Vrh stranke se obavezao da Miloševića prihvati za nosioca liste i prvog kandidata za poslanika, zatim da će izbor poslanika obaviti u dogovoru s njim lično a da će lista odražavati jedinstvo SPS-a i Slobode, i da će zato na listu kandidata takođe, po njegovoj želji, staviti i sedam članova udruženja Sloboda. Od svega je na kraju ispalo da je Milošević poslužio kao nosilac liste
JEDAN OD PRETENDENATA NA PARTIJSKI PRESTO: Ivica Dačić
Odluka nadležnih u zatvoru u Ševeningnu da za još trideset dana produže telefonsku izolaciju najpoznatijih haških pritvorenika Slobodana Miloševića i Vojislava Šešelja (ovome drugom upravo je zabranjena i poseta supruge), kako ne bi mogli da do daljnjeg utiču na političke prilike u zemlji, sjajno je legla Miloševićevim socijalistima. Naravno, ako su još njegovi.
U prostorijama SPS-a na Studentskom trgu ovih dana su ionako strepeli šta će biti kada zazvoni telefon iz Haga i Milošević izdiktira listu kandidata za poslanike na kojoj bi se obavezno našla i imena bar pet-šest članova udruženja Sloboda, poput Bogoljuba Bjelice ili Uroša Šuvakovića. Pošto su telefoni zaćutali, članovi GO-a stranke odlučili su da urade po svom i sastavili spisak budućih poslanika na kome nema ni Slobodana Miloševića niti njegovih iz Slobode. Za njih su u SPS-u ionako verovali da bi mogli da odigraju prilično sumnjivu ulogu – šef bi ih izgurao na listu socijalista, a onda bi oni, prvom prilikom, mogli da odvoje svoju poslaničku grupu i budu rezervni Slobini socijalisti za slučaj da oni „originalni“ ne poslašuju baš svaku direktivu ih Haga. Socijalista je u prošlom sazivu skupštine bilo 37, da bi im kasnije Bane Ivković otkinuo sedam poslanika i osnovao sopstvenu stranku. Sada su spali na 22 mandata i žrtvovanje u ime Slobode jednostavno nije prošlo na sednici vrha stranke. Miloševićevi kandidati nisu dobili ni jedan jedini glas. Izabrani poslanici unapred su potpisali ostavke za slučaj da napuste stranku, a predviđa se čak i mogućnost da svojom imovinom garantuju da neće prelaziti u druge partije.
Ovoj demokratski donetoj odluci SPS-a Milošević će sasvim sigurno gledati pod postavu i nije isključeno da, kada telefoni prorade, prva vest iz Haga bude – najpoznatiji zatvorenik iz Ševeningena odriče se socijalista i osniva novu stranku. Pri tom bi mogao da se požali i da je vrh stranke na decembarskim izborima zloupotrebio njegovo ime kada ga je pozvao da predvodi stranačku listu za izbore. U pismu koje je poslato 30. novembra na ševeningensku adresu (pošto je prethodno od Milutina Mrkonjića i Dragana Hadži Antića stigla informacija šta šef poručuje iz Haga), vrh stranke se obavezao da Miloševića prihvati za nosioca liste i prvog kandidata za poslanika, zatim da će izbor poslanika obaviti u dogovoru s njim lično a da će lista odražavati jedinstvo SPS-a i Slobode, i da će zato na listu kandidata takođe, po njegovoj želji, staviti i sedam članova udruženja Sloboda. Od svega je na kraju ispalo da je Milošević poslužio kao nosilac liste, što su u startu mnogi procenili kao nov dokaz o nesposobnosti socijalista da se postepeno emancipuju od njegovog lika i dela. Odluku da sastave listu poslanika protiv njegove volje neki bi sada mogli da ocene i ovako – pošto su shvatili da se na Miloševiću više ne može previše zaraditi (stranka je ocenila da je nešto manje od osvojenih 300.000 glasova neuspeh), socijalisti su najzad zaključili da put ka modernoj evropskoj levici nikako ne može da vodi preko Haga, pa su dojučerašnjem šefu okrenuli leđa.
Ostalo je da se još vidi kako će Milošević reagovati na ovo – a sad adio. Neki od stranačkih funkcionera sigurni su da mu odluke GO-a neće biti po volji, ali se nadaju da sukoba neće biti, tim pre što je SPS spreman da, kako kažu, na svaki način podrži njegovu „pravednu borbu za istinu“ koju vodi u Hagu. Procenjuje se da će Miloševiću bez poslaničke grupe Sloboda ipak biti neuporedivo teže da pocepa SPS, ili osniva novu stranku.
Jedan od stranačkih funkcionera ubeđen je da će se, kada telefoni ponovo prorade, dogoditi isto ono što se dogodilo i posle poslednjeg partijskog kongresa koji je bio protiv Miloševićeve volje. „Prvo će da oćuti neko vreme, a onda će da nazove i pita – drugovi, kako je, šta se radi?“
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Šta studenti u plenumu misle – koji je najveći problem Srbije, šta ih najviše motiviše da istraju u protestu, koji je njihov stav prema političkim strankama, da li su za ulazak u EU ili ne, koliko je snažan njihov osećaj nacionalnog identiteta, da li su više konzervativni ili liberalni, kako se informišu, šta sve to može da nam kaže o budućnosti ovog društva i države… Ovo su samo neka od pitanja na koja odgovara najnovije istraživanje profesora Fakulteta političkih nauka Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića
Šta su razlozi dugovečnosti protesta protiv Vučićevog režima? Na ovo pitanje odgovaraju sagovornici “Vremena” iz različlitih perspektiva, ali se jedan motiv provlači kod svih: uznapredovala nepravda i nepodnošljiva laž
Odbijanjem da raspiše prevremene izbore režim šalje implicitnu poruku svima koji su deo klijentističkog sistema: ako se izbori uporno izbegavaju, to je kao da su već raspisani – i izgubljeni. Što duže ta poruka ostaje neizrečena, ali prisutna, to će klijentistički sistem postajati sve slabiji
Intervju: Dušan Vučićević, vanredni profesor FPN-a
"Broj birača koji tvrde da su nekada verovali Aleksandru Vučiću, a da su sada prestali – sve je veći. Od nekih sedam odsto na ukupnom uzorku u februaru on takođe ima trend povećanja u prethodnim mesecima i sada iznosi već dvanaest odsto"
Egzit je počeo kao glas pobune, a izgleda da se njime i završava. Festival koji je rođen iz studentskih protesta 2000. godine, ove godine će simbolično zatvoriti svoje kapije zauvek – upravo zbog podrške studentima
Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan
Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba
Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše. Ista je to politika, samo prilagođena vremenu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!