovoljno vazduha. Bez dvoumljenja sam odredio da bude premešten, kako rekoste, u zatvorski Hajat. Inače, upoznao sam se sa direktorom beogradskog Hajata, Francuzom, ali se ne sećam njegovog imena. Razgovarali smo i o nekoj vrsti saradnje.“ Sve sobe u Hajatu trenutno su zauzete, tako da naš fotoreporter nije mogao da snimi unutrašnjost prostorije. „Možete sve da snimite, ali nijednog zatvorenika“, rekao je upravnik. Naravno, ispoštovali smo to upozorenje. Ko je u samicama? „Ko će u njima biti, određuje sud. Ovde redovno dolaze sudije i tužioci radi saslušanja okrivljenih. Niko ne može boraviti u samici bez prethodne saglasnosti lekara iz naše zdravstvene službe koja radi od 7 do 21 čas. Često se događa da zatvorenik sam zatraži da bude u samici, što je ponekad sasvim razumljivo. Hoće čovek da se koncentriše, razmišlja i bude sam. Moj posao je da zatvorenike čuvam i sačuvam. To mi je osnovni zadatak. Za sve one za koje treba da znam zbog čega su ovde – ja znam. I čuvam njihovu bezbednost“, objašnjava upravnik.
Naravno, ko je sve u Okružnom zatvoru, bloku nazvanom Hajat ili samicama, šta se kome stavlja na teret, kako podnosi lišenje slobode i šta priča – bilo bi glupo uopšte pitati upravnika zatvora. Jednostavno, to nije u njegovog nadležnosti niti mu je dopušteno da to čini.
„ZA PEDESET GODINA NIKO NIJE POBEGAO“: Upravnik Aca Jovanović
Mnogi bivši zatvorenici u Okružnom zatvoru ranijih godina žalili su se da ih stražari noći prepadaju, biju i pretresaju sobe. „Čim sam došao na ovu dužnost, izdao sam naredbu da posle 15.30 časova nijedan stražar ne sme da ulazi u sobe zatvorenika, izuzev u prisustvu nadzornika i to ukoliko nastane neki veći problem. Ta naredba se striktno poštuje. Ovde su dolazile mnoge ekipe iz UN-a, OEBS-a i stranih zemalja. Bili su sumnjičavi i sve što sam im rekao proveravali su. Doneo sam im spisak zatvorenika da sami obeleže s kim hoće nasamo da razgovaraju, što su oni i učinili. Uzgred, svi su imali odobrenja, odnosno rešenja ili RMUP-a ili istražnog sudije da razgovaraju sa zatvorenicima. Posle obavljenog posla nijedna ekipa stranaca koja se bavi ljudskim pravima nije imala nijednu zamerku“, kaže upravnik Jovanović.
Kućni red
Ustajanje u 05.30, brijanje, spremanje prostorije, doručak (svako dobije po jedan vruć hleb za ceo dan) od 6.30, do 12 posete advokata, porodice, od 12 do 13 ručak, večera u 18, svetla se gase u 22 časa.
Uskršnja jaja
Prilikom posete ekipe „Vremena“ 3. maja za doručak su bile paštete i čaj, za ručak boranija s mesom… Ponedeljkom i petkom pasulj za ručak. Jelovnik se pravi svakih sedam dana prema tablici, odnosno kaloričnoj vrednosti ishrane, a zatvorenicima je za Uskrs podeljeno 2000 ofarbanih jaja.
Šetnje
Zatvorenici iz grupnih soba imaju pravo na šetnju najviše 30 minuta. Šetaju se na prostoru između zgrada u krug pod paskom stražara i rukovodioca šetnje. Oni iz samica šetaju se sami, da ih ostali zatvorenici ne bi videli, i to od 10 do 15 minuta. U zatvoru postoje tri šetališta, a hiljadu zatvorenika, pa je razumljivo zašto su šetnje tako kratke.
Nervoza i strepnja
Beogradska advokatska komora najavila je štrajk advokata zbog pritvora od 60 dana. „To će usporiti sudski postupak, istražne sudije odlagaće saslušanja, što će delovati na psihičko stanje zatvorenika. Biće nervozni, nezadovoljni, puni strepnje. Naročito onih nad kojima se obavlja istraga, jer je kod njih ispoljen najveći stepen neizvesnosti. Mnogo je lakše onima koji su optuženi ili osuđeni“, kaže Jovanović. Uzgred, u Okružnom zatvoru izdržava kaznu zatvora do jedne godine 40 osuđenih pravosnažnom presudom. Oni su slobodnjaci i obavljaju razne poslove pomažući zaposlenima.
Ruski uzor
U Okružnom zatvoru postoji zubarska ordinacija veoma dobro opremljena, izbor u kantini je za zatvorske prilike prilično bogat, berbernica, ambulanta sa lekovima… Jedino su šetališta skučena što je lako objašnjivo, budući da je svojevremeni graditelj Okružnog zatvora inženjer Ženja Koljubajev rekao da je „zatvor građen po svim uzorima na ruske kazamate, tako da nijedan zatvorenik ne može da utekne“.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Mi zaista jesmo kolonija, naravno, primerena ekonomskom neokolonijalizmu. I mislim da je to počelo već osamdesetih. Pored naše kleptokratske elite, tu je kapital sa svih strana – od onih direktnih sa istoka i zapada, do onog kojem se u kafkijanskom svetskom finansijskom sistemu često i ne zna pravi vlasnik. Uvek mi je zabavno kada neko iz razvijenijih zemalja kritikuje tzv. poslovni ambijent, naročito po pitanju korupcije i pitam se – pa čekaj, zar sve te kompanije ne sklapaju poslove upravo sa korumpiranom elitom u tim polurazvijenim zemljama sveta? A te kompradroske elite pripremaju zakonodavni i antiradnički ambijent koji pogoduje tom tipu ekonomije. Mislim da Srbiji nedostaje jaka autentična levica, dovoljno nacionalno osvešćena, ali socijalno orijentisana, sa realnim geopolitičkim pregledom na stvari
Jedna od teza koje se često čuju glasi: Vučić nikada ne bi osvojio svevlast i godinama radio šta mu padne na pamet da se u Srbiji nije zbila tzv. izdaja elita, enormne konfiguracije. Šta to znači? Predstavnici raznoraznih elita stavili su svoje lične ili grupne interese daleko iznad interesa građana i zajednice. A ti interesi, u ovom slučaju, ne samo da su različiti nego su potpuno suprotstavljeni. Narodski rečeno, Vučić je igrao na pohlepu i nije pogrešio
“Ako se realizuju planirane javne investicije u ovoj i naredne tri godine od 17,8 milijardi evra, a uz to se ostvari visok rast plata, penzija i drugih tekućih državnih rashoda, onda postoji veliki rizik da deficit bude veći nego što je planirano, što bi impliciralo i veće zaduživanje države. Naravno, država još uvek može da preduzme mere da spreči veliko dodatno povećanje fiskalnog deficita na taj način što bi neke projekte odložila, neke usporila, a od nekih odustala”
Pre bilo kakve odluke o reaktoru, hoće li to biti plod francuske nuklearne kuhinje ili nešto drugo, neophodno je da se uspostavi saradnja između naučnih institucija i nadležnih organa, što nagoveštava i prošlonedeljni Memorandum. No, prvi zadatak za sve igrače, zadatak koji će ih povezati oko istog cilja, jeste rešavanje gorućeg pitanja kadrova
Otkako su počeli investicioni ciklusi javnost se navukla na trošenje miliona i milijardi evra kao na normalnu pojavu. Šta znači kad se milioni izliju u mozak? Da li je 12 miliona evra prevelika suma za obrenovačku pijacu, a 17 miliona evra za ulepšavanje Kalenića gumna? Lako je prevariti lakoverne. Bagatelizacija evra i dolara posledica je aljkavog i nipodaštavajućeg odnosa prema dinaru kao nacionalnoj valuti. Zlatno doba donosi i zlatne bonuse
Deluje da je Muzej Nikole Tesle zloupotrebljen zbog interesa Beograda na vodi, da mu je prostor zgrade starog „Jugošpeda“ namenjen ne zato što mu tako odgovara, nego zato što Beogradu na vodi nedostaju turisti
Fiskalni savet bio je jedina preostala institucija sa kičmom. Na njegovom čelu je trinaest godina bio prof. Pavle Petrović. Vučić mu je sada uručio otkaz. Dosta je bilo kritike
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!