Vrh stranke se obavezao da Miloševića prihvati za nosioca liste i prvog kandidata za poslanika, zatim da će izbor poslanika obaviti u dogovoru s njim lično a da će lista odražavati jedinstvo SPS-a i Slobode, i da će zato na listu kandidata takođe, po njegovoj želji, staviti i sedam članova udruženja Sloboda. Od svega je na kraju ispalo da je Milošević poslužio kao nosilac liste
JEDAN OD PRETENDENATA NA PARTIJSKI PRESTO: Ivica Dačić
Odluka nadležnih u zatvoru u Ševeningnu da za još trideset dana produže telefonsku izolaciju najpoznatijih haških pritvorenika Slobodana Miloševića i Vojislava Šešelja (ovome drugom upravo je zabranjena i poseta supruge), kako ne bi mogli da do daljnjeg utiču na političke prilike u zemlji, sjajno je legla Miloševićevim socijalistima. Naravno, ako su još njegovi.
U prostorijama SPS-a na Studentskom trgu ovih dana su ionako strepeli šta će biti kada zazvoni telefon iz Haga i Milošević izdiktira listu kandidata za poslanike na kojoj bi se obavezno našla i imena bar pet-šest članova udruženja Sloboda, poput Bogoljuba Bjelice ili Uroša Šuvakovića. Pošto su telefoni zaćutali, članovi GO-a stranke odlučili su da urade po svom i sastavili spisak budućih poslanika na kome nema ni Slobodana Miloševića niti njegovih iz Slobode. Za njih su u SPS-u ionako verovali da bi mogli da odigraju prilično sumnjivu ulogu – šef bi ih izgurao na listu socijalista, a onda bi oni, prvom prilikom, mogli da odvoje svoju poslaničku grupu i budu rezervni Slobini socijalisti za slučaj da oni „originalni“ ne poslašuju baš svaku direktivu ih Haga. Socijalista je u prošlom sazivu skupštine bilo 37, da bi im kasnije Bane Ivković otkinuo sedam poslanika i osnovao sopstvenu stranku. Sada su spali na 22 mandata i žrtvovanje u ime Slobode jednostavno nije prošlo na sednici vrha stranke. Miloševićevi kandidati nisu dobili ni jedan jedini glas. Izabrani poslanici unapred su potpisali ostavke za slučaj da napuste stranku, a predviđa se čak i mogućnost da svojom imovinom garantuju da neće prelaziti u druge partije.
Ovoj demokratski donetoj odluci SPS-a Milošević će sasvim sigurno gledati pod postavu i nije isključeno da, kada telefoni prorade, prva vest iz Haga bude – najpoznatiji zatvorenik iz Ševeningena odriče se socijalista i osniva novu stranku. Pri tom bi mogao da se požali i da je vrh stranke na decembarskim izborima zloupotrebio njegovo ime kada ga je pozvao da predvodi stranačku listu za izbore. U pismu koje je poslato 30. novembra na ševeningensku adresu (pošto je prethodno od Milutina Mrkonjića i Dragana Hadži Antića stigla informacija šta šef poručuje iz Haga), vrh stranke se obavezao da Miloševića prihvati za nosioca liste i prvog kandidata za poslanika, zatim da će izbor poslanika obaviti u dogovoru s njim lično a da će lista odražavati jedinstvo SPS-a i Slobode, i da će zato na listu kandidata takođe, po njegovoj želji, staviti i sedam članova udruženja Sloboda. Od svega je na kraju ispalo da je Milošević poslužio kao nosilac liste, što su u startu mnogi procenili kao nov dokaz o nesposobnosti socijalista da se postepeno emancipuju od njegovog lika i dela. Odluku da sastave listu poslanika protiv njegove volje neki bi sada mogli da ocene i ovako – pošto su shvatili da se na Miloševiću više ne može previše zaraditi (stranka je ocenila da je nešto manje od osvojenih 300.000 glasova neuspeh), socijalisti su najzad zaključili da put ka modernoj evropskoj levici nikako ne može da vodi preko Haga, pa su dojučerašnjem šefu okrenuli leđa.
Ostalo je da se još vidi kako će Milošević reagovati na ovo – a sad adio. Neki od stranačkih funkcionera sigurni su da mu odluke GO-a neće biti po volji, ali se nadaju da sukoba neće biti, tim pre što je SPS spreman da, kako kažu, na svaki način podrži njegovu „pravednu borbu za istinu“ koju vodi u Hagu. Procenjuje se da će Miloševiću bez poslaničke grupe Sloboda ipak biti neuporedivo teže da pocepa SPS, ili osniva novu stranku.
Jedan od stranačkih funkcionera ubeđen je da će se, kada telefoni ponovo prorade, dogoditi isto ono što se dogodilo i posle poslednjeg partijskog kongresa koji je bio protiv Miloševićeve volje. „Prvo će da oćuti neko vreme, a onda će da nazove i pita – drugovi, kako je, šta se radi?“
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Režimski propagandni film protiv Verana Matića vratio je u žižu dva nerasvetljena slučaja – masakr srpskih mladića u Peći i ubistvo braće Bitići. Za oba se sumnjiči služba. Ako je predsednik Vučić nekad i mislio da omogući istragu, na to je davno zaboravio
Centar za društvenu stabilnost i njihov zastrašujući uradak o direktoru Fonda B92 Veranu Matiću nenamerno su vratili u fokus zločine za koje nije bilo volje da budu rešeni, poput masakra u kafeu Panda i ubistva braće Bitići. Mada im je namera bila da oblate, zalude i slažu, odškrinuli su vrata da tračak istine o zločinima ugleda svetlost dana
Aktiviravši sve što ima u kampanjama u deset mesta, režim se iza scene bavi kupovinom glasova, trgovinom uticajem i ostalim nepravilnostima kao i na svim izborima u Srbiji od 2012. Izazov pred onima koji stoje naspram njega je ogroman
Zašto se u Aranđelovcu zbio napad na službenika britanske ambasade? Koliko je toga tu već mnogo puta viđeno, a šta je novo? Kako funkcioniše mehanizam zastrašivanja? Šta vlast time misli da dobija
Vučićev režim pojačava stisak, čuva svoju bazu glasača i izaziva podele u antirežimskom taboru, kaže za “Vreme” Radomir Lazović, poslanik Zeleno-levog fronta. I dalje se nada zajedničkoj listi sa studentima ili barem prestanku zađevica
Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra
Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare
Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!