Nakon odluke JAT-a da aerodrom u Nišu uvrsti u svoj red letenja, Nišlije su osnovale dve avio-kompanije, Aero Nais i Nais er; bivši premijer Zoran Živković i predsednik FSJ-a Dragan Stojković Piksi nisu suvlasnici u ovim firmama
SA OTVARANJA: Zoran Živković i ambasador Kraljevine Norveške Hans Ola Urstad na niškom aerodromu
Nišlije bi uskoro mogle da polete u Evropu sa lokalnog aerodroma i to sve birajući između dve avio-kompanije iz rodnog grada. Pošto je srpski avio-prevoznik JAT procenio da Niš ne bi trebalo da se nađe na njihovom letnjem redu letenja, Nišlije su odlučile da same kupe avione i organizuju letove, jer „ako JAT neće, ima ko ‘oće“. Zvanični početak rada prve niške avio-kompanije „Aero Nais“označiće let aviona tipa „foker“ – iz Amsterdama, gde je kupljen, ka Nišu. Let druge avio-kompanije „Nais er“ još nije najavljen, ali i njeni vlasnici planiraju da Nišlije povedu u Evropu. Inače, obe niške avio-kompanije plod su ortakluka niških i švajcarskih biznismena poreklom iz Niša. Nekoliko takvih biznismena okupljenih u kompaniji „Aero Nais“ kupilo je na lizing za 7,5 miliona dolara avion tipa „foker“ koji će biti prvi u floti najmlađe avio-kompanije u Srbiji. „Foker“ sa 110 sedišta bi za početak trebalo da leti na čarter letovima između evropskih prestonica u kojima su na privremenom radu građani jugoistočne Srbije, ali i na letnjim čarterima između letovališta u Bugarskoj, Turskoj i Crnoj Gori. Projekat formiranja „Aero Naisa“ ubrzan je nakon odluke srpskog avio-prevoznika JAT da aerodrom u Nišu ne uvrsti u letnji red letenja. Tako bi niški aerodrom, posle velikog međunarodnog ulaganja u obnovu, mogao da postane samo alternativni beogradskom ili aerodromima u okruženju, a bez redovnih destinacija.
„Za 7,5 miliona evra nedavno smo kupili avion tipa ‘foker’ i planirali da poletimo u martu, ali pošto smo saznali da je JAT planirao da leti iz Niša, u aprilu nismo hteli da ulazimo u konkurenciju. Kad smo čuli da je JAT otkazao te letove, planiramo da poletimo u maju. Krenućemo sa čarter linijama, jer letnja turistička sezona već počinje“, objašnjava jedan od vlasnika „Aero Naisa“ Grada Nikolić, inače vlasnik privatnog preduzeća Ideal kompani. Prema njegovim rečima „investicija je velika“ i počeće da se isplaćuje, prema „biznis planovima“, tek za pet godina. Nikolić je demantovao da su suvlasnici kompanije nekadašnji premijer Zoran Živković i predsednik Fudbalskog saveza Srbije Dragan Stojković Piksi, koje je niška čaršija valjda kao poznatije Nišlije već videla u avio-biznisu. I Živković i Stojković su takve spekulacije demantovali uz opasku bivšeg premijera da „nije vlasnik ničega“. Iako je druga niška kompanija „Nais er“ u Trgovinskom sudu registrovana još 10. oktobra prošle godine, nakon odustajanja JAT-a od aerodroma u Nišu, mnogi su i ovu kompaniju videli kao južnjački inat „beogradskom JAT-u“. Vlasnik kompanije „Nais er kompani“ (Nais air company) Petar Pavićević, koji je niškoj javnosti poznat kao fudbaler i trener fudbalskih klubova Jastrebac i Radnički, a koji je poslovnu karijeru nastavio u Švajcarskoj, najavio je da će ta kompanija prve letove organizovati na relaciji Niš–Bern. „Najverovatnije ćemo se opredeliti za Bern koji ima novu pistu, a u planu su i letovi za Minhen, Frankfurt i Beč“, rekao je Pavićević i objasnio da bi destinacije nove niške kompanije bile „vezane za zemlje sa velikim brojem građana SCG na privremenom radu“ . Pavićević kaže da su u planu i letovi za Atinu i Istanbul ali i za Bejrut. „Dvadeset pet miliona Libanaca je van Libana i oni trenutno koriste aerodrom u Sofiji, namera nam je da ih preusmerimo na Niš“ , rekao je Pavićević. Čitava priča oko niških avio-prevoznika i ne bi bila toliko interesantna da je JAT odlučio da Niš uvrsti u svoj red letenja. Ovako, osim novih šansi za niške biznismene, priča dobija i političku boju. „Činjenica da veliki proces decentralizacije i debeogradizacije, koji je Niš pokrenuo, nailazi na veliki otpor“, ocenjuje predsednik Upravnog odbora aerodroma „Konstantin Veliki“ Nebojša Rančić. On još uvek od novog rukovodstva JAT-a očekuje pozitivne odgovore mada bi se Niš kao destinacija u redu letenja srpskog avio-prevoznika mogao naći tek na zimu. „Za pojedine destinacije je čak za osamdeset odsto putnika koji koriste beogradski aerodrom niški aerodrom bliža destinacija. Da li nas JAT izbegava zato što je jedan od osnivača beogradskog aerodroma ili je posredi neki drugi razlog, može samo da se špekuliše jer do sada nismo uspeli da ostvarimo kontakt. Za status niške vazdušne luke je veoma bitno da ima redovne avionske linije nacionalnog prevoznika, ali ako je to nemoguće, ponudićemo drugim prevoznicima svoje usluge“, kaže Rančić. Niški gradonačelnik Goran Ćirić odnos nacionalne avio-komanije prema Nišu ocenio je kao neozbiljan, ali je dodao da to pitanje ne sme da se politizuje jer nikako ne sme da se izgubi iz vida činjenica da je Niš regionalni centar sa velikim ambicijama. „Ovakvi problemi proističu iz fenomena da se sve stranke zalažu za decentralizaciju a njihovi poslanici u parlamentu glasaju za rešenja koja idu u suprotnom pravcu“, kaže Ćirić. Niški aerodrom je tokom bombardovanja 1999. godine potpuno uništen, ali je obnovljen sredstvima norveške vlade koja je obezbedila oko 4,5 miliona evra za rekonstrukciju. Otvoren je 12. oktobra prošle godine kada je na pistu „Konstantina Velikog“ sleteo avion sa tadašnjim premijerom Zoranom Živkovićem.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Odluka studenata da režimu upute zahtev za raspuštanje državnog parlamenta i raspisivanje vanrednih republičkih izbora nije pala s Marsa. O ovoj opciji se na plenumima već dugo žustro diskutovalo, a stvar je presečena onda kada je svima, ali baš svima, postalo jasno da vlast ne samo da ne želi da ispuni studentske zahteve nego na političku krizu odgovara sve jačom represijom i sve prljavijom propagandom. I kada više niko nije mogao da ospori činjenicu da je upravo režim generator svih društvenih i političkih anomalija, te da zahvaljujući njemu novosadska nadstrešnica svakom građaninu ove zemlje visi nad glavom
Kakvo je interesovanje među najvišim univerzitetskim radnicima za direktno učešće u politici, na “studentskoj listi”, ukoliko bi u Srbiji bili raspisani vanredni parlamentarni izbori
Poziv na raspisivanje izbora je poziv režimu, a trebalo bi da se vidi da li će postojati i studentski poziv svim ostalima na društveni dogovor o tome kako se suprotstaviti režimu na budućim izborima. Oni mogu biti raspisani neočekivano brzo, a možda ih i ne bude pre nekog “redovnog termina” ako ne bude izuzetno jakog pritiska na ulici
Možda je tačna verzija da je Aleksandru Vučiću pozlilo pa se zato vratio u zemlju. Ali i dalje cela stvar ostavlja mnogo otvorenih pitanja. Za početak, zašto je predsednik naše zemlje išao na donatorsko veče namenjeno unutarpolitičkim ciljevima druge zemlje? Zašto je išao na događaj na koji se ne može ući ako se ne donira novac? I ko ga je zvao? Ako se ova sapunska opera posmatra kao izolovan događaj, van domaćeg konteksta, zaista je reč o nečemu što izmiče zdravom razumu
Bez razumevanja zla koje je činjeno u našoj neposrednoj istoriji u poslednje tri, četiri decenije, to bi bilo parcijalno i licemerno. Zakasnilo se i za ono što se dogodilo pre šest meseci, sve sada je nadoknada. Ako ne dođemo do ozbiljnog suočavanja sa prošlošću, sa snažnim programom stvaranja nenasilnog društva, promene će imati kratak rok trajanja. A u toj promeni roditelji ubijene dece mogli bi da budu ambasadori procesa normalizacije ovog društva. Oni su spremni na tu ulogu i bilo bi dobro da ih i studenti uključe u svoje debate, da razumeju šta se dogodilo i koji su putevi suočavanja
Klecavo vrhovno biće uzda se u lokalne izbore u Kosjeriću i Zaječaru. Ne sme se zaboraviti da on 13 godina teškim otrovima zasipa naročito u provinciji, te da je detoksikacija dug i mučan proces
Ukoliko različiti oponenti Vučićevog režima nisu u stanju pomoći studentskoj omladini, mogli bi makar da ne odmažu. Suviše dugo su radili na isti način i sa istim poraznim rezultatima da bi mogli očekivati da ih itko išta pita
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!