

Više od koncerta
Nik Kejv – Sa Kalemegdana u večnost
Australijski muzičar Nik Kejv sa svojim sastavom The Bad Seeds održao je sinoć koncert na prostoru Donjeg grada Beogradske tvrđave, u okviru evropske letnje turneje


Produkcija: BELEF i Atelje 212
Reditelj: Goran Šušljik; Autor teksta: Irina Dečermić; Igraju: Irina Dečermić, Goran Šušljik


U savremenom teatru sve se više brišu granice između muzičkih i dramskih formi, jer nastaju novi, originalni, autentični spojevi ove dve umetnosti, a koje nije moguće dovesti u vezu s poznatim oblicima „muzičkog pozorišta“; setimo se samo rada velikih svetskih umetnika kao što su Hajner Gebels, Kristofer Martaler ili veteran Bob Vilson. Takvoj, „kombinovanoj tehnici“ pripada i nova Belefova premijera, predstava Šuman, koju potpisuje autorski tandem Irina Dečermić i Goran Šušljik. Oni oboje imaju bar dve uloge u ovom projektu, jednu u svojoj matičnoj profesiji i drugu u „gostujućoj“; tako je on i glumac i reditelj, a ona i pijanista, i libretista i glumica.
Tekstualna osnova ovog projekta nije dramski zaokružena, već se, sasvim svesno, svodi na labavo povezan niz različitih pisanih materijala (pisma, eseji, biografije) o životu i stvaralaštvu umetničko-bračnog tandema Klara i Robert Šuman (žuta štampa ne propušta priliku da istakne – uostalom, to je i jedino što ona ovde može da uoči – kako su i autori predstave takođe povezani dvostrukim, umetničkim i emotivnim vezama). Iako je reč o krajnje otvorenoj, „fantazmagoričnoj“ strukturi – ta nekakva dramaturgija košmara ima opravdanje i u Šumanovim psihičkim problemima i oniričnim tendencijama romantičarskog pokreta kome je kompozitor pripadao – ipak se može prepoznati neki najopštiji narativni okvir; predstava govori o poslednjim Šumanovima danima, onima koje provodi u azilu za mentalno obolele…. Verovatno ne treba posebno naglašavati da Goran Šušljik igra Roberta, a Irina Dečermić Klaru.
Tekst je ovde, ipak, samo povod za građenje pozorišta slike i zvuka. Za vizuelni deo bio je zadužen Šušljik, ovog puta u ulozi reditelja, i on je želeo da razvije jedan sveden, minimalistički, reklo bi se oratorijumski pozorišni izraz, primeren „uzvišenosti“ ove široke teme koja obuhvata i smrt, i ludilo, i stvaranje i ljubav… Međutim, ta svedenost nije bila apsolutna, jer su Šušljikove rediteljske namere podrazumevale i dinamičnu prostornu organizaciju i znakovite scenske prizore. U završnom saldu, ovde se, ipak, može govoriti samo o namerama, jer ta scenska rešenja nisu jasno osmišljena i pregledno ostvarena; tako je, na primer, prostorno-mizanscenski plan ostao nerazgovetan, ulasci i izlasci su bili muljavi, nije bilo jasno šta označavaju odlasci i dolasci iz nekakvog tunela u pozadini (tunel sećanja, smrti, košmara, astralne projekcije – ili, kako se to već zove?).
Naslućena namera da se razvije sveden i sofisticiran teatarski izraz nije bila osujećena samo nerazgovetnošću, već i prenaglašenošću pojedinih rešenja. Tako je, recimo, reditelj Šušljik dao zadatak glumcu Šušljiku da se u sceni Šumanovog samrtnog časa nekoliko puta naglo i grčevito uzdigne iz postelje, s pokretom koji podseća na sviranje violine; osim što je ilustrativno – velikom umetniku je teško da se odvoji od svog stvaralaštva, a ne od života (ili: velikog umetnika samo još stvaralaštvo vezuje za ovaj svet) – ovo rešenje deluje kičasto i patetično. Izvesna prenaglašenost osećala se i u ponekim Šušljikovim glumačkim rešenjima, kada je preterano podvlačio emocionalnu i psihološku pozadinu teksta.
Paradoksalno, jedno rešenje nastalo iz nužde pokazalo se kao primerenije. Uviđajući da bi bilo kontraproduktivno opteretiti jednu pijanistkinju ozbiljnijim glumačkim zadacima, Šušljik se opredelio za vrlo ravan i monoton glumački ton u igri Irine Dečermić. Paradoks se nalazi u tome što se ovaj „manjak glume“ mnogo bolje uklapao u koncept predstave od Šušljikovog „viška glume“, što se tek u eteričnoj pojavi, držanju i govoru Irine Dečermić naslućivao taj željeni uzvišeni, otmeni, mistični i mračni ambijent jedne priče o stvaranju, ljubavi, privrženosti, osujećenosti, ludilu i smrti.
Ženski deo autorskog tandema ostvario je, po svemu sudeći, i u svojoj matičnoj profesiji zapaženiji rezultat; posetioci premijere koji imaju istančan sluh, a nisu samo ljubitelji muzike, tvrde da je njena pijanistička interpretacija, kao sastavni deo predstave, bila na visokom nivou (to je već predmet za muzičku kritiku, a ovo priznanje samo dokazuje Šoovu tvrdnju da su pozorišni kritičari obični diletanti, jer oni ne mogu da pišu o muzici, za razliku od muzičkih kritičara koji uvek mogu da pišu i o pozorištu). Ovo postignuće je tim značajnije kada se ima u vidu da su stalni prelasci iz jednog u drugi scenski zadatak (gluma i sviranje) sigurno narušavali koncentraciju potrebnu za pijanističku interpretaciju.
Cinik bi rekao da je šteta što nije bilo više muzike, a manje glume u predstavi „Šuman“, ali mi koji to nismo – mislim, cinici – samo možemo da zaključimo da je zaista šteta što jedan veoma zanimljiv projekat, koji ima ozbiljnije umetničke ambicije u odnosu na srpski mejnstrim, nije adekvatno ostvaren.


Australijski muzičar Nik Kejv sa svojim sastavom The Bad Seeds održao je sinoć koncert na prostoru Donjeg grada Beogradske tvrđave, u okviru evropske letnje turneje


Laguna, Delfi, Kreativni centar i drugi iz Udruženja izdavača i knjižara neće učestvovati na ovogodišnjem Sajmu knjiga. Takvu odluku su još prošle godine doneli Clio, Arhipelag, Geopopetika i drugi iz Udruženja profesionalnih izdavača


Ministarstvo kulture odbilo je svih šest knjiga Srpske književne zadruge na konkursu za kapitalna dela, što se još nikad nije desilo. Podsetimo da je predsednik SKZ profesor Milo Lompar


Za 50. Festival filmskih scenarija u Vrnjačkoj Banji selektovano je 13 filmova, onoliko koliko ih je i prijavljeno. Među njima, kao i prošle godine, dominiraju filmovi Željka Mitrovića


Nakon što je Udruženje filmskih glumaca objavilo da će u Nišu organizovati svoj festival, Grad Niš je ubrzao pripreme drugog festivala. Izgleda da će oba biti u istom terminu
Sve naprednjačke kampanje: Pevaj i kad ti se plače
Raja pod šatru, a oni u Dubai Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve