Nakon odluke JAT-a da aerodrom u Nišu uvrsti u svoj red letenja, Nišlije su osnovale dve avio-kompanije, Aero Nais i Nais er; bivši premijer Zoran Živković i predsednik FSJ-a Dragan Stojković Piksi nisu suvlasnici u ovim firmama
SA OTVARANJA: Zoran Živković i ambasador Kraljevine Norveške Hans Ola Urstad na niškom aerodromu
Nišlije bi uskoro mogle da polete u Evropu sa lokalnog aerodroma i to sve birajući između dve avio-kompanije iz rodnog grada. Pošto je srpski avio-prevoznik JAT procenio da Niš ne bi trebalo da se nađe na njihovom letnjem redu letenja, Nišlije su odlučile da same kupe avione i organizuju letove, jer „ako JAT neće, ima ko ‘oće“. Zvanični početak rada prve niške avio-kompanije „Aero Nais“označiće let aviona tipa „foker“ – iz Amsterdama, gde je kupljen, ka Nišu. Let druge avio-kompanije „Nais er“ još nije najavljen, ali i njeni vlasnici planiraju da Nišlije povedu u Evropu. Inače, obe niške avio-kompanije plod su ortakluka niških i švajcarskih biznismena poreklom iz Niša. Nekoliko takvih biznismena okupljenih u kompaniji „Aero Nais“ kupilo je na lizing za 7,5 miliona dolara avion tipa „foker“ koji će biti prvi u floti najmlađe avio-kompanije u Srbiji. „Foker“ sa 110 sedišta bi za početak trebalo da leti na čarter letovima između evropskih prestonica u kojima su na privremenom radu građani jugoistočne Srbije, ali i na letnjim čarterima između letovališta u Bugarskoj, Turskoj i Crnoj Gori. Projekat formiranja „Aero Naisa“ ubrzan je nakon odluke srpskog avio-prevoznika JAT da aerodrom u Nišu ne uvrsti u letnji red letenja. Tako bi niški aerodrom, posle velikog međunarodnog ulaganja u obnovu, mogao da postane samo alternativni beogradskom ili aerodromima u okruženju, a bez redovnih destinacija.
„Za 7,5 miliona evra nedavno smo kupili avion tipa ‘foker’ i planirali da poletimo u martu, ali pošto smo saznali da je JAT planirao da leti iz Niša, u aprilu nismo hteli da ulazimo u konkurenciju. Kad smo čuli da je JAT otkazao te letove, planiramo da poletimo u maju. Krenućemo sa čarter linijama, jer letnja turistička sezona već počinje“, objašnjava jedan od vlasnika „Aero Naisa“ Grada Nikolić, inače vlasnik privatnog preduzeća Ideal kompani. Prema njegovim rečima „investicija je velika“ i počeće da se isplaćuje, prema „biznis planovima“, tek za pet godina. Nikolić je demantovao da su suvlasnici kompanije nekadašnji premijer Zoran Živković i predsednik Fudbalskog saveza Srbije Dragan Stojković Piksi, koje je niška čaršija valjda kao poznatije Nišlije već videla u avio-biznisu. I Živković i Stojković su takve spekulacije demantovali uz opasku bivšeg premijera da „nije vlasnik ničega“. Iako je druga niška kompanija „Nais er“ u Trgovinskom sudu registrovana još 10. oktobra prošle godine, nakon odustajanja JAT-a od aerodroma u Nišu, mnogi su i ovu kompaniju videli kao južnjački inat „beogradskom JAT-u“. Vlasnik kompanije „Nais er kompani“ (Nais air company) Petar Pavićević, koji je niškoj javnosti poznat kao fudbaler i trener fudbalskih klubova Jastrebac i Radnički, a koji je poslovnu karijeru nastavio u Švajcarskoj, najavio je da će ta kompanija prve letove organizovati na relaciji Niš–Bern. „Najverovatnije ćemo se opredeliti za Bern koji ima novu pistu, a u planu su i letovi za Minhen, Frankfurt i Beč“, rekao je Pavićević i objasnio da bi destinacije nove niške kompanije bile „vezane za zemlje sa velikim brojem građana SCG na privremenom radu“ . Pavićević kaže da su u planu i letovi za Atinu i Istanbul ali i za Bejrut. „Dvadeset pet miliona Libanaca je van Libana i oni trenutno koriste aerodrom u Sofiji, namera nam je da ih preusmerimo na Niš“ , rekao je Pavićević. Čitava priča oko niških avio-prevoznika i ne bi bila toliko interesantna da je JAT odlučio da Niš uvrsti u svoj red letenja. Ovako, osim novih šansi za niške biznismene, priča dobija i političku boju. „Činjenica da veliki proces decentralizacije i debeogradizacije, koji je Niš pokrenuo, nailazi na veliki otpor“, ocenjuje predsednik Upravnog odbora aerodroma „Konstantin Veliki“ Nebojša Rančić. On još uvek od novog rukovodstva JAT-a očekuje pozitivne odgovore mada bi se Niš kao destinacija u redu letenja srpskog avio-prevoznika mogao naći tek na zimu. „Za pojedine destinacije je čak za osamdeset odsto putnika koji koriste beogradski aerodrom niški aerodrom bliža destinacija. Da li nas JAT izbegava zato što je jedan od osnivača beogradskog aerodroma ili je posredi neki drugi razlog, može samo da se špekuliše jer do sada nismo uspeli da ostvarimo kontakt. Za status niške vazdušne luke je veoma bitno da ima redovne avionske linije nacionalnog prevoznika, ali ako je to nemoguće, ponudićemo drugim prevoznicima svoje usluge“, kaže Rančić. Niški gradonačelnik Goran Ćirić odnos nacionalne avio-komanije prema Nišu ocenio je kao neozbiljan, ali je dodao da to pitanje ne sme da se politizuje jer nikako ne sme da se izgubi iz vida činjenica da je Niš regionalni centar sa velikim ambicijama. „Ovakvi problemi proističu iz fenomena da se sve stranke zalažu za decentralizaciju a njihovi poslanici u parlamentu glasaju za rešenja koja idu u suprotnom pravcu“, kaže Ćirić. Niški aerodrom je tokom bombardovanja 1999. godine potpuno uništen, ali je obnovljen sredstvima norveške vlade koja je obezbedila oko 4,5 miliona evra za rekonstrukciju. Otvoren je 12. oktobra prošle godine kada je na pistu „Konstantina Velikog“ sleteo avion sa tadašnjim premijerom Zoranom Živkovićem.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Represija po pravilu pojačava reakciju kolektiva, u našem slučaju, pobunjenih građana. No, ne znamo koliko se ljudi u poslednjih godinu i po dana umorilo i povuklo, koliko pregorelo u žaru borbe, ali ni koliko novih se priključilo. Neki su, poput autoprevoznika Milomira Jaćimovića, izdržali sve. Kako se sve to izdržava psihologija daje odgovor: iz traumatičnih iskustava neku ljudi izađu jači, pogotovo kad strahote preživljavaju u političkom kontekstu
Represija i dirigovana anarhija (II): Izbori na Medicinskom fakultetu u Beogradu
Činjenica je da postoje dva različita zapisnika i dva različita rezultata. Tu je i upad privatnog obezbeđenja u Medicinski fakultet i intervencija policije. Zato se postavlja pitanje da li su sledeći na udaru režima izbori za đačke parlamente srednjih, pa i osnovnih škola
Represija i dirigovana anarhija (III): Informerov rijaliti sa “dekom”, pozornikom i Vučićem
Režim je pozvao građane da iskažu bunt zbog “policijske torture”. Usput i da policija hitno obustavi “blokadersko nasilje”, odnosno da hapsi, bije, ako treba i ubije (da parafraziramo ministra informisanja) svakoga ko digne glas protiv režima. Ukratko – uz nešto naprednjačkih aktivista, protestvovali su Miloš Vučević, Maja Gojković, Žarko Mićin i niko drugi
Istorija srpskog višestranačkog sistema daje vrlo jasne smernice kako se igrač na političkoj sceni mora postaviti da bi bio delotvoran: bio levičar ili liberal, on ne sme da zanemari desne sentimente, koji su 36 godina ako ne dominantni, a ono makar jednako živi kao i oni drugi
Ovih dana se prelama sudbina N1 i drugih medija “Junajted grupe”. Ako budu upodobljeni, novinari neće imati kuda da odu, a publika će ostati bez jedine dve velike kritičke televizije. Sada Brent Sadler, direktor-urednik ovih medija, za “Vreme” prvi put javno iznosi neke odgovore
Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj
Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!