
Komentar
Građanski sukobi
Srbija srlja u građanske sukobe na jesen kada se oni koji su otišli na odmor vrate orni i poletni da se više ne povlače pred golom silom koja brani bezakonje
Eksperti Ujedinjenih nacija za razvoj i trgovinu tvrde da nerazvijene i zemlje u razvoju mnogo gube zbog nedovoljne i neadekvatne upotrebe interneta (vidi r0.uncatd.org/ecommerce). Smatra se da bi te zemlje mogle znatno podstaći svoju ekonomiju, smanjiti nezaposlenost i povećati izvoz ukoliko bi se ozbiljnije posvetile elektronskom poslovanju, odnosno aktivnijoj upotrebi interneta. Od ukupnog broja korisnika interneta, 31 odsto nalazi se u zemljama trećeg sveta, ali su veoma neproporcionalno raspoređeni – striktno su podeljeni na elitu koja se koristi mrežom i na većinu koja o internetu gotovo da i nema saznanja.
Iako internet u Srbiji već godinama ne predstavlja čudo, po broju priključenih, a naročito u pogledu elektronskog poslovanja, definitivno pripadamo trećem svetu. To u velikoj meri potvrđuju i prvi rezultati istraživanja Centra za proučavanje informacionih tehnologija (www.bos.org.yu/cepit) sprovedenih na uzorku od 1000 korisnika interneta iz cele Srbije (izuzev Kosova i Metohije). Inače, slično istraživanje obavljeno je na nešto manjem uzorku (300) i prošle godine i moglo bi postati reper za analiziranje stanja domaćeg interneta.
Starosna struktura korisnika najmanje je iznenađenje. Najveći broj korisnika je u starosnoj dobi od 18 do 27 godina, a više od dve trećine mlađe je od 37 godina.
Računar ima kod kuće 77 odsto, 60 odsto internetu pristupa najčešće sa kućnog računara, a još 19 odsto korisnika pristupa mreži s posla. Onih koji su na internetu manje od šest sati nedeljno je 61 odsto (35 odsto čak manje od tri sata!) i mogli bi se podvesti pod kategoriju „rekreativaca“.
Korisnika koji su na internetu duže od dve godine ima 43 odsto, a 24 odsto priključilo se u poslednjih godinu dana. Znači, internet populacija u Srbiji udvostručuje se svake dve godine.
Zapravo, to je loš rezultat. Ako se uzme da je raširenost interneta u Srbiji, u zavisnosti od procene, između dva i osam odsto od celokupnog stanovništva, broj korisnika morao bi se povećati mnogo brže. Broj korisnika morao bi se udvostručiti svakih 12 meseci, tako je barem bilo u svim razvijenim zemljama. Do usporavanja dolazi tek kada se dostigne oko 40 odsto „priključene“ populacije, uz očekivanja da njihov broj u narednim godinama dobaci do 80 odsto.
Brzina širenja mreže u Srbiji govori da je naš maksimalni kapacitet, barem kako sada stvari stoje, oko 20 odsto populacije tj. oko milion i po ljudi, i to tek za nekoliko godina. Ovaj procenat je, nažalost, prilično kompatibilan sa procentom funkcionalno nepismenih u Srbiji, koji po prirodi stvari ne teže internetu.
Tu je negde i ključ sporog povećanja broja korisnika mreže, slabe infrastrukture i malog broja kvalitetnih sadržaja i usluga. Naprosto, ne postoji ozbiljan pritisak korisnika niti je internet populacija prepoznata kao ciljna grupa za bilo kakvo elektronsko poslovanje (koje zahteva znatna početna ulaganja).
Dve trećine anketiranih je manje-više zadovoljno pristupom (u zemlji u kojoj se pristupa uglavnom telefonskim linijama mahom lošeg kvaliteta), a nešto manje od pola (45 odsto) nedeljno pošalje najviše pet i-mejl poruka. Prevedeno, i oni koji koriste internet u Srbiji to rade ovlaš i s vrlo malim zahtevima i potrebama.
Ako u preliminarnim rezultatima CePIT-ovog istraživanja (celo će nam biti predstavljeno u januaru) ima nešto obećavajuće, onda je to želja da se na mreži provodi više vremena, a iskazalo ju je 56 odsto korisnika.
Srbija srlja u građanske sukobe na jesen kada se oni koji su otišli na odmor vrate orni i poletni da se više ne povlače pred golom silom koja brani bezakonje
Ako je ovo još jedan Vučićev igrokaz neće se dogoditi ništa. Ukoliko je delovanje Tužilaštva za organizovani kriminal zaista primena zakona, onda su hapšenja zbog korupcije u slučaju pada nadstrešnice udarac u kičmu režima koji počiva na bezakonju
Tužilaštvo je konačno počelo da prati trag novca i korupcije koja je možda dovela do pada nadstrešnice. Režimlije viču da je na delu “tužilački državni udar”, pokušaće da uzvrate udarac i biće, što reče Dragan J. Vučićević, „ili mi, ili oni“
Zbog čega Aleksandar Vučić organizuje nasilje ćacija i kapuljaša? Između ostalog i da bi tvrdio kako su „blokaderi“ izazvali revolt „tihe većine“. To bi mu predstavljalo povod za odvrtanje represije na maksimum sve tvrdeći da uspostavlja red i mir
Otići će i ova vlast, već im otkucava. Ali šta će ostati iza njih? Kakav će biti Beograd posle glavnog meštra rušiteljstva Aleksandra Vučića
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve