img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

12. jun 2003, 12:57 Priredio: D. Konjikušić
Copied

Nuakšot: Neuspeo državni udar

Predsednik Mauritanije Mauja Uld Taja izjavio je prošlog ponedeljka u obraćanju naciji da su oficiri oružanih snaga pokušali da izvedu državni udar. Oficiri su tokom vikenda zauzeli „oklopnu jedinicu“, izjavio je Taja za državni radio i televiziju i dodao da je zato „bilo potrebno uništiti tu jedinicu, vozilo po vozilo, sve dok nije uništen poslednji tenk“. „Rezultati te operacije pokazuju veoma veliku sposobnost naših oružanih snaga da se suoče s najtežim uslovima služenja naciji“, istakao je on i zahvalio se „oficirima i vojnicima, posebno onima koji

su učestvovali u toj operaciji“. Načelnik Generalštaba vojske Mohamed Lemin N’Dijan ubijen je u pokušaju državnog udara, pošto je, kako izgleda, odbio da se preda pobunjenicima. Tokom pokušaja državnog udara bilo je različitih spekulacija o tome gde se nalazi predsednik države, pa je najpre Francuska, a zatim i SAD demantovale da se Taja nalazi u njihovim ambasadama. Jedan član vlade saopštio je da da su svi pobunjeni oficiri uhapšeni ili su se sami predali. Bivši

pukovnik Salah Uld Henena označen je kao predvodnik pobune. Nakon mirne noći u nedelju, borbe su nastavljene rano ujutro i trajale su nekoliko sati. Nakon što je utihnula pucnjava, na hiljade ljudi je izašlo na ulice Nuakšota da bi proslavilo pobedu snaga lojalnih predsedniku. Za sada nema podataka o eventualnim žrtvama, ali se u bolnicama glavnog grada Mauritanije nalazi velik broj povređenih civila i vojnika. Stanovnici glavnog grada veruju da su pobunu organizovali islamistički orijentisani mladi oficiri iz oklopne i vazduhoplovne

jedinice. Od rata u Iraku tenzije u toj zemlji su pojačane. U Mauritaniji vlada rašireno nezadovoljstvo zbog veza koje je predsednik Taja održavao sa Izraelom. Predsednik Taja, proizraelski lider severozapadne afričke

zemlje, nedavno je preduzeo energičnu akciju protiv islamista.

Varšava: Uspeo referendum

Prema zvaničnim rezultatima, objavljenim prošlog ponedeljka, za pristupanje Poljske Evropskoj uniji glasalo je 77,45 odsto učesnika dvodnevnog referenduma. Na glasanje je 7. i 8. juna izašlo 58,86 odsto građana upisanih u biračke spiskove, a među njima se 22,55 odsto izjasnilo protiv integracije. Najviše protivnika ulaska u EU bilo je u istočnim i južnim regionima, gde je poljoprivreda slabo razvijena, a stopa nezaposlenosti veoma visoka. Za integraciju su uglavnom bili stanovnici velikih gradova i bogatijih područja u centralnoj i zapadnoj Poljskoj. Saopštavanje zvaničnih rezultata referenduma proslavljeno je u ponedeljak uveče u centru Varšave i u drugim poljskim gradovima. Na svečanom skupu, održanom u Kraljevskom zamku, rezultati su pročitani u prisustvu najviših poljskih državnih funkcionera i predstavnika javnog i kulturnog života. „Verujem da će Poljaci iskoristiti šansu koja ima je pružena“, rekao je predsednik Aleksander Kvašnjevski i dodao da su otvorena poslednja vrata na putu do Evropske unije. Svečanost je završena intoniranjem himni i podizanjem zastava Poljske i Evropske unije na glavnom tornju Kraljevskog zamka. Glavnim gradom Poljske odjekivali su počasni plotuni, a nebo je bilo osvetljeno reflektorima i vatrometom.

Nju Delhi: Razgovori o Tibetu

Niz susreta visokih kineskih zvaničnika sa predstavnicima dalaj-lame doprineli su razjašnjavanju pojedinih međusobnih nesporazuma u vezi s Tibetom, izjavio je početkom nedelje zamenik sekretara izbeglog tibetanskog lidera Tenzin Taklha. „Sa kineskim zvaničnicima razgovaralo se o budućnosti. Opisali bismo tu posetu kao uspešnu. Reč je o nastavku kontakta, započetog u septembru prošle godine“, rekao je Taklha zapadnim agencijama. Prema njegovim rečima, „obe strane su u ovom trenutku usredsređene na izgradnju poverenja i uklanjanje bilo kakvih nesporazuma“. „Nadamo se produžetku ovog kontakta i njegovom unapređenju“, dodao je Taklha, koji se nalazi na severu Indije, u planinskom gradu Daramsala, inače sedištu tibetanske vlade u egzilu. Četvoročlani tim, pod rukovodstvom specijalnog dalaj-laminog izaslanika Lodija Gjaltsena Gjarija, vratio se u Indiju krajem prošle nedelje, nakon dvonedeljne posete Šangaju, Pekingu i delovima Tibeta. Poseta Kini deo je procesa uspostavljanja kontakta između Pekinga i predstavnika dalaj-lame koji je počeo prošle godine, kada su

izaslanici tibetanskog boga-kralja takođe posetili Kinu. Bio je to prvi direktan susret dveju strana nakon 1993. godine. Analitičari kažu da je obnova kontakta odraz popuštanja kineskih vlasti i ispitivanja terena za neku vrstu političkog rešenja, s obzirom na težnju Pekinga da popravi svoj imidž na Zapadu. Dalaj-lama se nalazi na čelu vlade Tibeta u egzilu još od 1959. godine, kada se ta provincija neuspešno pobunila protiv centralnih vlasti u Pekingu. On traži veću autonomiju za Tibet. Direktni kontakti dalaj-lame i kineskih zvaničnika uspostavljeni su 1979. godine. Suspendovani su 1993. i obnovljeni prošle godine.

Peking: Najveći most na svetu

U Kini je počela izgradnja najdužeg mosta na svetu, južno od Šangaja, prenose kineski državni mediji. Rad na 36 kilometara dugom mostu preko zaliva Hangdžou počeo je prošlog ponedeljka, a planirano je da most bude otvoren za saobraćaj 2009. Zaliv Hangdžou nalazi se u centru gusto naseljene regije koja obuhvata i glavni kineski komercijalni centar Šangaj i najveću luku Ninbo. Najduži most „preko mora“ u svetu koštaće 11,8 milijardi juana (1,4

milijarde dolara). „Konstruisanje novog prekomorskog mosta pokazatelj je rastuće ekonomske moći Kine“, izjavio je jedan od zvaničnika zaduženih za izgradnju mosta, prenosi kineska državna agencija Hsinhua. Radovi na izgradnji ovog mosta počeli su nedelju dana pošto je počelo punjenje rezervoara na reci Jangce, u sklopu najveće hidroelektrane na svetu Tri klisure.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.jul 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.jun 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.jun 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.jun 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.jun 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Nikola Selaković

Komentar

Ko to može Selakovića da „povuče za Generalštab“

Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Šta je osvetlio plamen Jaćimovićevog autobusa

Kako se na vatri podmetnute paljevine ocrtala mafijaška priroda vlasti? I zbog čega ne prestaje režimska odmazda nad Milomirom Jaćimovićem

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1842
Poslednje izdanje

Represija i dirigovana anarhija u Vučićevoj Srbiji

Koliko živ čovek može da podnese Pretplati se
Represija i dirigovana anarhija (III): Informerov rijaliti sa “dekom”, pozornikom i Vučićem

Združeni napad na zdrav razum

Paralele: Srbija i Mađarska

Borba za duše nagnute nadesno

Intervju: Srđan Dragojević, režiser i pisac

Pokažite kičmu, pokažite obraz

Roman

Poigravanje pravilima igre

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure