Nagovešteni nastavak rasplitanja "seks afere" u Crnoj Gori, potpomognut delovanjem međunarodnih organizacija, neće pomoći ovoj republici da promeni sliku "plemenske države". U Crnoj Gori još nema opcije koja bi ozbiljno mogla da uzdrma trinaestogodišnju vladavinu Mila Đukanovića
JEDINI S IZVEŠTAJEM OEBS-a: Milo Đukanović
Prošle nedelje predstavnici misije OEBS-a i Saveta Evrope u Beogradu uručili su crnogorskom prvom ministru Milu Đukanoviću i njegovom potpredsedniku Draganu Đuroviću kovertu u kojoj se nalazi izveštaj ovih organizacija povodom „slučaja Moldavke S.Č.“, odnosno povodom afere trgovine ljudima u Crnoj Gori. Dugo očekivani izveštaj, koji sadrži preporuke za dalje delovanje u ovom slučaju, konačno se našao pred Milom Đukanovićem koji je poslednjih dana, od trenutka kada je beogradski tabloid „Arena“ objavio deo iskaza Moldavke S.Č., bio prepoznat od nekih krugova kao jedan od učesnika u raznoraznim orgijama koje su po Crnoj Gori organizovali velikaši. Formalno-pravno čitav slučaj je okončan još početkom septembra, kada je istekao rok da devojka iz Moldavije sa svojim advokatima pokrene proces protiv četvorice okrivljenih: Zorana Piperovića, Irfana Kurpejovića, Ekrema Jasavića i Bajrama Orahovca. Tri meseca ranije podgorički tužilac Zoran Radonjić odustao je od podizanja optužnice zbog nedostatka dokaza.
…I DOVOLJNO UPUĆENA U ŽALOSNU PRIČU: Ljiljana Raičević
Da bi se pokazala kao partner međunarodnih organizacija, Vlada Crne Gore je sama pozvala eksperte iz OEBS-a da pregledaju čitav slučaj još jednom i da se sami uvere da li je postupano po zakonu. Sličnoj je stvari pribegao nekadašnji predsednik Srbije Slobodan Milošević u jeku zimskih demonstracija 1996–97. godine, pa je po preporuci „Gonzalesove komisije“ skarabudžen lexspecialis ne bi li pravi rezultati izbora bili priznati. Kako je objavljeno da je crnogorska vlada dobila izveštaj, telefoni su počeli da zvone u misiji OEBS-a u Beogradu. Portparol misije Rori Kin u izjavi za „Vreme“ kaže da je sada nemoguće objaviti pojedinosti izveštaja, da je to neka vrsta internog dokumenta koji sadrži preporuke Vladi Crne Gore u smislu razrešenja desetomesečne afere. On dodaje da vlastima nije postavljen precizan rok do kada treba da se oglase povodom izveštaja, ali da svi očekuju da to bude što pre. U isto vreme se iz Beča oglasila Helga Konrad, predsedavajuća Ureda za borbu protiv trgovine ljudima pri Paktu za stabilnost Jugoistočne Evrope, koja je izrazila nezadovoljstvo zbog načina na koji je slučaj okončan u Crnoj Gori i najavila da će se, na neki način, insistirati na suđenju na kome bi trebalo da se utvrdi istina. Podgorički dnevnik „Dan“ objavio je prošle nedelje da je pretnja crnogorskoj administraciji stigla i iz Stejt departmenta, koji je ove godine rešavanje problema trgovine ljudima stavio na vrh liste svojih prioriteta i za šta ove godine izdvaja sto miliona dolara. Potpredsednik crnogorske vlade Dragan Đurović je demantovao da su stigle bilo kakve pretnje sankcijama Crnoj Gori iz SAD. Ponovio je više puta izrečen stav da je trgovina ljudima jedan od glavnih prioriteta delovanja vlasti u Crnoj Gori i da će ova republika slediti sve sugestije koje dolaze od relevantnih organizacija. Priroda borbe vlasti u Crnoj Gori protiv ove vrste organizovanog kriminala ipak ostaje u domenu deklarativnog, jer je propuštena gotovo istorijska prilika da se s tim problemom raskrsti kada je slučaj Moldavke S.Č. okončan stavljanjem ad akta zbog navodnog nepostojanja dokaza.
Delovi jezive ispovesti devojke iz Moldavije koji su izneti pred javnost pokazuju strahotu položaja „trafikovanih“ žena, a sa druge strane ogroman stepen korumpiranosti unutar same vladajuće administracije u Crnoj Gori. Samo objavljivanje izjave glavne potencijalne svedokinje u slučaju pokazalo je da je dokumenta neko iz tužilaštva prosledio novinarima, a način na koji je priča objavljena suprotan je elementarnoj novinarskoj etici. Tokom istražnog postupka koji je vodila Ana Vuković, istražni sudija iz Podgorice, sa svih strana je vršen pritisak da se slučaj okonča jer je navodno politički isfabrikovan, odnosno da se još jače udari na sam vrh vlasti. Nepostojanje valjanih institucija uslovilo je da se tragedija „trafikovanih“ osoba potisne u drugi plan pred naletom sirove političke realnosti. Ana Vuković je još u junu i vašem novinaru potvrdila da smatra da je i te kako postojalo dokaznog materijala za podizanje optužnice, ali da je to posao tužilaštva, odnosno Zorana Radonjića. Aktivistkinja podgoričkog NVO-a Sigurna ženska kuća Ljiljana Raičević u izjavi za „Vreme“ ponavlja da je bilo jasno da od procesa nema ništa čim je slučaj došao u ruke pomenutog tužioca. Sve i dalje ostaje na nivou poslovice „znaš me znam te“. Politički oponenti Mila Đukanovića još ne pokazuju dovoljno snage da se na pravi način organizuju u borbi protiv Vlade Crne Gore, a da ne predstavljaju valjanu alternativu postojećem režimu govori i činjenica da ih je misija OEBS-a zaobišla u trenutku kada je ekspertski izveštaj sačinjen i prosleđen samo na jednu adresu. Dok predstavnici međunarodnih organizacija ponavljaju da je koverat sa izveštajem namenjen samo za vladinu upotrebu, ostaje nejasno, formalno gledano, zašto sa nalazima i preporukama nije upoznata bar osoba koja je vodila istražni postupak.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Odluka studenata da režimu upute zahtev za raspuštanje državnog parlamenta i raspisivanje vanrednih republičkih izbora nije pala s Marsa. O ovoj opciji se na plenumima već dugo žustro diskutovalo, a stvar je presečena onda kada je svima, ali baš svima, postalo jasno da vlast ne samo da ne želi da ispuni studentske zahteve nego na političku krizu odgovara sve jačom represijom i sve prljavijom propagandom. I kada više niko nije mogao da ospori činjenicu da je upravo režim generator svih društvenih i političkih anomalija, te da zahvaljujući njemu novosadska nadstrešnica svakom građaninu ove zemlje visi nad glavom
Kakvo je interesovanje među najvišim univerzitetskim radnicima za direktno učešće u politici, na “studentskoj listi”, ukoliko bi u Srbiji bili raspisani vanredni parlamentarni izbori
Poziv na raspisivanje izbora je poziv režimu, a trebalo bi da se vidi da li će postojati i studentski poziv svim ostalima na društveni dogovor o tome kako se suprotstaviti režimu na budućim izborima. Oni mogu biti raspisani neočekivano brzo, a možda ih i ne bude pre nekog “redovnog termina” ako ne bude izuzetno jakog pritiska na ulici
Možda je tačna verzija da je Aleksandru Vučiću pozlilo pa se zato vratio u zemlju. Ali i dalje cela stvar ostavlja mnogo otvorenih pitanja. Za početak, zašto je predsednik naše zemlje išao na donatorsko veče namenjeno unutarpolitičkim ciljevima druge zemlje? Zašto je išao na događaj na koji se ne može ući ako se ne donira novac? I ko ga je zvao? Ako se ova sapunska opera posmatra kao izolovan događaj, van domaćeg konteksta, zaista je reč o nečemu što izmiče zdravom razumu
Bez razumevanja zla koje je činjeno u našoj neposrednoj istoriji u poslednje tri, četiri decenije, to bi bilo parcijalno i licemerno. Zakasnilo se i za ono što se dogodilo pre šest meseci, sve sada je nadoknada. Ako ne dođemo do ozbiljnog suočavanja sa prošlošću, sa snažnim programom stvaranja nenasilnog društva, promene će imati kratak rok trajanja. A u toj promeni roditelji ubijene dece mogli bi da budu ambasadori procesa normalizacije ovog društva. Oni su spremni na tu ulogu i bilo bi dobro da ih i studenti uključe u svoje debate, da razumeju šta se dogodilo i koji su putevi suočavanja
Klecavo vrhovno biće uzda se u lokalne izbore u Kosjeriću i Zaječaru. Ne sme se zaboraviti da on 13 godina teškim otrovima zasipa naročito u provinciji, te da je detoksikacija dug i mučan proces
Ukoliko različiti oponenti Vučićevog režima nisu u stanju pomoći studentskoj omladini, mogli bi makar da ne odmažu. Suviše dugo su radili na isti način i sa istim poraznim rezultatima da bi mogli očekivati da ih itko išta pita
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!